Tko na kredit kupuje stan ili auto, mora biti spreman na to da su kamatne stope veće nego prije godinu dana, donosi priču Dnevnik Nove TV.

Prema posljednjim podacima HNB-a uoči uvođenja eura, prosječna kamatna stopa za stambeni kredit već je bila oko pola postotnog boda veća nego godinu prije.

Kod nenamjenskih kredita, onima s valutnom kaluzulom kamate su skočile za 1 posto, a onima bez valutne klauzule pale su za 1,25 posto.

- Možemo samo apelirati na građane i na sve ostale dionike da budu oprezni prilikom novih zaduživanja i da u sve većoj mjeri koriste fiksiranu kamatnu stopu, vrijeme je nepredvidivo, rekao je ministar financija Marko Primorac.

Od prvog siječnja novost je i što se kod novih kredita promjenjive kamate više ne ugovaraju po Nacionalnoj referentnoj kamatnoj stopi HNB-a, već se koristi Euribor, a on na promjenu kamatnih stopa reagira brže.

Iz Hrvatske udruge banka ističu kako zasad nemaju indikacije da bi građani imali pojačanih problema s izvršenjem svojih obveza jer većina građana ipak ima kredite s fiksiranom ili kombiniranom kamatnom stopom.

Omjer je 62:38. Kako izračunati rast mjesečne rate kod varijabilnih, pojašnjava guverner.

- Za medijalni kredit, onaj koji se nalazi na sredini distribucije gdje ima pola kredita s jedne i druge strane, jedan postotni poen rasta kamatnih stopa značio bi otprilike četveropostotno povećanje rate servisiranja kredita, objašnjava Boris Vujčić, guverner HNB-a.

Ili na primjeru, na polovici kredita od 20 godina s ratom od 500 eura rata raste na 520, a ukupna otplata je 2400 eura skuplja.

Pod pretpostavkom da kamatne stope ne porastu još više.

Sve budno prati i tržište nekretnina, usko vezano uz kreditiranje.

- Mi očekujemo da će se usporiti tržište, posebno ako će kamate rasti, ako će novac poskupjeti, to nužno dovodi do smanjenja potražnje, pa onda potencijalno do smanjenja prometa, pa i do smanjenja cijena, ali sve ovisi do koje će razine te kamatne stope doći, rekao je Dubravko Ranilović iz Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK-u.

A to je ono što nitko ne može predvidjeti.

Gradske vlasti u Splitu, nedavno su dijelu od ukupno oko 21 tisuće iznajmljivača povisile paušalna izdavanja. Vlasnici apartmana u središtu grada koji su do sada plaćali oko 50 eura po krevetu sada plaćaju - 200 eura. Reakcije su očekivane. Nezadovoljstvo i mnogobrojne primjedbe.

Oni koji su donijeli odluku pokazuju da ne znaju koliko se ulaže i kako se posluje u turizmu. Mišljenje je Martine Nimac Kalcina, privatne iznajmljivačice i donedavne predsjednice prošle godine ukinute Zajednice obiteljskog turizma pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Split, prenosi HRT. 

- Problem je u tome što imamo i druga davanja koja su povećana, a da ne spominjem redovnu inflaciju. Možda bi lakše bilo prihvaćeno bilo kakvo povećanje davanja kada bi bilo donekle argumentirano i kada bi ljudi mogli razumjeti zbog čega se to traži, naglasila je Martina Nimac Kalcina, privatna iznajmljivačica.

- Postoje problemi koji su uzrokovani time što imamo prekomjeran broj apartmana. Te probleme moramo pokušati riješiti tako da pokušamo motivirati što je veći broj građana koji imaju prazne stanove da te stanove iznajme, naglasio je Ivica Puljak, gradonačelnik Splita.

Od povećanja paušala grad očekuje uprihoditi od 500 tisuća do milijun eura više nego lani. Ključno je, kažu oni koji turizam prate cijeli život, u što će novac biti utrošen.

Martina Nimac Kalcina boji se dugoročnih posljedica povećanja paušalnog poreza i politike smanjivanja broja apartmana u gradu. Dodaje da mali iznajmljivači nisu krivi za posljedice masovnog turizma i kaos u gradu u ljetnim noćima.

- Naime što će se dogoditi, neće naši mladi ljudi na žalost se preseliti u centar grada i neće vlasnici apartmana iznajmljivati dugoročno našim mladim ljudima kako se zapravo javno argumentirala i opravdavala takva odluka, istaknula je Nimac Kalcina.

Ako zbog gradske odluke vlasnici počnu iznajmljivati svoje skupe nekretnine, i dugoročan najam bit će veoma visok. Mladima nedostupan. Neki vlasnici mogli bi naposljetku apartmane prodati strancima koji, napominje, već sada iznajmljuju apartmane na crno.

Imamo državni inspektorat. Imamo carinu, tu su državne službe i ljudi plaćeni da obave posao kako iznajmljivača na crno, nelojalnih konkurenata onima koji sve više poreze uredno plaćaju - ne bi bilo.