U ožujku ove godine, na svečanoj sjednici Sveučilišta u
Zadru, počasni doktorat dodijeljen je profesoru Koradu Korleviću, voditelju
zvjezdarnice Višnjan i Znanstveno-edukacijskog centra Višnjan. Upravo je ovaj
svestrani i u svjetskim okvirima dobro znani promotor znanosti u sklopu
Festivala znanosti gostovao na Zvjezdanom selu Mosor. Iako je bio radni dan i
nije bilo organiziranog prijevoza posjetitelja, predavanju “Projekt SETI –
potraga za inteligentnim životom u svemiru” nazočilo je 130 znatiželjnika. Spomenimo i da je među okupljenima bio i bračni par iz SAD-a, Audrey i Harry Lesner koji su svoje “mosorsko” iskustvo opisali na svome blogu.
Korado je u jednosatnom izlaganju iznio povijest potrage za
inteligentnim životom u svemiru, ali je odmah na početku predavanja objasnio
složenost definicije inteligentnog života.
– Po mnogim kriterijima veliki majmuni, kitovi i dupini su inteligentna
bića. Područje interesa nas i dupina poklapa se samo u sardinama, a to i nije
neko osobito široko područje za razmjenu iskustva – duhovito je Korado
komentirao kompleksnost teme. Zaključio da zapravo tražimo tehnološki razvijenu
civilizaciju. I tu se javljaju pitanja definiranje iste, a zaključio je da
tehnička civilizacija nastaje kada se počne koristiti neki neograničen izvor
energije, u našem slučaju bio je to izum parnog stroja.
Strojevi će pokoriti svemir
Korado je naglasio da smo za sada detaljnije istražili tek
manji dio vlastite galaksije, a razvojem modernih teleskopa i tehnologija uslijedit će
detaljnija istraživanja. Ljudsko tijelo je prekrhko za boravak u svemiru i
postaje izvjesno da će međuplanetarna i međuzvjezdana putovanja preuzeti roboti
koje ćemo u početku sami kreirati, no onda će se nastaviti sami razvijati.
Teško je odrediti kada će nastati točka singulariteta, odnosno trenutak kada će
stroj postati inteligentniji od čovjeka, no procjenjuje se da bi se to moglo
zbiti između 2035. i 2050. godine.
– Strojevi će putovati svemirom, a oni će podatkovno imati pohranjen cijeli genetski kod čovjeka, životinja, biljaka… Na nekom vrlo udaljenom nastanjivom
planetu moći će nas isprintati i jedino na taj način čovjek će moći
kolonizirati svemir. Strojevi će nas pogotovo printati ako požele uništiti neki
određeni planet – našalio se Korado.
Mnogi su znanstvenici svu svoju karijeru i životni vijek
posvetili potragom za inteligentnim životom u svemiru. Na sreću ili na žalost,
jer oba zaključka je Korado detaljno obrazložio, do danas nemamo nijedan dokaz
da inteligentni život postoji izvan Zemlje.
Još dugo ćemo biti “sami”?
– Sa životom je druga priča, njega vrlo vjerojatno ima.
Prije se mislilo da tek svaka deseta zvijezda ima planetarni sustav, sada znamo
da ga ima gotovo svaka! Kada tražimo život na drugim planetima vrlo je bitna
udaljenost planeta od Sunca, a život se može razviti samo tamo gdje nije ni
prevruće ni prehladno. Voda je najzastupljenija molekula u svemiru. Postoje brojni planeti čije okretanje oko zvijezde traje
jednako kao i okret oko osi, to znači da su zvijezdi okrenute uvijek na istu stranu. Rotacija
svemirskog tijela koja je sinkronizirana s revolucijom zove se sinkrona rotacija. Na
takvim planetima strana okrenuta zvijezdi (Suncu) je spaljena zemlja, strana u
vječnom mraku je zaleđena, a između te dvije zone nalazi se prsten otopljene
vode. S obzirom na ogromne temperaturne razlike toplog i hladnog dijela ovakvih planeta, na njemu pušu stalni orkanski vjetrovi. Zanimljivo je da je najveći
broj otkrivenih planeta upravo ovakav, a nijedan SF film nije prikazao planete
na ovakav način – komentirao je profesor Korelvić i dodao da se ne
“pregledavaju” samo planeti, već i njihovi sateliti koji nerijetko
imaju puno bolje preduvjete za nastanak života.
Zaključak predavanja bio je da tehnološke civilizacije
vjerojatno postoje, i to brojne, no jako je mnogo razloga zašto to još ne znamo. Jedan od
glavnih je taj da se neka civilizacija ugasi prije nego uspije
“komunicirati” s drugom. – Kao krijesnice su u svemiru; jedna se
upali, druga ugasi. Radi se o golemim udaljenostima, a osim toga, mi smo vjerojatno
jedna od prvih civilizacija koja se uopće uspjela razviti. Sam Hawking je u
travnju ove godine rekao da vjerojatno još jako dugo nećemo pronaći inteligentni
oblik života u svemiru – zaključio je profesor Korlević svoje predavanje.
Sat vremena odgovaranja na pitanja
Ipak, tu druženje sa svestranim Istrijanom nije završilo.
Punih sat vremena Korado je odgovarao na brojna više ili manje povezana pitanja
uz samo predavanje. S obzirom na golem pokazani interes za predavanjem Korada
Korlevića, tajnik Zvjezdanog sela Mosor, Tomislav Nikolić, obećao je da se na
Korlevićevo sljedeće predavanje na mosorskoj zvjezdarnici neće čekati 10
godina, kao u aktualnom slučaju, već da će novo predavanje biti organizirano
2017. godine. Nakon druženja s Koradom upriličeno je promatranje noćnog neba pod vodstvom astronoma animatora Zorana Kneza.
Nismo propustili priliku profesoru Korleviću postaviti
nekoliko pitanja.
Što bi preporučili
mladim ljudima, čime da se bave?
– Nije bitno područje, neka se bave svime što je
ljudsko stvaralaštvo, jer je ono u svojoj punini svugdje zanimljivo. Miješati
znanost, tehnologiju i umjetnosti je ustvari vrhunac 20. stoljeća. Sada se to
zove STEAM (Science, Technology, Engineering, Arts, Agriculture, Math). Dakle,
model genijalca 21. stoljeća je Leonardo da Vinci, a ne Einstein. Einstein je
bio stopostotni fizičar i gledao svijet isključivo kroz fiziku, danas vidimo da
treba biti i intelektualac i umjetnik za razumjeti svijet koji nas okružuje.
Je li državno
izdavanje sredstava za znanstvene potrebe dovoljno?
– Pravo pitanje je koliko država izdvaja sredstava
za edukaciju mladih u znanosti. Kada pogledamo koliko Hrvatska ima znanstvenika
na papiru, to je velesila za „zgaziti“ Ruse. Imamo 15.000 njih s titulama i
plaćama znanstvenika. Kada vidio ukupan proizvod koji iz toga proizlazi da se
zaključiti da je on više nego skroman. Kada pogledamo sljedeću generaciju koja mora
odraditi sljedeći ciklus razvoja, vidimo da se taj posao ne radi kako treba.
Primjerice, mi znamo kako ide edukacija u
glazbi. Dijete s roditeljima ode na koncert, djetetu se to svidi i roditeljima
kaže „ja bih to htio“. Onda to dijete poslije osnovne škole upiše Glazbenu
školu. Međutim, kada netko ode na Festival znanosti i kaže „meni se to sviđa“,
zainteresirani pojedinac nakon toga može ići samo „doma“, jer ne postoji onaj
sljedeći ciklus koji je ekvivalent glazbenoj školi iz prethodnog primjera. Gdje
će netko „trenirati“ za biti inženjer i znanstvenik? Mi smo u fazi kada imamo
nekompletan ciklus. Iako imamo super projekt „Festival znanost“, ne vidimo da
nam nedostaje još jedna karika, a to je djeci dati mogućnost da se igraju i
budu znanstvenici.
Naša država je
nedavno odobrila više od 1.300 novih radnih mjesta u sklopu mjere “Mladi
za mlade-pomagači u nastavi”…
– Radi se o asistenciji za djecu koja imaju loše
rezultate u školi. To samo po sebi nije sporno, ali gdje je ulaganje u naprednu
djecu? Nisu li upravo ona nositelji budućnosti ove države?
Znanstvena zajednica
šuti o tome?
– To je pitanje za profesora Piska koji
predstavlja sindikat znanstvenika i koji se grčevito bori za nešto, ali ne to
što pitate.