Kotromanović: Krimski scenarij ne smije se dogoditi u BiH

Ruska aneksija Krima pokazala je koliko je sigurnost u Europi krhka, a ugrožavanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta neke države ne smiju se tolerirati u 21. stoljeću te će Hrvatska u NATO-u snažno zastupati stav da se scenarij s Krima ne smije dogoditi u jugoistočnoj Europi, to jest u BiH, izjavio je u ponedjeljak ministar obrane Ante Kotromanović.

“Nelegitimna aneksija Krima je pokazala koliko može biti krhka europska sigurnosna arhitektura…europska sigurnost ne može biti uzeta kao gotova stvar”, rekao je ministar obrane na panel raspravi u Saboru u povodu obilježavanja pete obljetnice hrvatskog članstva u Sjevernoatlantskom savezu.

Kotromanović ističe da su te “politike opasne”, podsjetivši da se s time Hrvatska suočavala 90-ih godina. “Ugrožavanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta neke države u 21. stoljeću ne smije se tolerirati, a Hrvatska će u NATO-u zastupati stav da se scenarij Krima ne smije dogoditi u jugoistočnoj Europi i tu mislim na Bosnu i Hercegovinu”, rekao je Kotromanović.

NATO je, kako je kazao, “jamstvo da nećete biti sami”, a Hrvatska je bila sama i “to više ne želimo da se dogodi”. Pritom je istaknuo važnost pobjede u Domovinskom ratu i pristupanje Savezu za hrvatske oružane snage. “Pobjeda u Domovinskom ratu i ulazak u NATO savez najviše su odredili Oružane snage Republike Hrvatske”, ocijenio je Kotromanović.

Poručio je da će Hrvatska u NATO-u biti “aktivni i agilni saveznik”, što je pokazala dosadašnjim angažmanom u Afganistanu. Osvrnuvši se na susjedstvo, kazao je da Zagreb ostaje privržen politici proširenja članstva NATO-a, tzv. politici otvorenih vrata, u cilju stabilnosti regije.

Također je kazao da se vizija integriranja 12 zemalja srednje i istočne Europe u NATO pokazala kao jedna od najboljih investicija očuvanja sigurnosti u Europi i svijetu.

Proslavi pete godišnjice Hrvatske u NATO-u pridružila se pomoćnica glavnog tajnika NATO-a Kolinda Grabar Kitarović koja je nazočnima kazala da sjednice Sjevernoatlantskog vijeća uvijek počinju sjećanjem na one koji su poginuli braneći vrijednosti NATO-a te je u svom govoru u Saboru zahvalila svima koji su poginuli za Hrvatsku, podsjetivši da je upravo danas godišnjica pogibije prvog hrvatskog vojnika Josipa Jovića.

“Pristupanjem u NATO savez Hrvatska se pridružila euroatlantskoj obitelji kojoj je oduvijek pripadala”, rekla je Grabar Kitarović.

Također se osvrnula na najnoviju krizu na istoku Europe koja će, kako rekla, “definirati novu NATO-a koji mora ostati čvrst i spreman”. Kazala je da je Rusija prekršila brojne odredbe međunarodnog prava, ali da joj NATO neće zatvoriti vrata te da je moguće rješenje krize u Ukrajini isključivo političke prirode.

“Rusija je prekršila toliko postavki međunarodnog prava, od Povelje UN-a do Budimpeštanskog memuranduma, kao i načela partnerstva, i to će definirati agendu summita u Walesu u rujnu i novu fazu NATO-a… Morat ćemo se vratiti prvotnim načelima kolektivne obrane i temeljnih vrijednosti koje su i univerzalne vrijednosti”, kazala je Grabar-Kitarović. Ističe, međutim, da NATO neće “zalupiti vrata, rušiti mostove” i da i dalje želi graditi suradnju s Rusijom.

Na okruglom stolu o RH – NATO bivši hrvatski veleposlanik u NATO-u Davor Božinović je kazao da je stupanjem u tu organizaciju “Hrvatska investirala u svoju sigurnost na najbolji mogući način, i ni s jednim negativnim iskustvom”. Također je istaknuo da je padom Berlinskog zida NATO odnio pobjedu u Hladnom ratu koja je “izvojevana snagom svojih temeljnih vrijednosti”.

Matthew Mark Horn, visoki američki dužnosnik koji je u Kongresu snažno zagovarao pristup Hrvatske u NATO, zahvalio je Hrvatskoj na angažmanu u misiji ISAF-a u Afganistanu i poručio da je “to što je Hrvatska postigla u jednom desetljeću nezamislivo”.

“Hrvatska je blistavi primjer drugima koji žele stupiti u NATO”, kazao je Horn. Izrazio je nadu da će na predstojećem summitu pozivnicu za članstvo dobiti Crna Gora.

Osim što Hrvatska ove godine slavi petu godišnjicu članstva, NATO proslavlja i svoju 65. godišnjicu postojanja koja će biti obilježena na summitu u Walesu koji počinje 1. rujna.

POSLJEDNJE DODANO: