Prije sijanja ju treba dobro namočiti u vodi i ostaviti tako preko noći. Nakon toga ju posušite u papirnatom ručniku i posijte. Brže će proklijati uz ovakvu pripremu. 

Za pšenicu izaberite plitku posudu za cvijeće ili tanjur. Stavite malo zemlje i rasporedite pšenicu po površini. Nemojte štedjeti, prekrijte cijelo dno posude tako da nema praznog mjesta. Može se malo i preklapati. 

Nakon toga prekrijte s još jednim slojem zemlje. Umjesto toga možete upotrijebiti i sloj pamučne vate koju malo natopite vodom. Zalijte i stavite na toplo mjesto, primjerice pored radijatora (ali ne preblizu, da se ne osuši), ali i gdje dopire mnogo svjetlosti. 

Najviše pšenici odgovara puno svjetla uz prozor. 

Važan nutrijent koji naše tijelo treba kako bi normalno funkcioniralo jest vitamin D3.

Na sam spomen tog vitamina na pamet padne sunce jer ga naše tijelo u najvećim količinama dobiva upravo od sunčevih zraka.

Kada su u pitanju njegove koristi, najčešće ga se povezuje s održavanjem zdravlja koštano-mišićnog sustava, ali njegova svojstva sežu mnogo dalje.

Važan je u modulaciji rasta stanica, u funkciji živaca, mišića i mozga, riziku od nekih neuroloških bolesti, smanjenju rizika od mnogih kroničnih bolesti, zaštiti od upalnih zbivanja, kao i općenito smanjenju smrtnosti.

Također, vitamin D koji se uzima u obliku dodataka prehrani koristan je kod autoimunih i onkoloških bolesnika.

Najvažniji izvor vitamina D zasigurno je njegova sinteza u koži pod utjecajem sunčeva svjetla. Međutim, postoje i namirnice koje su bogate tim vitaminom, a neke od njih donosimo u nastavku.

Iako, istina, većina našeg vitamina D dolazi od sunca, a ne od hrane, svaka pomoć u ovim trenucima kada smo više u našim kućama dobro će doći.

1. Riba

Na popisu riba bogatih vitaminom D su tuna, srdela, skuša, bakalar, haringa i losos.

2. Konzervirana tuna

I ova opcija nije loša, a mnogi ljudi vole konzerviranu tunu zbog njezina okusa i jednostavnih metoda skladištenja.

Također, jeftinija je od svježe ribe.

3. Žumanjak

Za ljude koji ne jedu ribu, korisna informacija je da morski plodovi nisu jedini izvor vitamina D.

Jedna opcija su jaja. Bjelanjak je bogat bjelančevinama, a masnoće, minerali i vitamini nalaze se uglavnom u žumanjku.

4. Gljive

Kao i ljudi, i gljive sintetiziraju vitamin D kada su izložene UV svjetlu. Izuzev obogaćene hrane, one su jedini dobar biljni izvor ovog vitamina.

Međutim, bitno je znati da gljive proizvode vitamin D2, dok životinje proizvode vitamin D3, a iako i D2 pomaže povećanju razine vitamina D u krvi, možda nije djelotvoran kao vitamin D3.

Divlje su gljive, očekivano, bolji izvor ovog vitamina od onih komercijalno uzgojenih, no naglašavamo da je za branje gljiva ipak potrebno imati određeno znanje i biti na oprezu.

5. Ulje jetre bakalara

Ovaj dodatak prehrani bogat je vitaminom D, a ako ne volite ribu, može biti ključan za dobivanje određenih hranjivih sastojaka koji nisu dostupni u drugim izvorima.

Zaključno, prirodni izbori vitamina D su ograničeni, posebno ako ste vegetarijanac ili ne volite ribu. Srećom tu su i dodaci prehrani i prehrambeni proizvodi koji prirodno ne sadrže vitamin D, ali su obogaćeni ovih hranjivim sastojkom pa mogu poslužiti kao pomoć, piše Zadovoljna.hr.

Kod nekih osoba simptomi covida-19 mogu trajati i mjesecima nakon početne dijagnoze.

Gubitak mirisa, gubitak okusa, otežano disanje i umor četiri su najčešća simptoma koje su pacijenti prijavili i osam mjeseci nakon blagog oblika covida-19, pokazala je nova studija. Najčešći umjereni do teški simptomi koji su trajali najmanje dva mjeseca su anosmija, umor, ageuzija i dispneja.

Otprilike jedna od deset osoba ima barem jedan umjereni ili teži simptom koji je utjecao na kvalitetu njihova života.

- Čak i ako ste mlada osoba i prethodno ste bili zdravi, blagi oblik covida-19 može rezultirati dugoročnim posljedicama - rekla je autorica Charlotte Thålin, liječnica s odjela za kliničke znanosti u bolnici Danderyd s Instituta Karolinska u Stockholmu u Švedskoj.

Thålin i kolege analizirali su više od 1.000 zdravstvenih djelatnika u Švedskoj, a rezultati studije objavljeni su u JAMA. Istraživači nisu otkrili povećanje kognitivnih problema – uključujući probleme s pamćenjem ili koncentracijom – koje su drugi povezali s onim što se često naziva dugim covidom. Nisu primijetili ni povećani rizik od dugotrajnih simptoma nakon asimptomatske infekcije.

Prethodna istraživanja otkrila su ozbiljne dugotrajne simptome, uključujući lupanje srca i neurološka oštećenja, među osobama koje su hospitalizirane zbog covida-19. Thålin je istaknula da odsutnost ovih ozbiljnijih simptoma nakon blagog oblika covida-19 umiruju.

Rezultati pokazuju da je 26% osoba koje su imale covid-19 imalo barem jedan umjereni do teški simptom koji je trajao više od dva mjeseca, u usporedbi s 9% u kontrolnoj skupini, prenosi WebMD. Među osoba koje su imale blagi oblik covida-19, 11% ih je prijavilo barem jedan simptom koji je negativno utjecao na poslovne obveze i socijalni život nakon osam mjeseci od infekcije.

Liječnica Sarah Jolley izjavila je da dugotrajne simptome bolesti mogu imati i osobe koje imaju blagi oblik bolesti, a prema studiji, ovo je izraženije kod žena, piše N1.