Prije sijanja ju treba dobro namočiti u vodi i ostaviti tako preko noći. Nakon toga ju posušite u papirnatom ručniku i posijte. Brže će proklijati uz ovakvu pripremu. 

Za pšenicu izaberite plitku posudu za cvijeće ili tanjur. Stavite malo zemlje i rasporedite pšenicu po površini. Nemojte štedjeti, prekrijte cijelo dno posude tako da nema praznog mjesta. Može se malo i preklapati. 

Nakon toga prekrijte s još jednim slojem zemlje. Umjesto toga možete upotrijebiti i sloj pamučne vate koju malo natopite vodom. Zalijte i stavite na toplo mjesto, primjerice pored radijatora (ali ne preblizu, da se ne osuši), ali i gdje dopire mnogo svjetlosti. 

Najviše pšenici odgovara puno svjetla uz prozor. 

Druga u nizu edukativnih radionica unutar ciklusa 'Gastro Rivijera' održat će se ovog petka s početkom u 9 sati u kabinetu Srednje strukovne škole u Makarskoj. Projekt u organizaciji Ceha za ugostiteljstvo i turizam pri Udruženju obrtnika Makarska usmjeren je na poticanje interesa za upis učenika u strukovna zanimanja. Kroz praktičnu edukaciju i stručni nadzor lokalnih majstora obrtnika podižu se kompetencije učenika u ugostiteljstvu te pripremi i posluživanju hrane i pića.

Nakon inicijalne radionice koju su moderirali poznati chefovi Mario Tomaš i Marin Ivanac te vinski edukator Daniel Čečavac, ovog puta učenike će educirati dvije mentorice. Krovna tema radionice je slastičarstvo i 'sourdough' pekarstvo, a moderirat će ju Ana Skender i Suzana Mustapić. Skender je vlasnica makarskog obrta 'Zrno Cukra' za proizvodnju kruha, peciva i slastica, a već je surađivala sa strukovnom školom. Sa mladim ljudima rado dijeli svoje znanje, motivirajući ih pritom na izbor slastičarskog zvanja koje u gastronomiji igra važnu ulogu. Mustapić zajedno sa suprugom već 25 godina vodi obiteljski restoran 'Il Golfo', a kroz rad u kuhinji otkrila je svoj veliki talent i strast koji unosi u pripremu dizanog tijesta.  

Koordinator projekta Ante Matić, ujedno i predsjednik makarskog Ceha za ugostiteljstvo i turizam, osim ove radionice najavio je nastavak projekta u veljači.

- Izvore znanja crpimo u bogatoj bazi od preko 1400 obrta od Brela do Živogošća, a u novim radionicama poseban fokus stavit ćemo na kompetencije u turizmu. Svaki edukator zasebna je priča o uspješnom vođenju posla i izdvojeni primjer dobre prakse kojim potičemo poduzetnički i obrtnički duh kod učenika – kazao je Matić.  

Pomorska škola u Splitu jedina je srednjoškolska ustanova u Republici Hrvatskoj u kojoj se, kroz četverogodišnje školovanje, učenici obrazuju za zanimanje ribarsko-nautičkog tehničara. Učenici ovog smjera školovanje većinom nastavljaju na srodnim fakultetima, prvenstveno Sveučilišnom odjelu za studije mora i Pomorskom fakultetu. Na tržištu rada osjetna je potražnja za ribarskim kadrom. 

Pokrenuta jedinstvena suradnja između Pomorske škole u Splitu i ribarske luke Brižine, odnosno koncesionara ribarske zadruge „Friška riba“ je proizašla iz obostrane želje napretka i razvoja ribarstva u Republici Hrvatskoj  i to kroz nadogradnju znanja i vještina koje učenici stječu u školi.  Modernizacija i obnova ribarska luke Brižine je započela u rujnu 2019. godine. Upravo suvremena ribarska luka je mjesto na kojem kroz terensku nastavu učenici razvijaju svoje kompetencije.

Dana 31. 01. maturanti ribarsko-nautičkog smjera u pratnji profesorice ribarsko-nautičke skupine predmeta Marijane De Marchi po prvi su put obišli ribarsku luku Brižine. Nastavni sat profesorice o ribarskim lukama održano je u modernoj predavaonici luke. Luka je djelo arhitekta Dinka Peračića (projekt je nominiran za nagradu „Viktor Kovačić“ koju dodjeljuje Udruženje hrvatskih arhitekata).

Tijekom obilaska zatvorenih prostora luke Brižine, Linda Zanki Duvnjak, upraviteljica ribarske zadruge „Friška riba“, učenike je osim s detaljima rada postrojenja (hladnjača, postrojenje za proizvodnju leda…) upoznala i s organizacijom te radom u luci, uslugama luke kao i logističkim operacijama na manipulativnoj vanjskoj površini. U praktičnom dijelu koji se održao u mrežari luke učenici su odradili vježbu krpanja mreže, a svoja dosadašnja znanja iz ribarskih, nautičkih i brodostrojarskih stručnih predmeta iskazali su tijekom razgleda brodova „Preko“ (plivaričar) i „Karfil“ (koćar).

Dodatna vrijednost ove suradnje su i prve ponude maturantima za zasnivanje radnog odnosa.