Zaštita Autorskih Muzičkih Prava, poznatija kao ZAMP,
je stručna služba Hrvatskog društva skladatelja koja izdaje dozvole za javno
korištenje autorskih glazbenih i književnih djela. Postojanje ZAMP-a i njegovo
djelovanje često je nejasno i samim autorima, a kamo li nekome tko ne stvara i
dužan je plaćati naknadu. Ponukani brojnim upitnicima naših čitatelja
kontaktirali smo
voditelja ZAMP-ova odjela za odnose s javnošću Milana Majerovića-Stilinovića
te saznali odgovore na najvažnije pitanja vezana za autorska prava u Hrvatskoj.
Zašto je potrebno odobrenje ZAMP-a za javno korištenje glazbe?
– Kao što glazbeni izvođači zaslužuju honorar za održan koncert, naknadu
zaslužuju i autori pjesama koje se izvode na tim koncertima. Kako autori nisu
nužno i izvođači, a često nisu bi blizu koncerta i ne znaju kad koji medij
emitira njihovu pjesmu, za njih honorare skuplja HDS ZAMP, stručna služba
Hrvatskog društva skladatelja. Nakon što
ih prikupi, obrađuje ih i raspodjeljuje po svakom djelu svakog autora. Kako javnim
korištenjem glazbe zarađuju – ili žele zaraditi – mnogi, od vlasnika medija
preko izvođača do organizatora koncerata ili ugostitelja koji drže šank s pivom
i kobasicama, uloga ZAMP-a je da svoj dio dobiju i oni koji su najzaslužniji za
tu glazbu, a to su njeni autori.
Tko može biti autor u sustavu ZAMP-a? Postoje li kriteriji?
– Kriterij za ulazak u sustav ZAMP-a je da ste autori ili nositelj prava: ili ste
napisali pjesmu, kao autor glazbe, teksta ili aranžmana – ili ste nositelj
prava kao npr. publisher. Davanjem
punomoći ZAMP-u postajete pridruženi član Društva koje će u vaše ime
evidentirati izvedbe i emitiranja vaših djela, prikupiti naknade, raspodijeliti
na dio koji vama pripada i konačno isplatiti autorski honorar.
Kako se određuje naknada koju plaća onaj koji koristi glazbu, a kako se to
preusmjerava na autore?
– Nakanda se određuje ovisno o vrsti korištenja glazbe, sukladno svjetskim
standardima, Pravilniku HDS-a i sporazumima s udrugama korisnika (kao što su
Obrtnička ili Gospodarska komora, udruga hotelijera, koncertnih organizatora i
sl). Kad organizirate koncert, naknadu ZAMP-u platit ćete ovisno o broju
posjetitelja, cijeni ulaznice, sponzorskim sredstvima ili ukupnim troškovima
koncerta. Taj iznos se potom prosljeđuje autorima, umanjeno za administrativne
troškove. U 2. polovici 2014. služba je obradila korištenje više od 169 tisuća
glazbenih djela zbog čega ovih dana više od 76.000 autora i nositelja prava
širom svijeta dobiva svoje honorare. Od toga je više od 10.000 njih iz
Hrvatske. Iznos honorara ovisi o broju i
načinu “korištenja” njihovog vlasništva – glazbe koju su skladali.
Što se događa ako netko ne plati odobrenje?
– Javno korištenje glazbe uređeno je Zakonom o autorskom i srodnim pravima. Odobrenje
za korištenje glazbe – i drugih oblika intelektualnog vlasništva – nije, dakle,
neka lokalna izmišljotina već jedan od stupova moderne europske ekonomije.
Ukoliko korisnik glazbe nema odobrenje, koje u ime autora izdaje ZAMP, tada je
riječ o kršenju zakona i nanošenju financijske štete nositeljima prava na
glazbenim djelima. ZAMP ih informira ili podsjeti na obavezu plaćanja, ali
je dužan i poduzeti mjere zakonom predviđene za osiguravanje provedbe prava
autora.
Uzima li se u obzir ako netko nije znao da za organiziranje događaja treba
kontaktirati ZAMP?
– Organizatori bi trebali znati za obavezu prijave korištenja glazbe i
plaćanja autorske naknade. Jednako kao što znaju da će za koncert platiti
izvođača, tehničara rasvjete, ton majstora, zaštitarsku službu ili osobu koja
prodaje ulaznice na blagajni. Ukoliko je organizator „novi u biznisu“, 4
poslovnice u zemlji mu stoje na raspolaganju za pitanja. U poslovnici ZAMP-a
(jedna je i u Splitu) će im i barem okvirno unaprijed procijeniti iznos
autorske naknade kako kasnije ne bi bilo neugodnih iznenađenja. Nažalost, malo
se organizatora odlučuje za to. I tad autorska naknada dođe kao nešto „na
kraju“ za što organizator više nema novca ili mu poništava profit. Bilo bi vjerojatno svima lakše da je njezin
iznos procijene na početku i ocijene isplati li im se sve to ili ne. Jer
glazbom koju su stvorili autori sve i počinje: festivala, ulaznica i piva koja
se proda na njima ne bi ni bilo da kreativci najprije nisu odradili svoj dio
posla.
Odlazi li novac od naknada izvan Hrvatske i u kolikom postotku trenutno?
– Naravno. HDS ZAMP je prošle godine isplatio honorare za više od 94 tisuće
autora iz Hrvatske i svijeta. Odnos je, otprilike, najčešće oko 60 posto za
domaće nasuprot 40 za strane glazbenike. Recipročnim ugovorima s preko 120 drugih
svjetskih „ZAMP-ova“ omogućeno je da za izvođenje svoje glazbe u Hrvatskoj
autorsku naknadu dobiju i Mick Jagger i Sting. Ali tako će preko ZAMP-a i Gibonni, Neno Belan ili Pero Kozomara
dobiti svoju naknadu za izvođenje njihove glazbe u inozemstvu.
Treba li se plaćati naknada za autore koji su preminuli? Gdje idu ti novci?
– Autorsko pravo traje 70 godina nakon autorove smrti i prenosivo je na fizičke
ili pravne osobe. Dakle, nasljednici Zdenka Runjića ili Johna Lennona i dalje
će dobivati tantijeme za javna izvođenja i emitiranja pjesama ovih velikana.
Neki su glazbenici svoja prava prenijeli na zaklade ili dobrotvorne udruga pa
novac koja zarade njihova djela ZAMP prosljeđuje na te račune. No,
ukoliko u izvornom obliku izvodite djela Bacha, Mozarta, davno preminulih
autora, tada za to, naravno, niste dužni platiti autorsku naknadu.
Može li se neko djelo koristiti bez naknade ako autor nije sebe i djelo
prijavio?
– U Hrvatskoj zakon štiti autorsko djelo već od trenutka njegova nastanka. Ako ga
sam autor i nije prijavio, ZAMP će (prijavom korisnika, npr. radijske postaje)
evidentirati da djelo nepoznatog autora živi “u eteru” i prikupljati naknadu
za njegovo korištenje, sve dok se autor ne javi i prijavi djelo kao svoje. Nakon
što ZAMP-u da punomoć da ostvaruje njegova prava i broj računa za isplatu
honorara, preko njega će dobiti naknadu – ali oni koji koriste glazbu trebaju
za to platiti naknadu neovisno o tome je li se autor već javio u ZAMP ili ne. Trenutno
HDS ima 367 redovnih i 9.000 pridruženih članova iz Hrvatske.
Koliko puta u godini ZAMP isplaćuje autore?
– Pet puta godišnje: 2 su isplate od tzv. „malih prava“, u lipnju i prosincu,
iznosi prikupljeni za javne izvedbe i emitiranja njihovih djela na TV-u, radiju
ili od ugostiteljskih objekata. Te su isplate obično za autore i najveće. Dva
puta godišnje se isplaćuje i zarada prikupljena osnovom mehaničkih prava,
odnosno djela objavljenih na nosačima zvuka, pozivnim melodijama, karaoke
datotekama, jukebox-ima i slično. Jednom godišnje vrši se isplata honorara prikupljenih
iz inozemstva – za 2014. su inozemna društva za naše autore isplatila nešto
više od 6 milijuna kuna.
Koji su još zadaci ZAMP-a?
– Uz temeljni – prikupljanje, obradu i isplatu autorskih honorara – aktivno se radi
na promociji domaćih autora, glazbenog stvaralaštva i njegovog legalnog
korištenja. Autorima otvaramo kanale za promociju njihovog rada, bilo putem
televizijskih i radijskih emisija „Glas autora“ ili putem web i društvenih
mreža. Aktivno educiramo mlađe članove – naše „Intro“ radionice koje otkrivaju pravila
poslovanja glazbene industrije su zadnjih par godina posjetile sve veće
hrvatske gradove, u Dalmaciji već više puta Split, Šibenik, Zadar…. ZAMP je
aktivan i kao suorganizator brojnih koncertnih događanja, seminara i edukacijskih
panela kojima je u fokusu glazba i njeni autori. Od sredstava koje društvo prikupi
pomaže i organizaciju glazbenih događanja raznih zbivanja, kao aktualni Heavy Day
Fest u Splitu. Više o tome kako još rokamo može se doznati na internet stranici
i društvenim mrežama.