Hrvatska jadranska obala je najpoznatija po svom prekrasnom planinskom krajoliku, čistom moru i desecima šarmantnih gradića i gradova. No vlada ove bivše jugoslavenske zemlje nada se da će postati jednako dobro poznata po onome što možda leži ispod njenog mora, a to su milijarde dolara vrijedni nafta i plin, piše Financial Times.
Prošlog mjeseca Hrvatska je provela prvo seizmičko snimanje 36.823 četvornih kilometara jadranskog podmorja. Nada se da će natječaj – otvoren sedam mjeseci – privući 2,5 milijardi dolara investicija u razdoblju od pet godina, smanjiti ovisnost zemlje o uvozu nafte i plina, podići tromo gospodarstvo – i pomoći u stvaranju strateški smještene Hrvatske kao regionalnog središta energije.
– Hrvatska može postati energetsko središte u regiji – kazala je Barbara Dorić, predsjednica hrvatske Agencije za ugljikovodike.
– Iako istraživanje nafte ima dugu tradiciju u Hrvatskoj, ovo je prvo takvo ispitivanje hrvatskog podmorja. Dokazano je da Hrvatska ima podmorje bogato ugljikovodicima koje u velikoj mjeri nije istraženo – dodala je.
Blokovi se kreću od 1.020 četvornih kilometara do 1.635 četvornih kilometara i protežu se diljem Jadrana, s tim da se smatra da sjever najviše obećava što se tiče plina, a jug što se tiče sirove nafte, prenosi tportal.
Trenutno sva istraživanja podmorja i sve proizvodne aktivnosti u Hrvatskoj poduzima Ina, kompanija djelomično u vlasništvu države koja je predmet dugogodišnjeg spora između Zagreba i mađarskog MOL-a, podsjeća Financial Times.
Prošle godine je u Velikoj Britaniji Sunday Times izvijestio da istraživanje norveške tvrtke Spectrum procjenjuje da bi Hrvatska mogla imati rezerve do tri milijarde barela sirove nafte, što su druge najveće rezerve u EU-u. Dorić je međutim opreznija: ‘Teško je reći prije nego što bušenja budu izvedena.’
Hrvatska trenutno ima dokazane rezerve od 70 milijuna barela sirove nafte i 2,6 milijardi kubika prirodnog plina, prema podacima US Energy Information Administration. Ali ona puno i uvozi, i to 73.400 barela nafte dnevno i 14 milijuna kubika plina (u 2012), s tim da gotovo sav uvezeni plin dolazi iz Rusije, piše Financial Times.
Potencijalne rezerve u Hrvatskoj mogle bi se pokazati značajnima, kako za zemlju, tako i za širu regiju, što dolazi u ključnom trenutku zbog krize u Ukrajini. Situacija u Ukrajini je izazvala zabrinutost zbog prevelike ovisnosti o Rusiji i potkopala projekt Južnog toka koji bi plinom opskrbljivao središnju Europu, Italiju i Balkan, bez prolaska kroz Ukrajinu. Poziciju Hrvatske u središtu zemalja kojima bi prolazio Južni tok teško je previdjeti.
– To je potencijalno vrlo pozitivno za Hrvatsku, a vjerojatno i za cijelu regiju – kazao je Jim Thomas, potpredsjednik za regulatorna savjetovanja pri IHS, koji je pomogao Hrvatskoj izraditi proces nadmetanja.
– To je vrlo neistraženo područje s potencijalom značajnog dotoka plina za Europu i druga tržišta. Ranija istraživanja su se vršila na talijanskoj strani pomorske granice, na kojoj ima daleko više proizvodnih objekata. Šanse izgledaju vrlo obećavajuće – bilo je više od 40 naftnih tvrtki nakonferenciji za pokretanje natječaja, a postoji i realan interes velikih igrača – kazao je za FT Thomas. On dodaje da su uvjeti natječaja atraktivni, pogotovo u usporedbi s onima mediteranskih konkurenata.
Ipak, i Dorić i Thomas se slažu da nema jamstva da postoje značajne komercijalno iskoristive rezerve koje bi imale značajan utjecaj na regionalnom energetskom tržištu. Naravno, postoji i zabrinutost po pitanju štete koju bi istraživanje nafte i plina moglo učiniti hrvatskom turizmu koji je generirao više od sedam milijardi eura prihoda u prošloj godini. Dorić tvrdi da je ‘jedan od osnovnih uvjeta za nadmetanje pridržavanje najviših ekoloških standarda te da granice moraju biti najmanje 10 kilometara od kopna i šest kilometara od otoka.
Za Hrvatsku, za koju se očekuje da šestu godinu zaredom neće bilježiti ekonomski rast, čini se da je vrijedno rizika.