Glavni tajnik NATO-a sastao se u Bruxellesu s ministrima obrane zemalja članica s kojima je razgovarao o ratu u Ukrajini i mjerama jačanja obrane Saveza.
Stoltenberg je poručio da je NATO spreman pojačati vojnu nazočnost na svom istočnom krilu, ali i da je važno da se rat ne proširi izvan Ukrajine. NATO, dodao je, u Ukrajinu neće slati svoje snage; ni vojnike, ni avione.
Glavni tajnik NATO-a nije komentirao pad bespilotne letjelice u Zagrebu.
Iz Bruxellesa se za RTL javio ministar obrane Mario Banožić.
Već pet dana gledamo komunikacijski kaos oko pada drona. Jeste li danas informirali glavnog tajnika NATO-a i što ste mu rekli?
Da, danas je bila prilika da na sastanku ministara obrane NATO članica upoznam glavnog tajnika s prvim detaljima, odnosno rezultatima istrage, i da tako otklonimo nedoumice koje su se stvorile u hrvatskom medijskom prostoru.
O kakvoj je točno bombi riječ?
Istražitelji kriminalističke i vojne policije, MUP u nadležnosti Državnog odvjetništva, proveli su onaj dio istrage gdje imamo praktički 95 posto bombe i ona će biti uskoro prezentirana javnosti. Vidi se i tip bombe s kojim sam upoznao glavnog tajnika. Isto tako i sa svim mogućim modifikacijama na toj bombi. Također, i sa saznanjima koja su nastala na samom mjestu događaja, koja su prikupili kriminalisti i tako istraga ide i dalje, ali i naša istraživanja kako je uopće došlo do toga da je letjelica pala u Republiku Hrvatsku. Prije svega da se utvrdi točna ruta kretanja, a o tome je također bilo riječi s mađarskim i rumunjskim kolegama. Usporedit ćemo podatke radarskih sustava da vidimo od kud aje letjelica došla i kako bi se utvrdio čija je.
Možemo li biti precizniji o težini bombe? Koliko je teška bomba?
Prema onome što smo do sada čuli. Teška je oko 120 kilograma.
Letjelica je čuli smo od predsjednika došla iz Ukrajine, no kad ćemo dobiti odgovor tko ju je i s kojom namjerom poslao?
Ja se nadam da ćemo te odgovore dobiti vrlo brzo. Prije svega što treba reći je da smo imali uistinu sreće. Ovo su naučene lekcije. O tome je bilo danas riječi u Bruxellesu na koji način gledati buduću pripravnost hrvatske vojske, ali i vojske u susjednim zemljama koje su sudjelovale u ovom događaju, Rumunjsku i Mađarsku, od kojih računate na prijenos informacija kao što se to nije dogodilo onu večer.
Cijeli razgovor pogledajte ovdje.