Article

//www.dalmacijanews.hr/files/62ed63d918d1cbcf478b45d8/80
Foto: Ivana Ivanović

Sinjski glazbari miljenici su cetinske doline, proslave bez njih nema, a žive 160 godina zbog zajedništva i junačke izdržljivosti

Mijenjali su se brojni dirigenti, predsjednici i tajnici, tehničko osoblje i slušatelji, ali dug i plodonosan život glazbara očuvao se do dana današnjeg

Pa sve te šare, žamor, vika, usklici i pjesme, a onda daleki šum u gradu i veseli zvuci alkarske glazbe opijali više nego sunce i vino. I sama misao na onaj dugi niz godina u kojima se isto ovako sakupljali njihovi stari junaci – pa spomen na one rane i mrtve glave u prošlim vjekovima, treptali njihovim tjelesima što bi drukčije odrvenila od svakidašnjih briga.

Alka bez glazbe bila bi, zapravo, jedna nijema paradna povorka

Sinjani svih generacija, zaljubljenici u puhačke instrumente glazbe, pamte kako je malo koja javna manifestacija u alkarskom gradu sredinom prošlog stoljeća bila posjećenija od nastupa Gradske glazbe. U to je vrijeme dječurlija marširala prateći Glazbu sinjskim ulicama. Glazbari su, zajedno s alkarima, stupali i bili posipani cvijećem, a s otvorenih prozora su im radosno domahivali građani.

Požrtvovnost i ljubav glazbara, junačka izdržljivost i povezanost u lijepim i onim teškim trenutcima, posebice za vrijeme ratnih zbivanja, uvijek je davala alkarskoj povorci prepoznatljiv prizvuk. Mijenjali su se brojni dirigenti, predsjednici i tajnici, tehničko osoblje i slušatelji, ali dug i plodonosan život glazbara očuvao se do dana današnjeg.

Nisu junačke Sinjane u naumima spriječili ni istrošeni instrumenti, notni zapisi bez adekvatnog sadržaja, ali i potrebne odore u vremenima teškim jer su, ipak, uvijek bili na ponos, čast i divljenje.


Preciznih podataka ni pisane građe o nastanku Gradske glazbe Sinj nema, ali spomen glazbe datira još iz 1863. godine kada je fra Šimun Milinović napisao kako se "čuje zvuk glazbe koja se ugodnim romorom kroz zrak prostire" pa se, realno je bilo za zaključiti, ranija godina uzela kao početak sinjske priče u notnim crtovljima. I da je Sinj bio gnijezdo vitezova i umjetnika dokaz je što su u jedno vrijeme ondje svirale čak tri glazbe, i to različitih političkih opredjeljenja i u različitim prigodama. Jedna je bila demokratski nastrojen Hrvatski sokol, sinjski franjevci su osnovali Kongregaciju Gospe Sinjske, a poslije 1933. godine stigla je i vojna puhačka glazba.

Da se glazba u Sinju baštini kroz godine mnoge najzaslužniji su Ivan Župić-Ivelja, Lujo Dalbello i Josip Župić-Mazo koji u ključnim trenutcima nisu dopustili da sa starijim sastavom i muziciranje ode u zaborav pa su dovođenjem mladih snaga donijeli osvježenje i kvalitetu.

Loze tih zaslužnika i dalje su dio glazbene priče duge 160 godina...

- Iz plemena Župića bilo je preko tridesetak glazbara, moj kum Ivelja Župić povukao je dosta ljudi. Bilo je tu i Tomaševića, Vučkovića, Šimaca, Noraca... Tako je to i danas. Mladi su školovaniji nego mi, oni sada dolaze kod nas i s glazbenom i s akademijom, a mi stariji smo imali tek tečaj - govori Tihomir Župić, trombonista, s glazbenim stažom od 44 godine.

Da je na alkarskim svečanostima najgore konjima i glazbarima, prokušana je teza pa bi onda teško bilo prebrojiti koliku muku u te dane ulaže obitelj Župić iz koje uz Tihomira u glazbi sviraju i supruga Ivana te djeca Đulija i Jerko.


- Čovjeka vuku ti dani alke, ako netko i poklekne, drugi da povuče jer je u glazbi cijela obitelj. Svoju suprugu Ivanu sam upoznao u glazbi, a onda su i naša kćer i sin priključili se glazbi - veli Tihomir pa priča kako jedino 1989., kada mu je preminuo otac, nije bio dio povorke.

- U bivšoj Jugoslaviji, jednom prilikom smo svirali himnu i propali kroz tribine. Pukla je bina i zadnji redovi su propali. Zoran Mastelić i ja prvi, Ante Milošević s basom iza nas, i onda je to bila izvanredna prilika da možemo otići nešto popiti u Franchinija - smije se dok spominje kultnu gostionu koja je bila smještena na desnoj strani trkališta.

Kad su alke monotone, bez pogodaka "u sridu" kojeg glazba posebice slavi, onda...

- Vrijeme provodimo gledajući u počasnoj loži, posebno političare od kojih neki i zaspu pa ih supruge ili netko do njihovih tuku laktima. Uberemo mi i sve gospođe u šeširima...

S četrdesetčetverogodišnjim je glazbarskim životom i Damir Vučković Max koji od 1996. godine među dobošarima alkarske povorke. Da nema straha od prekida Vučkovića glazbovanja dokaz su kćer Lucija i sin Ivan koji u sinjskoj glazbi sviraju klarinet i trubu.

- Najdugovječniji glazbari su Mate Pavić sa punih 60 godina, a i Stipe Skejo koji je proveo 56 godina unutra. Od toga je 26 svirao alkarski zov i zanimljiva je njegova priča jer, kad je zbog starosti i nemoći napustio glazbu, nije dozvoljavao da se kaže da nije član glazbe. Kad sam preuzeo dužnost tajnika, upozorili su me da je njegov status - na bolovanju. I tako, koji mjesec kasnije, susretnemo se i pita mene Skejo kako je on zaveden u članstvu glazbe, a ja kao iz topa da je na bolovanju. Eto, koliko je to značilo ljudima ovog kraja - prepričava Vučković.

- Bilo je trenutaka i lijepih i ružnih u glazbi, ali meni se svake godine, kada ulazimo na trkalište, i kad pogledam prepuno trkalište, u jednom trenutku kao da noge sravne sa zemljom. Čitav se naježiš - govori ono što je riječima vrlo teško opisati.


Glazba je nezamjenjivi dio cetinskog indentiteta

- Znalo se dogoditi da netko zaboravi usnik za instrument pa ga uopće ne svira, netko zaboravi i note. Zato je nezaboravna Alka iz 2008. godine kada se nevrijeme sručilo na trkalište, kiša je odnijela pržinu, a ljudi su počeli bježati s tribina. Nevrijeme smo otjerali sviranjem koračnice "Mi smo garda Hrvatska", i to na način da smo je ponovili od početka do kraja više od 10 puta i na kraju su se ljudi vratili na trkalište i nagradili naš trud i zalaganje. Zapravo smo spasili cijelu svečanost - sjeća se Petar Pavlović, predsjednik glazbara.

- Da si prihvaćen, da ljudi vole glazbu i žive s njom, da je ona nezamjenjivi dio cetinskog identiteta, to je svakako velika stvar.

Sinjski glazbari barem na kratko na alkarskim nadmetanjima otrgnu iz zaborava Sinjanina Josipa Kuletina uz taktove dviju koračnica - Sinjski alkari i Kroz splitske kale. Kuletin je skladao mnogo marševa, opereta, mjuzikala i arija, a u posljednje se vrijeme njegovim životom i glazbenim opusom počeo baviti fra Jozo Župić.

Svoj je život Kuletin završio na način da su ga odvukli s jednih proba otkad mu se gubi svaki trag. Ni danas mu se ne zna posljednje počivalište. Pisati o glazbi, a ne spomenuti Kuletina bilo bi neoprostivo jer ostavio je velik trag. Trag kakav je kroz godine mnoge Gradska glazba Sinj ostavljala u srcima slušatelja.




hr Fri Aug 05 2022 20:39:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/62f0277818d1cbaf568b4596/80
Foto: Ivana Ivanović

Svečanim vatrometom završena 307. sinjska Alka

Sinj se od idućeg tjedna priprema za blagdan Velike Gospe
Cijeli vikend u Sinju obilježen je 307. Alkom koja je protekla i više nego uspješno. Na veliko zadovoljstvo Sinjana, ljubitelja Alke, kao i političkih dužnosnika, svečanost je završila spektakularnim vatrometom.

Slavodobitnik ovogodišnje Alke bio je Frano Ivković, a Sinj se sada polako priprema za blagdan Velike Gospe.

U našoj fotogaleriji pogledajte kako je izgledalo slavlje nakon završene Alke.





hr Sun Aug 07 2022 22:58:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/62e18c7c18d1cbbc2e8b4571/80
Foto: Ivana Ivanović

Slavko Tucaković o požaru na Hvaru: 'Kuće više nisu ugrožene, ujutro stiže pomoć iz Splita'

U požaru na Hvaru smrtno je stradala jedna osoba
Požar na Hvaru stavljen je pod kontrolu, a za RTL situaciju koja se odvijala na Hvaru komentirao je glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković.

Govorio je o aktualnom požaru, kao i problemu s požarima u Hrvatskoj ove godine.

Nažalost, dogodila se ta tragedija. Kuće više nisu ugrožene. Na terenu je 55 vatrogasaca, 15 vozila i jedan kanader. Daljnje ugroze nema, vatrogasci će ostati cijelu noć, a ujutro će doći pomoć iz Splita.

Tucaković je potvrdio i da je u tijeku očevid kojim će se doznati kako je stradao muškarac.
hr Sun Aug 07 2022 21:32:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/62f0028118d1cb04568b45a3/80
Foto: Ivana Ivanović

Strastveni govor predsjednika Milanovića u Sinju: 'Ovdje vidim topao i nasmijan hrvatski i dalmatinski svijet. I s ovim svijetom možemo biti mirini da će nas i za 300 godina biti'

Zahvalio se slovenskom predsjedniku Borutu Pahoru na dolasku te ga je nazvao 'dobrim duhom' između Hrvatske i Slovenije

Predsjednik Republike, Zoran Milanović, uručio je slavodobitniku 307. Alke prigodne poklone te je održao govor o važnosti Alke i zajedništva Cetinske krajine.

- Dragi Sinjani, Sinju grade, zlatni buzdovane od starine junački megdane, u Cetini gnizdo sokolovo tebe gleda, oko principovo. Ovaj kraj je poseban, identitetski hrvatski kraj iz kojeg potječem i ja sam, što je slučajnost, ali meni važna. Ovaj kraj ima jednu posebnost koju drugi nemaju - ovaj dualitet dvojnosti Alke kao jedne muške, marcijalne, ratničke, pobjedničke discipline koja se utakala u gentski kod naroda s jedne strane, i oni nježni marijanski, materinjski, vezan uz Mariju zaštitnicu, Gospu Sinjsku.

Čovjek može biti vjernik, kršćanin, katolik, ne mora to biti, ali u Alci neke stvari su univerzalne. Ovaj naš narod je prije puno stoljeća i Gospa Sinjska i njezina slika, pretrpjela mnogo toga. Samostani su gorjeli, ali ona nekim čudom nije bivala dotaknuta., kazao je Milanović.

Kazao je kako Cetinska krajina ima poseban identitet koji je došao s bitkom kod Sinja i da je on uistinu poseban.

- Identitet dolazi s bitkom kod Sinja i s onim što druge sredine nemaju. To je taj identitet i on je poseban. Jer Alka i alci slične trke, trčale su se diljem Dalmacije, a jedino ovdje su opstale. I zato, na 307. godišnjicu Alke, na 27. godišnjicu veličanstvene pobjede u Oluji, pobjede bez mrlje, ta tradicija živi. Njoj moramo biti vjerni, ali isto tako znati da je treba tumačiti na umjeren, primjeren način. Vremena su danas druga, Turci više nisu neprijatelji. Želimo vjerovati da su prijatelji. Želimo vjerovati da razumiju probleme hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini danas koji nisu kao oni prije 300 godina, ali postoje i pomoć bismo cijenili. 

Zahvalio se slovenskom predsjedniku Borutu Pahoru na dolasku te ga je nazvao 'dobrim duhom' između Hrvatske i Slovenije. 

- Tu je naš prijatelj Borut Pahor koji je učinio puno za dobar duh između Hrvatske i Slovenije. Ovih dana vidimo da slovenska vlada nakon sedam godina skida te ružne ograde koje su gradile Hrvatsku i Sloveniju, čije žrtve su bili ljudi, ali i jadne životinje. Viteški je bilo to maknuti, čak i u duhu Alke, i zato to brisanje nepotrebnih granica između bliskih i prijateljskih naroda pozdravljam i zato mi je drago da je predsjednik Slovenije ovdje. 

Na kraju je zaključio kako svatko vidi svoj svijet ili 'svet', ali on vidi onaj hrvatski koji je topao i nasmijan. 

Svijet je danas kao maslačak na vjetru, samo se bojim da netko ne kihne i ne odleti, svijet danas u kojem svatko vidi svoj svijet ili ‘svet’, ja ovdje vidim hrvatski, dalmatinski svijet. To je naš svijet, topao, nasmijan, dobre volje i sa ovakvim svijetom možemo biti mirni da će nas i za 300 godina biti. 

hr Sun Aug 07 2022 20:20:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/62f002e318d1cb11518b4690/80
Foto: Ivana Ivanović

Nakon drugog pripetavanja Frano Ivković je slavodobitnik 307. Alke!

Frano Ivković slavodobitnik je 307. Alke. Nakon drugog je pripetavanja došao do ukupno devet punata.

Da su iznimno visoke temperature dovoljan razlog za ostati doma potvrdila je prva trka alkarskog natjecanja u kojoj je 17 alkara kopljanika pogodilo tek 19 punata. Jedino je Ivo Zorica bio nadprosječan s pogotkom u najmanji krug mete.

Gradska glazba Sinj, koja ove godine slavi 160 godina postojanja, zato je učestalije svirala u drugoj trci u kojoj je tri punta na semafor upisao Mihovil Župa, Kristijan Bikić, Frano Ivković i Frano Talaja.

Bikić, Ivković i Zorica u trećoj trci došli su do šest punata pa je pripetavanje i treći dan alkarskih svečanosti bilo neminovno. U prvom je Bikić promašio, a "u jedan" su naciljali Zorica i Ivković da bi u drugom Ivković nadvisio Zoricu.

Frano Ivković rođen je 1984. godine u Sinju, a živi u Brnazama u obitelji koja tradicionalno uzgaja kvalitetne konje. 

Franin otac Davor godinama je vlastitim konjima i kočijom na dan Alke vozio vojvodinog ađutanta koji je u ime alkarskog vojvode obilazi o predstavnike civilne, vojne i crkvene vlasti i poziva o ih na svečanost. 

Frano je zaposlen kao voditelj jahanja i potkivač konja u Alkarskoj ergeli. Oženjen je liječnicom Lucijom koja mu je rodila sinove Pavu i Andriju. 

Kao alkar u pratnji barjaka debitirao je 2006. godine, a kao kopljanik 2013. godine. 

Slavodobitnik je jubilarne 300. Alke 2015. godine, a slavodobitnički plamenac ponio je i na 304. Sinjskoj alci 2019. godine.

Na koplje slavodobitnika alkarski vojvoda Mario Šušnjara prevezao je slavodobitnički plamenac u spomen na junački megdan i osvojeno 307. vitešku alku u čast pobjede malobrojnih Sinjana nad turskom najezdom uz pomoć Majke od milosti iz 1715. godine. Zlatnu plaketu Alke od Viteškog alkarskog društva dobio je slavodobitnik i njegov alkarski momak Mario Blajić.


U govoru na početku Šušnjara je rekao kako se od 1715. godine, kada se dogodila veličanstvena pobjeda nad Turcima, i 1991. u Domovinskom ratu, puno toga dobro dogodilo, ali i da sadašnjost bježi.

- Sve nas je manje. Pusta osta Slavonija, Lika i Krbava, Primorje i Dalmacija. Mladi ljudi odlaze i izgrađuju tuđe zemlje. Uzalud nam sva postignuća ako ostanemo bez najvećeg bogatstva zemlje, naših ljudi. 
Stoga pozivam sve nas a posebno političare, gospodarstvenike i znanstvenike da udružimo snage, damo najbolje od sebe i zaustavimo negativne demografske trendove - rekao je vojvoda izabran ove godine na skupštini Viteškog alkarskog društva.
hr Sun Aug 07 2022 19:18:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .