Na Obali kneza Branimira, na broju 17 za 92 dana prvi će radni sat provesti novi splitski poteštat. Iako brojni Splićani ne znaju kako je baš Uprava njihovog grada na ovoj adresi, o politici ovdje svi sve znaju. Politika se ovdje uči od malih nogu. Politika je ovdje destruktivna, javnost prejednostavno lijepi etikete, a lokalna medijska scena više vodi računa o kakvoj rupi na cesti i mačko-psu na Rivi nego razvoju koji u drugom gradu u Hrvatskoj često ima negativan predznak.

U borbi za fotelju grada koji ima nešto manje od 180 tisuća stanovnika Split se ne izdvaja od hrvatskog prosjeka. Štoviše, one trendove ruši ili postavlja. Opasno se politički živi u sredini u kojem gradonačelnici završavaju na lomači kritika, a nijedan ne dočeka ni drugi mandat. Ne čudi, stoga, ni prava paleta imena koji svi redom žele 'ugasiti dvadeset i kusur godina iste prošlosti'. Loše sluge, loših gospodara.

Od pjevača i liječnika, poduzetnika i informatičara, znanstvenika i profesora. Split kao sinonim za grad slučaj. Slučaj, izborni slučaj.

 'As iz rukava' splitskog MOST-a za izbornu arenu profesor je na Medicinskom fakultetu. Anatomiju ima u malom prstu, funkcioniranje ljudskog tijela preslikat će, veli, na funkcioniranje grada. 

Njegovo obiteljsko stablo korijenima veže Šoltu, zadarsku adresu odrastanja zamijenio je Sveučilištem u Melbourneu, a kako srce 'vuče rodnom kraju' shvatio je 2004. godine. Sa suprugom doktoricom Irenom Zakarija-Grković, otac je troje djece i djed male unučice.

Kako je pala odluka da preuzmete ovako odgovornu dužnost i krenete u utrku za splitskog gradonačelnika?

- Dugogodišnji sam MOST-ov simpatizer, bio sam član Upravnog vijeća KBC-a Split iz kvote MOST-a, na prijedlog Ivana Kovačića i kroz taj aktivizam sam bio u mogućnosti pozitivno (su)djelovati u radu bolnice. Konačna odluka je slijedila nakon upoznavanja tima i prijedloga projekata u stranci. Zbog toga i zbog želje da pokažemo da se kampanja i upravljanje gradom mogu kvalitetnije i odgovornije 'odraditi' odlučio sam izaći iz komfora ureda sveučilišnog profesora i posvetiti se radu za javno dobro.

 

Zapravo vas i poznaju po tom angažmanu u bolnici i podrške Juliju Meštroviću. Tada ste odbili čak i tadašnjeg ministra Milana Kujundžića…

- Ja sam i danas uvjeren da sam odlučio pravilno, jer sam se u odluci vodio kvalitetom i sposobnošću kandidata za tu odgovornu i tešku ulogu. Bez obzira na političke pritiske kojih je bilo u velikoj mjeri, bez obzira na moguć gubitak pozicije u Upravnom vijeću, odlučio sam podržati Julija Meštrovića. Kvaliteta, stručnost i kompetentnost su mi uvijek ispred političke podobnosti.

 

Mnogi su u kombinacije za gradonačelnika iz redova MOST-a stavljali Antu Čikotića. On će vam, vjerujem, biti ogromna potpora kad već nisu sve oči uprte u njega?

- Ante je iskusan, zna bit problema i ima neposredno četverogodišnje iskustvo vođenja splitskog MOST-a. I ranije smo surađivali na projektima političke naravi i vrlo smo kompatibilni. Učimo jedan od drugoga, nadopunjavamo se i uložiti ću sve snage nastaviti 'trku' koju je on izvrsno odradio u proteklom vremenu.

 

Mnogi ističu da je Split u posljednjim godinama nazadovao. Dijelite li to mišljenje?

- Ne bih se vraćao na prošlost jer je ne možemo promijeniti. Možemo samo učiniti na greškama jer je sve ono od prije 'proliveno mliko'. Moramo vidjeti pravo stanje stvari i suočiti se s istinom. Nakon toga naći rješenje za probleme, čime se ja i bavim u svom životu. Ne bojim se hvatanja u koštac s bilo kojim problemom jer vjerujem da 'gdje god ima volje ima i načina'.

 

Hoćete li riješiti i onaj problem koji je u jednoj nacionalnoj emisiji istaknuo Željko Kerum. Kaže Kerum da se i javni natječaji namještaju. Kakva je to poruka?

- Žalostan je to način. Na fakultetu sam, kad sam bio u poziciji zapošljavati ljude, to radio isključivo temeljem njihovih profesionalnih kompetencija. Duboko vjerujem u javne natječaje i da kvaliteta može izaći na vidjelo. Svi oni koji tako dobiju posao se dugoročno pokažu kao kvalitetan izbor.

 

Baš sretna Gradska uprava je i jedan od vaših ciljeva, kažete. Što mislite pod tom tezom?

- U Gradskoj upravi se ignorira pravo ljudi na sreću, tj. na zadovoljstvo u radu. Imam neposredno iskustvo rada u Australiji. Svako pola godine ili nakon jedne cijele sam svom šefu morao evaluirati postignuća i odrediti ciljeve za iduće razdoblje. Na osnovu toga sam funkcionirao u idućem periodu jer mi je bilo jasno da sam ciljeve sam sebi zadao. Takav način rada se zove trajna evaluacija i to bih svakako uveo u Banovinu.

Hoćemo li biti sretniji i kad postanemo ekološki svjesniji? Kako potaknuti Splićane da odvajaju otpad koji je, jasno je, jedan od gorućih problema…

- Ima tu jako puno izazova, a prvi je podizanje razine svijesti građana o važnosti recikliranja. Puno stranih modela se pokazalo uspješnim i izmišljati neki vlastiti model je smiješno i bespotrebno. U Italiji, koja slovi kao relativno neorganizirana zemlja, postoji sustav prikupljanja otpada u kojem se dodjeljuju vrećice s brojem poput našeg JMBG-a. Ako se vrećica nađe u krivom spremniku za otpad, zna se točno tko ju je tu stavio. Ima i cijeli niz praktičnih softverskih rješenja koji bi značajno pomogli rješavanju problema odvajanja otpada.

 

Znači, Italija vam je zemlja za primjer?

- Ja bih se vodio nečim što se pokazalo uspješnom u okruženju koje je slično našem mentalitetu.

 

A možemo li reći da je mentalitet građana razlog da se svake godine produbljuje politički jaz? Jesu li Splićani izgubili vjeru u politiku?

- Mislim da brojni Splićani sve političare stavljaju pod isti nazivnik i vape za nečim što je drugačije i što je vrijedno povjerenja. Izjava Željka Keruma je na žalost put prema razuvjeravanju građana da može biti drugačije. Cilj mi je pokazati da 'drugačije' može biti i da 'drugačije' daje konkretne rezultate.

 

Žnjan je, isto tako, vapio za rješenjem. Čini se da se nadzire kraj, ali…

- Bez želje da zvučim pretenciozno volio bih, sve one koji sudjeluju u kreiranju tog mikrookruženja, pozvati da vide kako se to uredilo na Višnjiku u Zadru. Prošli sam vikend bio tamo i uvjerio se svojim očima kako imaju gotovo 1,5 kilometara staze za šetnju od mekane podloge, desetak košarkaških igrališta i nekoliko nogometnih, desetak teretana na otvorenom i to bez ijednog kafića. Sve je, dakle, orijentirano na rekreaciju građana i njihovih ljubimaca. Vidio sam čitave obitelji, od unučadi do djedova i baka koji su našli za sebe rekreaciju potpuno besplatno. Isključivo se zalažem da Žnjan postane Sportsko-rekreativni centar na kojem će, uz plažu i poneki kafić, postati 'oaza zdravih aktivnosti' za obitelji.

 

Žnjan sportsko-rekreativni centar, a Marjan?

- Trebamo razmišljati o dugoročnom rješenju na Marjanu, a ne da se bavimo rješenjem za jedan mandat kao što to neki rade. Nisam stručnjak za šume, ali struka bi tu trebala odlučiti kako zamijeniti stabla i nadomjestiti uništena i posječena. Marjan bi trebao biti zapadni pandan Žnjana.

 

S kim namjeravate koalirati? Znamo da je koalicija postala nepisano pravilo nakon izbora. Neće vam biti problem koalirati s HDZ-om ili SDP-om?

- Namjeravamo koalirati samo s dobrim i kvalitetnim projektima. Ne zanima nas predznak i na tome ćemo inzistirati. Želimo projekte 's glavom i repom', projekte koji su ostvarivi bez obzira odakle dolaze.

 

Promet je gorući problem Splita. Imate li već sada rješenje?

- Imamo savršeni video uradak organizacije kružnog prometa u Splitu po uzoru na velike svjetske metropole koje su na isti način organizirale najveći dio gradskog javnog prometa. U našem periodu bi se organizirala nabavka autobusa i drugih sredstava javnog prijevoza na električni i/ili hibridni pogon.

Parkiralište izvan grada?

- Apsolutno. Nikako u centru grada jer bi građani ponovno morali doći u centar grada za parkiranje. Osim toga, vrlo kratko bi šetali. Treba napraviti parkiralište 2 kilometra od grada. Opcija već imamo. I onda građane koji žele do grada potaknuti da do centra i Rive došetaju.

 

Trebaju li kotarevi u Splitu imati veću autonomnost? Kako to učiniti?

- Napraviti ćemo natječaje za projekte kojima bi aplicirali samo kotarevi. Posebno povjerenstvo će u pravilnim vremenskim ciklusima evaluirati vrijednost i provedivost projekata i onda ih dodjeljivalo potporu onima koji se trude. Njima i njihovim projektima treba dati prednost.

 

Mladi ljudi su vaš tim, kažete. Kako mlade ljude ostaviti u Splitu i poboljšati im uvjete življenja?
- Skidanjem prireza i poticanjem malih poduzetnika, pogotovo u informacijskoj tehnologiji, se može jako puno napraviti što se mladih tiče. Zalagao bi se i za poticanje stanogradnje, čak i mogućnosti dugoročnijeg iznajmljivanja uz povoljnu stanarinu koja ne bi ljude vezivala za određeno mjesto, nego im nudila smještaj koji bi bilo moguće prilagoditi veličini i brojnosti njihovih obitelji.

 

Bili bilo bolje da su se ujedinile treće opcije i da ste zajednički krenuli rušiti veće stranke?

- Objedinjavanje nije isključeno poslije izbora, ali u ovoj fazi je bolje da građani odluče temeljem kvalitete programa i kvalitete kandidata tko je u mogućnosti da dođe do postizbornog koaliranja.

 

Iz pogleda sveučilišnog profesora pitam Vas o Splitu kao sveučilišnom gradu. Namjeravate li vi graditi škole, fakultete i druge srodne ustanove?

- Sveučilište ne spada u ingerenciju grada, ali svakako bi trebalo još čvršće povezati osnovne i srednje škole sa sveučilišnom zajednicom. Radili bi na programima u kojima bi Sveučilište dalo praktičnu edukacijsku potporu za škole i tako olakšalo izbor srednjoškolcima za njihovo daljnje obrazovanje i osposobljavanje.

 

I dalje smo u pandemiji koronavirusa, i dalje nas maleni virus donekle paralizira. I kampanja će, čini se, biti okrenuta društvenim mrežama…

- Negativno je u cijeloj priči što smo se porazbolijevali. Misleći na pretjeranu tjelesnu težinu, razinu stresa i druge stvari. Kroz sljedeće ćemo godine se morati suočavati s posljedicama toga na način da potaknemo sve moguće aktivnosti za rehabilitaciju našeg psiho-fizičkog stanja i zdravlja.

 

Mislite li da je virus ispolitiziran?

- Nažalost je.

 

Znači Vlada nije upravljala dobro koronakrizom?

- Ne bih volio zvučati stereotipno, ali čini mi se da je u početku je upravljala bolje nego sada.

 

Imamo dosta stranaka, smatrate li da možete uspjeti kao manja opcija u gradu, pored ovih većih stranaka?

- Pitanje je što je 'manje', a što 'veće'. U Splitu pogotovo! Građani nas trebaju prosuđivati jedino i isključivo po kvaliteti programa i rješenjima koje nudimo, a ne gdje smo orijentirani i s kime koaliramo.

Kada ste došli u MOST?

- Ja sam dugogodišnji simpatizer. MOST ne zahtijeva članstvo, kao druge stranke, i mogu reći da sam MOSTovac od početaka MOST-a. Sada sam se i službeno uključio. U ovu bitku idem kao član MOST-a.

 

Ne smeta vam to što ste ranije bili, primjerice, u HRAST-u?

- Nimalo, to je bilo jedno jako poučno iskustvo i doprinijelo je mojemu političkom sazrijevanju. Ne manje važno je to da sam kroz taj aktivizam stekao puno više prijatelja nego onih koji me ne vole.

 

Što bi, onda, bilo prvo što ćete napraviti kad postane gradonačelnik?

- Već sam jednom izjavio, i toga se držim da bih u našeg svetog Duje i zamolio za blagoslov dobrih ideja i inicijativa a dodao bih i molitve za zdravlje i poniznost. Htio bih i što bezbolniju tranziciju vlasti i da je ono što je dobro nastavimo, prepoznamo ono što nije bilo dobro i na to se 'bacimo' svim raspoloživim snagama.

Kakva je onda bila ova prošla vlast?

- Nedovršena. Slično kao i epitaf na grobu jednog velikana – Mnogo htjeo, mnogo započeo, ali malo dovršio.

Zašto?

- To je pitanje svih pitanja. To je kao da igraš nogomet, pođeš s centra, 'izmutiš' par protivnika,  dođeš u šesnaesterac i ne zabiješ gol. Frustrirajuće!

Nijedan svjetski analitičar ni kakav matematički model neće lako predvidjeti ishod izbora u Splitu koji već neko vrijeme nose titulu nikad viđenih. Negdje oko ponoći 30. svibnja, jedan od 11 kandidata uzdignutih ruku grlit će stranačke pristaše i dobiti mogućnost zasjesti u iznimno vruću fotelju Banovine. Onu na drugom katu zgrade Gradske uprave. 

Split dosad nije birao istog gradonačelnika u dva mandata, a nije birao ni gradonačelnicu u novijoj povijesti. Tek je nekoliko mjeseci vladom upravljala žena koja sada, umjesto funkcije povjerenice Vlade, želi dužnost gradonačelnice drugog najvećeg grada u Hrvatskoj.

Svaki izbori izbrišu neka poznata lica i u politički ring uvedu nova jer 'Dioklecijanov grad' je barem po biračkim procesima uvijek bio čudesan. Čudan i čudesan. 

O politici ovdje svi sve znaju. Politika se ovdje uči od malih nogu. Politika je ovdje destruktivna, javnost prejednostavno lijepi etikete, a lokalna medijska scena više vodi računa o kakvoj rupi na cesti i mačko-psu na Rivi nego razvoju koji u drugom gradu u Hrvatskoj često ima negativan predznak.

Kako od 'minusa' stvoriti 'plus' i kako Split stvoriti dalmatinskom metropolom, otkrila nam je Branka Ramljak koja zajedno s Tomislavom Mamićem ide u ovu izbornu utakmicu.

Pitaju li vas kolege i obitelj pa što vam je trebalo da se upustite u jednu odgovornu i zahtjevnu funkciju?

- Svaki dan me to ljudi pitaju, ali sebi ne bih mogla oprostiti da to nisam napravila. Imam toliko životnog i profesionalnog iskustva, u različitim strukturama i funkcijama. Imam iskustvo upravljanja ljudima u javnim institucijama koje želim podijeliti sa svojim sugrađanima. Zar da stojim sa strane i gledam kako od mog grada još 4 godine rade cirkus? Što god da će se dogoditi, osjećam da sam se morala u Splitu izložiti i pred svojim ljudima pokazati da imam hrabrosti, snage, volje, argumenata kojima bih ih uvjerila da ću baš ja biti dobra gradonačelnica.

 

Aktivirali ste se, ako je to zaključak vaših riječi, jer Split nije bio 'na pravom putu'?

- To je glavni razlog. Da je funkcioniralo sve kako treba ja bi bila na tribini. Dalmatinci, a Splićani pogotovo vole biti na tribini jer se s nje može vikati, pričati i ljutiti se, a ja sam s tribine željela ući na teren. Moje nezadovoljstvo i ljudi s kojima sam okružena dovelo je do toga da se uključim. Način funkcioniranja našeg grada pod motom 'započeto, nedovršeno' mi je porazan. A najbolje se ogledao na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća gdje smo opet imali sramotu. Grad cirkus je završio u ovom mandatu onako kako se i započelo, a ja ne želim da to tako bude i dalje.

 

Split stagnira 12 godina?

- Naravno. Zaista mislim da je grad začahuren, zatvoren i mora konačno „prodisati“. Treba ga otvoriti, u smislu gradske administracije i gradskih poduzeća korištenjem potencijala ljudi i prostora. Treba konačno završiti pet glavnih cesta u gradu. To su 'žile kucavice' poput Zajčeve, Bračke, Manđerove, Vukovarske, Zagorskog puta u suradnji s Hrvatskim cestama, dok su se drugi uhvatili tunela, mostova, Splita 4 i Splita 5. Kao da svako četiri godine gledamo reprizu, a u prostoru nikad ničega. Našim ljudima treba podići kvalitetu života, najosnovnije stvari jer, ne zaboravimo, male stvari grad čine velikim. Sve veće investicije možemo tek nakon izmjene GUP-a.

 

U tih 12 godina najprisutniji je Željko Kerum?

- Zajednički nazivnik ta tri mandata je jedan stranka. Ne govorim o osobi, nego o Hrvatskoj građanskoj stranci. Meni ne odgovara način na koji oni funkcioniraju, način kako su koalicije djelovale u kojima je bila i ta stranka funkcionirale. Apsolutna poslušnost pojedincu, politička trgovina, pogodovanje, nepotizam i uhljebljivanje njima je normalna pojava i ne žele to mijenjati.

Spomenuli ste gradonačelnika kojemu je mandat na izmaku. Kako biste vi ocijenili njegovo četverogodišnje upravljanje? Je li on mogao bolje?

- Gledajte, gradonačelnika gledam kao dio strukture. On je zajedno s koalicijom HDZ i HGS  upravljao gradom četiri godine. Bez Gradskog vijeća  nije mogao samostalno donositi odluke. Koalicija je po meni bila apsolutno nefunkcionalna i kočila je razvoj grada. Ipak, treba mu čestitati na nekim stvarima, ali nije mi jasno zašto mehanizaciju na cestama vidimo samo par mjeseci prije izbora. Treba pohvaliti korištenje sredstava EU fondova putem kojih se konačno tako obnavljaju autobusi javnog prijevoznika, uveo se sustav javnih bicikala, međutim s druge strane popratna infrastruktura je loša ili nedostaje. Nadalje pohvaljujem i dogradnju škola i vrtića, sanaciju Karepovca, izgradnju Hospicija… Ali s druge strane, toliko toga je započeto i nedovršeno, pamtimo i privremene kolodvore, rotore, sve ono na što smo gubili vrijeme i novce umjesto da smo držali fokus.

 

Često vas je Željko Kerum spominjao, kao i Tomislava Mamića s kojim idete u ovu izbornu epizodu. Jeste uzimali tko k srcu?

- Svatko bi uzeo k srcu, ali kad si siguran u nešto što radiš, onda problema nemaš. Ponovit ću još jednom, prije dvadesetak godina izgrađen je Ekonomski fakultet u Splitu, u kojem radim, a aneks zgrade gradio se nakon toga. Kad je došlo do opremanja aneksa fakulteta, pozvali smo gospodarstvenike koje znače u ovom gradu, da nam pomognu opremiti našu zgradu. Ispred svake od naših učionica stoji natpis tko je to napravio i tako će biti za vijeke vjekova…

 

Među njima i  Željko Kerum…

- Ne Željko Kerum, nego tvrtka Kerum d.o.o. I inače kada je nešto dobro onda gospodin kaže da je to Željko Kerum, kad nije, onda je to tvrtka. Ovo je tvrtka. Uz tvrtku su bili, primjerice, i Croatia osiguranje, i Splitska banka, Ina, Tommy, itd.. Bilo je dvadesetak respektabilnih tvrtki. Ako gospodarstvo ulaže u obrazovanje, onda ulaže u pokretačku snagu društva jer bez obrazovanja nećemo imati ni ljude za rad u tim tvrtkama… Nažalost, na kraju je ispalo da donator nije niti tvrtka Kerum d.o.o., nego vjerovnici. Njima bi trebalo zahvaliti.

 

Ali, zašto baš Tommy? Vi se poznajete od ranije, zbog opremanja fakulteta?

- Ne. Mi smo se upoznali preko Hajduka. Ja sam bila članica, pa predsjednica Nadzornog odbora, a Tomislav Mamić je bio uvijek tu kad je trebalo. Jako je važno to reći. Kad je najteže, onda ti treba pomoć. Iz Hajduka znaju da je Mamić uvijek na raspolaganju. I kad sam čula da se i on namjerava uključiti u izbornu utakmicu, bila sam iznenađena. Pitala sam i ja njega što mu to treba jer je na vrhuncu uspjeha. I to je ono bitno, povezalo nas je nezadovoljstvo dosadašnjim načinom upravljanja ovim prekrasnim gradom, mi želimo da naša djeca ostanu ovdje živjeti i da za svih vrijede jednaka pravila bez obzira tko bili i kako se zvali.

Kako je onda došlo do 'klika' između vas i Tomislava Mamića?

- Razgovarali smo nakon što je izrečena inicijativa. I onda smo raspravljali na koji se način najbolje uključiti. On je bio jasan kako zbog svojih obveza ne bi mogao obnašati čitav niz poslova koje nosi gradonačelnička funkcija i tu daje punu podršku meni i mom timu. Vrlo brzo usuglasili smo se oko Nezavisne liste Ramljak i Mamić kako za Gradsko vijeće tako i Županijsku skupštinu gdje će upravo on biti nositelj.

Idemo sada prema budućnosti. Puno je 'gorućih' problema u gradu Splitu. Jedan od njih je svakako Marjan koji i dalje zauzima medijske stupce. Od upravljanja, vlasništva, potkornjaka i štete. Što biste vi napravili na Marjanu?

- Vidjeli smo da koalicijski partneri ne razmišljaju isto glede Marjana. Ja kao Splićanka konzumiram sve na Marjanu – od pješačkih staza pa do zelenila. Park-šumu Marjan treba prepustiti stručnjacima i ona ne smije biti predmet političkog prepucavanja. Naš Marjan bio je žrtva lošeg koalicijskog vladanja gradom što se najbolje vidjelo i na posljednjoj cirkuskoj sjednici Gradskog vijeća kada su se u suradnji s Društvom arhitekata Split trebale donijeti odluke o započinjanju procesa izmjene GUP-a a koji je uključivao i zaštitu Marjana. Nažalost, tom cirkusu pridružili su se i oporbeni vijećnici i tako pokazali koliko im je stalo do naše park šume. Takav simbol grada ne smije biti predmet političkog prepucavanja, ponavljam i treba ga prepustiti stručnjacima.

 

Spominjemo koaliciju, ali onda je svima jasno da je ovdje ponovno 'pobijedio' Željko Kerum. Velikih promjena oko Marjana nije bilo, vidimo i da se baš Kerum založio za privatne vlasnike zemljišta i njihovu zaštitu. Znači, on ima ovu 'težu stranu vage'…

- Jedini odgovor i promjenu mogu napraviti naši sugrađani. Svoje nezadovoljstvo trebaju izraziti izlaskom na izbore i pritom kazniti one koje pod krinkom javnog interesa štite svoje osobne. To su sitni interesi. Park-šuma je naša šuma, ne moja i tvoja.

 

Stalno ističete to 'ne ja, nego mi'…

- To je naš slogan i da, što ja sama mogu ako nemam ljude oko sebe, stručnjake iz različitih područja? Ne obećavam promjene kada stupim na funkciju nego sam to primjerom afirmativne kampanje gdje sam imala i selekcijski postupak napravila prije. Javno sam tražila osobe stručnjake kao dio svojeg tima i vjerujem da sam u tome uspjela. Ovim putem želim pohvaliti ekipu koja radi sa mnom. S obzirom da nemamo infrastrukturu i logistiku kao druge stranke, dobili smo na kreaciji i inovativnosti. Mladost, sva iz Splita, koja to radi je vrlo ambiciozna. Naš slogan 'ne ja, nego mi' mi je jako važan. Ja ću se izložiti, bit ću gradonačelnica i koordinirat ću, ali nikad bez suradnje i komunikacije ne samo sa članovima tima nego i sugrađanima.

 

Hoće li vam profesorsko iskustvo pomoći u radu gradonačelnice?

- Ja bih rekla obratno. Nama kao profesorima se jako vrednuje koliko smo aktivni u zajednici i koliko znanja smo stekli izvan naših ureda i predavaonica i na koji način onda to koristimo u svojim  predavanjima. Moj angažman u posljednjih dvadesetak godina izvan predavaonica jako mi pomaže u predavanjima. Studenti ne vole slušati samo teoriju, oni žele da se teorijska znanja potkrijepe s iskustvima.

Vratimo li se na aktualnosti i budućnost onda nećemo daleko od Ekonomskog fakulteta. Žnjan je dugi niz godina bio mjesto nereda, sada 'svjetlo na kraju tunela' vidimo, ali…

- Puno godina se čekaju samo papiri, ali koliko god koštalo, moramo doći do sredstava da se prostor, koji sada izgleda kao mjesečeva površina, dovede u svrhu zelenog javnog prostora. Park za sve stanovnike od Pazdigrada, Žnjana pa do Kile i cijeli grad. Procese svakako moramo nastaviti (dozvola dobivena, koncesija zatražena) jer nam naša pokoljenja neće oprostiti nečinjenje.  

 

 

Mnogi vaši protukandidati govorili su i o Gradskoj upravi, posebice velikom broju zaposlenih. Hoćete vi 'stezati remen' u Banovini?

- I tu imam malu prednost. Bila sam povjerenica za grad Split pa mogu reći da donekle poznam situaciju u Banovini. Ono što čujem je da su mnogi nezadovoljni, nema nikakve komunikacije a tamo ima jako vrijednih i pametnih ljudi koji, ako se njima kvalitetno upravlja mogu dati dobre rezultate. Činjenica je da ondje ima puno ljudi, ali drugo je pitanje što ti ljudi rade, tko ih prati i koji su to njihovi rezultati. S ljudima treba razgovarati, ukazati im na probleme i koja su očekivanja prema njima.

 

Odvajanje otpada i komunalna infrastruktura nas itekako muči u Splitu. Vrlo slojevit problem…

- Da, slažem se. Ali, ima rješenja. Naša država mora doći do 50 posto odvajanja otpada, ne Dugi Rat, Omiš, Split ili Zagreb nego cijela zemlja zajedno. Split je s onih 3,74 posto odvajanja otpada samo odnemogao sveukupnoj slici.

Do prije tjedan dana imali smo jedno priručno reciklažno dvorište, to dovoljno govori o težini ovog problema. Grad ove veličine ih mora imati šest. To, dakle, treba izgraditi. Ja ću to napraviti sa svojim timom. Dodatno, da bismo napravili kompostane ili prostore za zbrinjavanje građevinskog otpada, treba postojati dogovor sa Solinom, Sinjom, Trogirom i drugim jedinicama lokalne samouprave. Osim toga treba raditi i na stalnoj edukaciji građana o potrebi zbrinjavanja otpada.

 

Posljednjih dana nekako se intenzivirao prometni čep u Splitu i okolici. Promet i parkirna mjesta, 'rak rana' Splita…

- Ceste su nešto što se iz godine u godinu reciklira u predizbornim obećanjima. Grad Split ima preko sto tisuća vozila, a svega 30 tisuća parkirnih mjesta. I na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća, zbog politikanstva, zaustavljena su nova parkirna mjesta na Mertojaku, Splitu 3 i Lokvama. Izmjenom GUP-a bi trebalo tražiti i nove prostore za parking.

Problem je i što sve automobile praktično usmjeravamo u centar grada koje bude zagušen u vrijeme ljetne turističke sezone. Zašto ne bi imali na obodu grada parkinge gdje bi se smještali autobusi i automobili?

Moram i još nešto kazati, vrijeme je i da građani shvate da nam osobno auto nije najbolji ljubimac. Treba fokus staviti na pješaka i na javni prijevoz i raditi na ravnoteži automobila, javnog prijevoza i pješaka.   

 

Turizam smo već spomenuli. Turizam je glavna grada u Splitu i Dalmaciji, a imate li vi nekakav plan za zaokret na neke nove staze. Pandemija nam je otvorila oči…

- Pandemija je i prilika da se promijenimo. I na ponudi i na potražnji. Neće se promijeniti činjenica da je Split prekrasan, prepun povijesnih znamenitosti, mjesto sporta i zabave, a da bi bio mamac za turiste, trebaju na cjelogodišnje avionske veze s europskim i svjetskim destinacijama, trebaju nam dodatni hoteli koji će omogućiti turizam za cijelu godinu, kongresne dvorane, događaji koji privlače turiste tijekom cijele godine, atrakcije koje će biti mamac za turiste, nova koncepcija Adventa u Splitu, nove ljetne pozornice... Grad Split se u turističkom smislu mora prometnuti u jednu od najznačajnijih city break destinacija, a to će moći tako da iz faze rasta prijeđemo u fazu razvoja. 

Koliko je god Split bogat u povijesnom smislu, važno je gledati u budućnost. Budućnost Splita su mladi ljudi i mlade obitelji. Kako im Split približiti? Imamo poticajnu stanogradnju, ali i ovdje 'padamo na sitnim stvarima' poput kanalizacije, pristupnih cesta…

- Sve ste rekli. Gradi se kako komu padne na pamet. Od sedamdesetih godina prošlog stoljeća nismo dobili nove i uređene kvartove. Pritom mislim na infrastrukturu, pristupne putove i kanalizaciju, parkove i ceste. Ljudi žive i na Kili, Žnjanu ili Pazdigradu, ali pristupne ceste i ostala infrastruktura koja neki grad čini gradom nedostaje. Zašto? Netko je u gradu omogućio da se gradi bez strategije. Mladi su tu prošli najgore. Rješavanje stambenog pitanja je uz radno mjesto najvažnije za svakog čovjeka. U gradu ne postoji stambene politike koja bi jasno odredila gdje i koliko stanova za mlade želimo. Zabrinjava studija IRMO koja kaže da će za dvadesetak godina u Splitu biti oko 130.000 stanovnika. Postoje mjere kojima grad može pomoći mladima i to kroz gradnju stanova za dugoročni najam, otvaranje novih prostora za izgradnju POS-ovih stanova i td. Grad treba stvoriti i pretpostavke za zapošljavanje mladih kroz podršku mladih pri samozapošljavanju do poticanja onih poduzetnika koji zapošljavaju mlade.

 

Vi biste gradili Split 4 ili Split 5?

- Najavila sam da ću graditi i Split 6. Naravno da je to bila ironija. U ovom predizbornom razdoblju naslušali smo se svakakvih suludih obećanja ne vodeći računa o tome kakva je nadležnost grada u tome i kaki su nam fiskalni kapaciteti za to. Ma kako nekome to može pasti na pamet kada u tri mandata nisi dostojan završiti ni pet glavnih cesta u gradu, onda o čemu dalje govoriti. Mi građani siti smo svakojakih obećanja .

 

Jesu li Splićani izgubili vjeru u politiku?

- Da. I zato sam se uključila u politiku. Želim pokazati svojoj djeci i studentima da se ipak može drugačije. I mene sad pitaju oko interesa. Moj interes je služba građana. Koliko nam je vremena trebalo da nam se politika i političari ogade, isto toliko će vremena trebati za promjenu. Ali ako ne krenemo odmah, biti ćemo u problemima.

 

Kakvi su vaši politički ciljevi?

- Vjerujem da ću postati gradonačelnica. Split je grad s izvrsnim potencijalom i s prostorom koji se konačno mora iskoristiti. Okružila sam se s najboljim u našem gradu, najboljim poduzetnikom, stručnjacima iz područja financija, turizma, obrazovanja… i to je moja garancija za uspjeh. U ovo ulazim iskreno otvorenog srca i zdravog razuma i sigurna sam da će to građani prepoznati. Strukture koje su nas dovele ovdje niti žele, niti mogu niti znaju zato nam trebaju promjene. Zajedno s timom ljudi dajem sve od sebe ali ne pod svaku cijenu, svoj dugo građeni ugled i dostojanstvo ne želim izgubiti. I konačno još jednom ponavljam, samo građani su ti koji će izlaskom na izbore odučiti o onima koji će upravljati gradom u narednom razdoblju. Nisam bitna ja, već mi. Nije bitan gradonačelnik, njegov ego i interesi nego zajednica kojoj se sa svojim timom spreman dati i služiti.

I ovi će izbori, baš kao i svaki održani u više od tri desetljeća, u Splitu biti takvi da nijedan svjetski analitičar ili kakav matematički model neće predvidjeti tko će 30. svibnja, negdje oko ponoći, uzdignutih ruku grliti stranačke pristaše i dobiti mogućnost zasjesti u iznimno vruću fotelju Banovine. Onu na drugom katu zgrade Gradske uprave. 

Split dosad nije birao istog gradonačelnika u dva mandata, a svaki izbori izbrišu neka poznata lica i u politički ring uvedu nova jer 'Dioklecijanov grad' je barem po biračkim procesima uvijek bio čudesan. Čudan i čudesan.

S mnogo zanosa su krenuli pojedini gradonačelnički kandidati, drugi tek sarkastično 'zamutili vodu', a oni treći su, nesigurni valjda ni u sebe same, krenuli u sveopću destrukciju već poljuljane atmosfere. Izvlače se i snimke iz naftalina, ponovno ideološka pitanja stavljaju u prvi plan, a sve veća lepeza kandidata kao da dodatno produbljuje jaz i odvlači građane od izlaska na izbore.

Ipak, sve će pokazati festival demokracije za točno tri tjedna. Za čelno mjesto drugog najvećeg grada u Hrvatskoj natječe se i Marijo Popović, kandidat Hrvatske stranke prava i Hrvatskih suverenista.

Posljednji ste koji ste istaknuli kandidaturu za splitskog gradonačelnika, ali tu je još niz kandidata koji se bore za fotelju u Banovini. Otkud povod za ovu jako važnu, tešku i odgovornu funkciju? 

- HSP i Hrvatski suverenisti našli su zajednički jezik i odlučili smo ići u ovu izbornu bitku. Mene je pripala ta dužnost i odgovornost da ispred 'Ujedinjene desnice' budem kandidat za gradonačelnika Splita ispred, zapravo, jedine desne politička opcija. Time šaljemo poruku svima da ovoga puta imaju koga birati.

 

Što vas je osobno potaknulo da se odlučite na ovaj potez?

- Trenutno sam na dužnosti Glavnog tajnika HSP-a i iza mene su određeni i rezultati rada i djelovanja na političkoj sceni. Nisam mogao odbiti poziv i povjerenje moje stranke i Hrvatskih suverenista da ih predstavljam. Osobno smatram da sam, iako relativno mlad, s mnogo političkog iskustva i da mogu u ovoj izbornoj kampanji i nakon izbora pružiti mnogo - kako Gradu Splitu tako i jačanju jedne desne političke opcije u gradu Splitu. Ono što me posebno motiviralo na kandidaturu jest politička i društvena situacija u gradu Splitu, koja je blago rečeno sramotna.

 

Stagnira li Split već 12 godina, kako kaže većina vaših protukandidata?

- Definitivno, ali problem je što je većina kandidata bilo dio političkog svijeta koji je doveo do toga odnosno bili su glavni politički akteri svih ovih 12 godina, a određene političke stranke i mnogih ranijih godina. Ne prolazi više ta priča kod naroda jer ljudi vide što im nude kandidati, političke stranke i grupacije, a što su do sada radili.

I stalno je tu Željko Kerum...

- Ne znam što zapravo želi i očekuje predsjednik Hrvatske građanske stranke od ovih izbora, ali ono što sigurno znam jest kako bi najbolje rješenje za građane grada Splita bio izbor naše koalicije te da mi imamo što veći broj gradskih vijećnika jer je to zapravo jamac za vraćanje digniteta Gradskom vijeću i jamac za jednu kvalitetniju politiku Gradske uprave, gradske vlasti i samog funkcioniranja grada jer je upravo gradsko vijeće najvažnije političko tijelo.

 

Dakle, vi se zalažete za paletu vijećnika iz raznih grupacija...

- U Gradskom vijeću bi trebali biti zastupljeni predstavnici mnogih ozbiljnih političkih stranaka što je dobro za demokratsko društvo, ali svi gradski vijećnici moraju poštivati instituciju Gradskog vijeća. Sve vijećnice i vijećnici moraju čuvati dignitet onoga što zastupaju, onoga što predstavljaju jer moraju biti svjesni da su ih izabrali građani. I naravno ono što je najbitnije da svakom gradskom vijećniku kao i svakoj osobi izabranoj na određenu dužnost u gradu Splitu građani Splita i interes grada moraju biti na prvom mjestu.

 

Što je onda bilo pogrešno u prošlom sazivu Gradskog vijeća?

- Nije bilo homogenosti niti konsenzusa unutar političkih stranaka - kako onih vladajućih, tako i na strani oporbe. To nije dobro za grad i to naši sugrađani osjećaju, posebno onih koji su napustili grad Split. Svjedočili smo sramotnim načinima sazivanja sjednica, opstrukcija i ucjenjivanja što je doprinijelo obezvređivanju institucije gradskog vijeća i dužnosti vijećnika.

 

Kako vi ocjenjujete mandat Andre Krstulovića Opare?

- Ljudi koji su mu bili najbliži suradnici znaju najbolje koliko je on želio, mogao i htio. Ono što ja promatram, prvenstveno kao građanin grada Splita, jest da neki značajniji pomaci nisu napravljeni. Oparin program iz 2017. godine je dosta dobro napisan, 90 posto stvari i ja potpisujem, ali realizacija je iznimno loša. Naravno da se neke stvari ne mogu realizirati u jednom mandatu, ali ništa značajnije se nije postiglo. 

Zašto je to tako? Točnije, što je tome kumovalo?

- Po mom mišljenju gradonačelnik nije imao jedan kvalitetan tim. Nije imao podršku ni svojih ni drugih, oporba je bila priori kontra svega, a on je pokazao da on nije dorastao toj funkciji.

 

Poprilično oštre riječi. Znači, niste zadovoljni?

- On je svoju političku karijeru - kako na mjestu gradonačelnika tako i u ozbiljnoj politici, završio. Splićankama i Splićanima samo ostaje da izaberu drugu osobu koja će zapravo okupiti oko sebe jedan kvalitetan tim ljudi i napraviti sve one projekte koji su započeti još prije nekoliko mandata. 

 

Jedan od gorućih problema Splita je Marjan. Vidimo da nanovo medijski prostor puni priča oko privatnih vlasnika, a prije koji mjesec Marjan se prikazivao kroz sferu potkornjaka. Puno problema...

- Marjana se svi sjete u kampanji, kako prije, tako i sada, ali bit priče je da Marjan mora biti zaštićen.  Unutar HSP-a imamo Povjerenstvo za ekologiju i te teme svakako treba prepustiti struci s tim da se politika mora mijenjati na način da dozvoli struci da ona radi ono što treba raditi.

Treba li struku slušati i na Žnjanu koji je, kazali ste jednom prilikom, pustoš?

- Bili smo svjedoci cijelog niza nelegalnih objekata na Žnjanu, ali i zapuštene prirode i okoliša jer se nije vodilo zapravo nikakve brige. Nakon toga je gradonačelnik, nedugo nakon dolaska na čelo grada, uklonio sve objekte. Međutim, danas je ostala jedna pustoš. Govorilo se kako će se tamo otvoriti nova radna mjesta, ali i to je bilo samo obećanje. Da ne govorimo o vremenu gradonačelnika Baldasara i postupcima i radnjama koje nisu bile na čast nikome. Bez kvalitetnog Generalnog urbanističkog plana nema niti kvalitetnog razvoja grada. To mora biti posao struke, a ne politike u suradnji s određenim interesnim lobijima. Zbog toga posebno ističemo da Zavod za urbanizam odnosno struka u svemu tome mora imati najznačajniju ulogu.

 

Nije na čast, valjda, i što smo jedan od gradova koji odvajaju najmanje otpada. Tek nekoliko posto. Treba mijenjati, čini se, i svijest građana...

- To svakako, ali veći je problem što grad Split nije dovoljno učinio po pitanju promocije i konkretno realizacije na terenu. Kaskamo i zaostajemo za mnogim gradovima i mjestima u Hrvatskoj. Kao i po mnogo toga drugoga. Puno toga se može napraviti uz suradnju s građanima, ali treba sve odraditi na kvalitetan način, uz objašnjenja. To ovdje nije bio slučaj.

 

I u ovoj kampanji političarima su puna usta mladih i obrazovanih. Kako tim mladim ljudima, posebice mladim obiteljima osigurati bolji život u Splitu?

- Mi ćemo posebnu pozornost posvetiti - kako demografiji tako i mladima. Počevši od samog rođenja, stvaranja uvjeta da roditelji mogu odgajati svoju djecu. Želimo zatvoriti temu vrtića u smislu izgradnje dovoljnog broja vrtića u kojima će biti smješteni naši najmlađi sugrađani. Postoje i još neke škole koje rade u dvije pa čak i tri smjene, iako se to skriva od javnosti. Mi želimo uvesti jednosmjensku nastavu, produženi boravak, a zalažemo se i za pružanje prilike mladima da ostanu u ovom gradu.

Ali, to svi govore... Mladi i dalje odlaze...

- Nema koristi da se naši političari hvale mladima kad oni svakodnevno odlaze - što po bijelom svijetu, što u obližnja mjesta gdje su kvadrati stanogradnje povoljniji. Ne može zaposlenje i poticajna stanogradnja ovisiti o rodbinskim vezama...

 

Govorimo o mladim obiteljima, a vidimo da ta poticajna stanogradnja u Splitu pada na 'malim problemima' poput kanalizacije, pristupne ceste...

- U našem se društvu svemu pristupa na taj način, umjesto da se pristupa sustavno. Prvo treba urediti i osigurati osnovne uvjete i infrastrukturu. Cijeli niz zgrada u gradu Splitu, koje se rade, su bez pristupnih cesta, kvalitetne kanalizacije i osnovnih uvjeta i to je ono što se ne smije događati naći. Kad osiguramo temelje tek onda se može reći da se nešto konkretno i kvalitetno napravilo za naše mlade obitelji.

Vidimo da u posljednje vrijeme ima mnogo mladih i inovativnih osoba. Dajmo im priliku, zadržimo ih u ovom gradu. Nemojmo ih tjerati da ostaju samo oni koji su bliski određenoj ili određenim političkim grupacijama.

Dotaknut ćemo se i turizma koji je glavna grana u cijeloj Dalmaciji, ali poprilično nas je pandemija koronavirusa vratila unazad i pokazala da ne smijemo ovisiti o turizmu... Isključivo, naravno.

- Posljednja sezona, a vidjet ćemo i što nas čeka u ovoj, je znak da smo u krivom smjeru. Treba stvarati i otvarati nova radna mjesta. Splićani su itekako vrijedni ljudi koji žele živjeti od svog rada, ali politika je cijeli svijet svela na to da se stvaraju lijeni ljudi, ljude koje ne zanima gotovo pa ništa. Dodatno, ranije smo isticali da je Turistička zajednica grada Splita svrha sama sebi. Ona zapravo ugostiteljima i turističkim djelatnicima nije bila nikada od kvalitetne i konkretne pomoći.

 

Treba li novih ljudi u Banovini?

- Ne. Ne treba gomilati radna mjesta tamo gdje su ona nepotrebna. Ne treba nikoga otpuštati, ali ih treba raspodijeliti, racionalizirati i optimalizirati. Gradska uprava mora biti efikasnija i transparentnija te da bude jednako dostupna svakom građaninu Splita bez obzira na materijalni status i političku pripadnost.

 

Zalažete li se i vi za veću autonomiju kotareva, ali i veća sredstva, kako to, gotovo pa jednoglasno, govore protukandidati? 

- Mi smo u svom programu posebno istaknuli određenu decentralizaciju grada odnosno veću autonomiju i odgovornost gradskih kotareva. Nažalost, gradski kotarevi dobrim dijelom služe za skupljanje određenih političkih poena i na taj način se pokušavaju graditi određene političke stranke. Mi se zalažemo za veća sredstva gradskih kotareva jer trenutna sredstva nisu dostatna ni za jedan, dva mjeseca kroz godinu kako bi se nešto realiziralo.

Zvučat će pomalo oštro, ali puno je kandidata sa sličnim programima. Što je ono zbog čega bi Splićani birali baš vas?

- Često je percepcija ljudi kako su svi političari isti, ali vjerujte da nisu. Mi nismo. Prvi naš potez bi bio osnivanje Ureda za mlade. Zatim ćemo se okrenuti, kao što sam rekao, demografskoj politici, a ono što nas razlikuje na ovoj političkoj sceni od drugih jest to što smo zapravo mi jedina istinska konzervativna i ono što je bitno kršćanska politička opcija.

 

Ponovno su ideološke teme u prvom planu. Svjedoci smo kako u zadnje vrijeme se stalno priča o ustaškim pozdravim. Kandidat SDP-a je čak dobio i 'ukras' na plakate. Trebamo li i dalje pričati o tome?

- Što se SDP-a tiče svjedoci smo koliko žele zavladati Splitom i koliko ulažu u promidžbu svojeg kandidata. Ne bih ulazio u njihove manipulacije o crtanju određenih obilježja na njihovim plakatima, ali ono što oni žele jest vratiti nas u povijest s kojom se SDP niti malo ne može podičiti. Dapače, njihova stranka je sljednica Komunističke partije koja je činila mnogobrojne zločine, čiji su čelnici provodili masovna ubojstva, genocide, deportacije i koja je zatvarala ljude samo zbog drugačijeg mišljenja. Trebamo se okrenuti budućnosti, a temelj hrvatske države je Domovinski rat i na tome treba graditi našu budućnost. Naši mladi moraju znati istinu jer je dobar dio njihovih roditelja i članova obitelji sudjelovao u Domovinskom ratu.

 

Tko su vam najoštriji i najopasniji protukandidati? Vice, Kerum, ...?

- Gospoda Mihanovića i Kerum nisu prijetnja našoj političkoj opciji, oni nikada nisu ni zastupali sličan svjetonazor.  Mi ćemo pokušati animirati svoje birače i motivirati ih na izlazak na izbore i s tim glasovima ćemo sigurno ući u drugi krug. Tko će nas tamo čekati to ćemo vidjeti, ali, ponavljam, mi nemamo prijetnji jer nitko nije blizak našem biračkom tijelu.

Iako nije dite s mora, njegova mati je Dalmacija. Pjesmom i bagerom obišao je od Dubrovnika do Vukovara, ali u notnim crtovljima nikad službeno nije bio. Premda ima sluha za pjevanje, već godinama osluškuje i bilo naroda. Nisu mu Splićani okrenuli leđa pa je Željko Kerum gotovo dva desetljeća presudna karika s koje god strane pogledate političku priču ‘Dioklecijanove ostavštine’.

Stasao je u podnožju Svilaje, pa je valjda, naviknut na snijeg i temperature u minusu, burno reagirao na bijeli Split iz 2012. godine kada su u anale upisane njegove izjave. Ipak, voli više more, jahte, kužinu i kužinavanje. Pršut sad izričito koristi u prehrambene svrhe, a čelo prekriva kapom, bilo da nosi odijelo ili kratke hlače.

Gradonačelnik je već jednom i bio, a s legendarnim Mišom otpjevao je kako voli Split. Ovoga puta ponovno želi ući u legendu u godini u kojoj za koncerte i velika okupljanja nema mjesta.

Jedni mu daju dobre šanse, dok drugi zgroženo kolutaju očima. Svoje će reći izbori.

 

Četvrti puta idete u utrku za gradonačelnika Splita. Mislite li da će za vas četvrta biti sreća u izborima koji će ostati povijesni zbog nikad većeg broja kandidata za mjesto poteštata…

- Mene građani Splita žele na mjestu gradonačelnika zbog moje iskrenosti i dosadašnjih rezultata, ali i ostavštine u Splitu koja je, od 2013. godine do dana današnjeg, ostala nepromijenjena jer su gradom vladali krivi ljudi koji su se bavili sitnim interesima, a Splićane ostavili ‘na cjedilu’. Zašto četvrti put? Pa znate da su me tri puta pokrali u izbornim procesima.

Pokrali?

- Da. Prvi puta kao gradonačelnika, za nekoliko vijećnika, ali tada sam imao većinu u Gradskom vijeću. Daleko najtežu krađu doživio sam 2017. godine kada je bilo 11 posto nevažećih listića. Toliko očita krađa nije se još nigdje vidjela. Ali, poručujem im kako to više neće biti tako. Na glasačkim mjestima ćemo biti primorani postaviti promatrače.

Ali, što vas to čini drugačijim od drugih kandidata. Mnogi zapravo često spominju vas govoreći kako ste, rekli bi na sjeveru Hrvatske, ‘držali lojtre’ SDP-u i HDZ-u.

- Mi smo oduvijek znali prepoznati kadar i ljude koji su kvalitetni. Dokaz je Igor Stanišić kojeg su mnogi kritizirali jer nije imao iskustvo, ali on je napravio čudo. Mi stvaramo kadrove, to je svima već jasno. Bez ljudi se ne može napraviti ništa. Postoje rezultati od prije, ali nećemo se puno vraćati na prošlost nego idemo hrabro i odvažno prema budućnosti. 

Da se vratimo na temu - Vaši protukandidati kažu da Split stagnira 12 godina i to najviše vašom zaslugom. Što im vi uzvraćate?

- Zadnji moj jaki protukandidat s kojim se bilo istinski teško boriti bio je Ranko Ostojić. Pravi teškaš. Današnji protukandidati nisu taj rang. Većina njih muti vodu kako bi došli do osobne koristi. Dovoljno je reći da ih većinu ne poznajem ni ja, a ni građani Splita. 

Želite reći da su vam protukandidati nevažni?

- Nemam protukandidata, nemam prijetnje. Postoji HDZ i SDP i jedan kandidat od te dvije stranke će ući u drugi krug sa mnom. U svakoj anketi vodim, i to debelo, tako da vjerujem u svoju pobjedu. Ljudi su svjesni tko je radio, radi i radit će u budućnosti. Dosta je bilo eksperimenata, u vremenima krize gradu treba neko dokazan i provjeren kako nakon ovih osam izgubljenih godina ne bi izgubili još četiri.

 

Vi kao da bježite od uloge koalicijskog partnera HDZ-u. Pa zar vi niste bili dio vlasti kojoj za nekoliko dana ističe mandat?

- Ja sam u koaliciji s HDZ-om u gradu i u županiji. S HDZ-om, a ne s Androm Krstulovićem Oparom. HDZ je sada donio dobru odluku, što više nije želio više ići s Oparom koji im je postao veliki teret. Vice Mihanović je dobar kandidat, a o svemu ostalom će odlučivati narod. Ne smijemo, ponavljam, isključiti iz utrke ni Antu Franića jer će jedan od nas trojice postati novi gradonačelnik.

 

Split se guši u problemima. Svakako je ‘forte’ na prometu i parkirnim mjestima?

- Nisu to problemi, vrlo jednostavno ih je riješiti. Ja imam planove još od 2013. godine...

 

I još ih niste uspjeli provesti, a bili ste dio vlasti?

- Jer otkako sam završio svoj mandat gradonačelnika, na vlasti su bili eksperimenti Baldasar i Opara koji nisu znali voditi grad. 

 

Onda idemo na konkretna rješenja…

- Istočnu i zapadnu obalu spojit će tunel, tunel ćemo napraviti i kod Starog placa, u Poljičkoj, kao i prema Vučevici. Svakako Lungo mare do Stobreča, most ili tunel Stinice – Barbarinac i nadvožnjaci u Žrnovnici.

Odvajanje otpada je još jedan problem Splićana…

- Glavni problem je Lećevica, a kada nju napravi Toni Jurišić Sokić onda stanovnici Splita i okolice više neće imati problema sa smećem. Spomenuo bih da nisam nezadovoljan radom župana i županije, ali mi je kada je Lećevica u pitanju neprihvatljiva sporost u realizaciji. I to je zapravo jedan od razloga zašto smo angažirali mladog stručnjaka Tonija Jurišića Sokića koji će biti naš kandidat za župana. Uz nekoliko bitnih projekata koje će on predstaviti u svom programu mislim da će upravo on biti pokretač razvoja županije, a samim tim dovest će i Lećevicu do realizacije.

 

Zar ne mislite da veliku ulogu tu igra i što Splićani dovoljno ne odvajaju otpad?

- Građani će raditi ono što im se kaže. Građani nisu problemi nego oni što im govore što raditi.

 

Nije tajna da su vam aktivisti trn u oku. Jedan, vrlo glasan, bori se za mjesto zamjenika gradonačelnika. S Ivicom Puljkom...

- Ja ne znam Bojana Ivoševića nego sam za njega tek čuo kada su ga lokalni mediji počeli uzdizati. Unatoč silnoj medijskoj podršci, u anketama je jedva stigao do 2% pa se ukrcao gospodinu Puljku. Nije narod lud! Njegova obitelj je u Split došla iz Srbije i meni to ne smeta, ali moraju poštivati državu i grad u kojem žive, a ne ih blatiti. Za mene je on nebitan, ali me smeta kad se izruguje sa Splitom i našom svetinjom - zvonikom Sv. Duje, na čije je mjesto ucrtao vulgarni simbol u grbu grada. Zamislite situaciju da Hrvat sa svojom obitelji ode živjeti u Beograd i dijeli nagradu 'Beograd je k....' i izruguje se svetom Savi. Što mislite bi li ga srpski mediji podržavali i bi li takva osoba bila prihvatljiv kandidat za gradonačelnika?

 

Znači, Puljak je pogriješio što je uzeo Ivoševića za zamjenika?

- Iskreno mi ga je žao jer je uzeo takvog čovjeka za zamjenika. Mislio sam da ću s Puljkom, bez obzira što smo mi različitih svjetonazora i ideologije, moći nakon izbora razgovorati o bitnim temama jer ga doživljavam kao pozitivnog čovjeka i znanstvenika.

Kandidate ste predstavili na Marjanu, ‘plućima Splita’ koja su u proteklom razdoblju samo punila medijske stupce…

- Nisam najbolje upoznat sa situacijom na Marjanu glede sušenja borova, ali nadam se da šteta neće biti prevelika. U tom svemu nije dobro što se toliko bude i fame radi oko Marjana, a s druge strane imamo situaciju da isti ti, koji samo pričaju i pričaju, uzimaju naš novac i ništa ne poduzimaju. Takav je Srđan Marinić. Ljudi umiru od koronavirusa, a oni govore o borovima i sušenju…

 

Trend je već nekoliko godina iseljavanje mladih ljudi i mladih obitelji u obližnja mjesta, općine i gradove. Kako ih ostaviti u Splitu?

- U realizaciju će ići novi kvart na Kopilici koji će biti u potpunosti za mlade obitelji i djecu. Taj projekt je jedan od mojih kapitalnih projekata koji će poboljšati, barem malo, način života u Splitu. Pa vi znate i da sam ja napravio sve stanove POS-a u Splitu... Tako će biti i ovoga puta.

 

I ove godine će nam, čini se, ‘zaštekati’ turizam koji je glavna grana u Dalmaciji. Moramo li to promijeniti i okrenuti se, možda, poduzetništvu?

- Oslonili smo se na turizam i kada je došla situacija s koronavirusom, svi smo u banani. Treba priču izokrenuti, ali za to napraviti je bitna država i Vlada koja će davati poticaje, mogućnost i dozvole za ostvarenje svojih planova i projekata.

Mnogo toga se nije moglo planirati u proteklih godinu i kusur, i sve to zbog malenog virusa. Kažete da nam sve to Bog šalje poruku?

- Paralelno se događaju i potresi i požari. Mi smo u teškoj situaciji, cijela Zemlja. Jedino nas od ove pošasti može spasiti Isus koji je razapet na križu. Događaju se ovakve stvari i inače, nije ovo prvi puta, ali ovo je poruka narodu da je izašao iz okvira. Treba se, jednostavno, držati vjere. Ljudi su se izopačili i zato nam i Bog šalje ovakve poruke.

 

Kako je Plenković i njegova Vlada upravljala ovom kriznom situacijom kojoj i dalje ne vidimo kraja?

- Srećom smo imali Andreja Plenkovića na čelu ove krize jer bi bez njega bilo nemira i prosvjeda. Mišljenja sam da imamo vrlo dobrog premijera i predsjednika države, i to u dužem razdoblju. Njihova je stvar što se ne slažu u nekim stvarima…

 

Dobro, otišlo smo i do nacionalnih tema, ali vratimo se sada u splitske okvire. Zašto baš mislite da će ljudi glasati za vas?

- Vrlo jednostavno. Ja sam provjeren kandidat. Ljudi znaju koga treba zaokružiti. Obećanja koja ljudi čuju od drugih kandidata su samo obećanja kakvih smo se naslušali i od dva zadnja neuspješna gradonačelnika. Ja sam svoja obećanja kao gradonačelnik realizirao i tako će biti ponovno. Moja su obećanja realna i iskrena i nisu ideološka, nego životna.

 

Kerum je bio ‘lice s naslovnice’ i zbog druženja sudaca u vašoj konobi u Kaštelima. Rekli ste da vam je tu najviše žao sudaca koji trpe linč…

- Tada sam rekao da mi je više njih žao, ali sada mi je više žao mene. Moja obitelj je od tada dobila tri optužnice. Mi nismo jednako tretirani kao ostali članovi ove države. Nas se treba progoniti…

Da se odmaknemo, za kraj, od tih tema optužnica. Ostat ćemo ipak na obitelji. Vjerujem da vam je obitelj najveća podrška?

- Obitelj mi je najvažnija i sve odluke donosimo zajedno. Na obitelji počiva sve, pa i država. Volio bih da naše splitske i hrvatske obitelji imaju više djece i sigurno ću ako budem gradonačelnik povećati naknade i poticaje za roditelje i djecu.

Lokalni izbori u 2021. godini u Splitu će ostati posebnim slovima utkani u izborne almanahe. Raznolikost i brojnost kandidata za mjesto poteštata, ali i vrijeme pandemije u kojem vladaju posebne epidemiološke mjere, političku utakmicu učinit će iznimno zanimljivom, a izborni boj nikad neizvjesnijim.

Iako je Split odavna mijenjao trendove, postavljao neke svoje kriterije, neće tako izostati ni u ovoj epizodi u kojoj i prije službenog početka kampanje manjka političke kulture, a sve vrvi od loših podmetanja i niskih udaraca 'ispod pojasa'. Nije onda čudna ni odbojnost prema politici koja je u Hrvatskoj općenito postala zanimanje, pozicija za pogodovanja, transfere i zbrinjavanje kadrova.

Nansi Ivanišević želi to promijeniti, a iako je u političku utakmicu krenula kao dvanaesti kandidat, tek je druga žena...

Zašto ste se odlučili okušati u ovoj utrci za gradonačelnika?...

- Vidjeli ste da sam, pretpostavljam, zadnja koja je objavila kandidaturu. Čekala sam na pojavu imena političara koje bih 's guštom' zaokružila i sama, osobe čije ću sposobnosti, znanje i osobni integritet bez zadrške prepoznati kao šansu da ovaj prelijepi grad izvuče iz blata u koje je zapao, …ili u koje zapada dugi niz godina. Onu ili onoga koji će znati kako nam vratiti osmijeh na lice i ponos što smo Splićani. I ne samo to, čekala sam ime koje mladima oko sebe bih preporučila da zaokruže. Konačno, ime kojem bih bez zadrške preporučila niz sjajnih ljudi s kojima radim i koji me okružuju, koji su zbog 'ružnoće' te iste političke scene postali listom apolitični.

Nisam dočekala, i eto, to sam jasno stavila do znanja užem krugu svojih poznanika, a oni su me povezali s Domovinskim pokretom.

Zašto baš Domovinski pokret?

- U našem sustavu u izborima ne možete ozbiljno i ravnopravno sudjelovati bez infrastrukture biznisa ili političke stranke. Mislim da je puno poštenije prema građanima biti uz političku opciju koja vam je svjetonazorski bliska nego uz biznis interese. Domovinski pokret je državna snaga, ali na lokalnoj razini izlazi prvi put. U meni su, vjerujem prepoznali moje političko iskustvo, znanje i želju za stručnim vođenjem Gradske uprave, a ja u njima mlade ljude, pune zanosa i jedan novi vjetar na političkoj sceni. Na izbore izlazim kao nezavisna, ali kandidatkinja koju oni podupiru.

Koliko će vam značiti iskustvo rada u Vladi, državnoj i lokalnoj upravi? Hoće ono biti presudno u ovom političkom ringu?

- Naravno da je to iskustvo bitno. Bila sam i ministrica i savjetnica gradonačelnika za prosvjetu i kulturu te službenica u državnoj upravi. Znate li onaj vic o političaru koji je obećavao školu u selu, pa kad je čuo da nema djece rekao – i to ćemo vam napraviti. Lako je s plakata obećavati brda i doline, stotine tisuća zaposlenih, asfalte, građevine, raspetljavanja, ovce i novce, ali kad dođete u Banovinu čeka vas dosad nevođeni 'tim' od pet stotina službenika i činovnika, sva javna poduzeća, sindikati, zakonska ograničenja ovlasti... 

Premda zvuči kao prijetnja, ja ih vidim kao šansu, jer i oni žive i odgajaju svoju djecu o ovom prelijepom gradu.

Tehnički, trebate prvo par mjeseci provesti u sustavu koji je sve ove godine pretumbavan i napučen suvišnim kadrovima da shvatite kako to pokrenuti. Trebamo li čekati godinu dana dok novi gradonačelnik stekne to iskustvo?

Kako pokrenuti kotareve? Treba li im veća autonomija i možda veća kotarska sredstva kojima bi se lakše rješavali neki problemi?

- Kotari su mjesto gdje ljudi žive, pred san traže parking, ujutro vode djecu u školu, popodne se rekreiraju. Neki naši kotari imaju preko 9.000 stanovnika, više nego 450 jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj, više od 55 gradova u Hrvatskoj, stoga zauzimaju posebno mjesto u mom pogledu. Ne kao samostalne priče, već planirani i strateški vođeni dijelovi cijelog grada. Strategija grada se treba temeljiti na različitosti življenja i brojnim informacijama iz kotareva, i ne možete interese devet tisuća ljudi prepustiti jednom tajniku i par volontera.

Važno će biti uključiti građane u izbore, ali čini se kako iz godine u godinu dolazi do sve manjeg interesa za politiku. Nije nepoznanica ni da već nekoliko izbornih procesa imamo jako malu izlaznost na glasanje...

- Građani će izaći kad vide da imaju za koga glasati. Ja vjerujem da će mene podržati svi ljudi kojima je na srcu jedan ovakav, stručan pristup, realne poruke, a nadasve oni koji će shvatiti da su meni na prvom mjestu obrazovanje i kultura. Kad kažem obrazovanje ne mislim samo na škole, već na podizanje razine kulture našeg življenja, duha koji nas je sve vezao za ovaj grad i koji privlači i druge. Pritom mislim na jedinstvene prirodne ljepote koje su valjda i Dioklecijana pa i one prije njega dovele, tu, na jedinstvenu spomeničku baštinu i tradiciju koju su nam ostavili predci, na sport kao način življenja, a ne iživljavanja.  Ukratko, kulturu u dnevnom komuniciranju i mladih i starih, u politici, u sportu. Željela bih da slogan 'Gradonačelnica za grad koji ostaje' pokrene ljude da ustanu i ne odustanu.

 

Kažete da ljudi odlaze iz grada, jesu li HDZ i HGS, koji su bili četiri godine u koaliciji, još jedan 'kamenčić u tom mozaiku'. Kažu vaši protukandidati da Split stagnira 12 godina…

- Nažalost, pretječu nas drugi dalmatinski gradovi, a mi smo drugi grad u državi. Događaju se povremeni bljeskovi, bez jasnog plana, a još nejasnijih profita koji se iza toga kotrljaju. Država je potpuno pogrešno pretvorila pojam decentralizacije u ostavljanje lokalnih sredina na milost i nemilost lokalnim šerifima. Decentralizacija znači uvažavanje državne strategije i plansko spuštanje državnih obveza na lokalne razine uz njeno praćenje i stručne podrške, a ne feudalizacija gdje svakim dvorištem upravljaju lokalne ekipe kako im padne napamet. Ili, još gore, a itekako moguće, gdje lokalne ekipe rasprodaju naše duše i imanje, čineći nas redikulima na nacionalnoj, pa i međunarodnoj razini. Split je pozvan da to poruči državi, jer te grijehe i propuste prvi, i to vrlo skupo plaća.  

U tri mandata vrti se Željko Kerum. Pa i vi ste bili dio njegovog tima…

- Vjerovala sam, kao i brojni Splićani, da će Željko Kerum, još za svog mandata okupiti stručnjake. Uostalom, kao što je zvao Jakšu Miličića, tako je i mene zvao da pomognem u stručnom savjetovanju na polju prosvjete i kulture. I kao što znate zdušno sam se odazvala, na čuđenje brojnih u mom okruženju vjerujući da će svoju inteligenciju stavit u službu grada. Zašto je, umjesto sjajnog početka, sve preokrenuo na političke trgovine i odrekao se svega već na početku, pitanje je za njega. Uostalom, Splićani su ga već na idućim izborima kaznili zbog toga. Sada su ponovno na redu birači, koji će reći jesu li odobrili političku trgovinu, kojom mu je HDZ dao oprost.

Spomenuli smo neke protukandidate, ali ovi izbori će svakako biti povijesni. Velika je raznolikost kandidata. Od doktora, aktivista pa do profesora. Nikad više i kandidata…

- Zbog dosadašnje političke prakse koja vlada gotovo osamdeset godina, u Hrvatskoj svatko može biti političar. Ali, jedno je željeti dobro, a drugo znati kako to ostvariti. Osobno, već više od dva desetljeća bavim se i vladam na stručan način zakonitostima javnih politika i funkcioniranja u decentraliziranom okruženju…

Trebalo bi jednom shvatiti da se ne može voditi grad pa ni pojedina ministarstva - amaterski.

Puno se puta govorilo da bi treće opcije uspjele da su se ujedinile. Jeste li vi o tome razmišljali?

-  Treba razumjeti politički sustav i percepciju građana. Bez obzira na to što se mnogi trude da ih predstave kao komunalne, oni su dio političkog sustava, sustava na kojem počiva društvo i dobro je da građanin odmah vidi političku stranku i zna njeno političko i svjetonazorsko opredjeljenje. Bavi li se biznisom ili ima socijalni karakter, podržava li vjeru ili je ateistička, štiti li kapital ili bi ga dokinula, štiti li nacionalni identitet ili bi se prepustila globalizaciji. Sve je to bitno jer na tome će počivati odluke Gradskog vijeća. Poplava raznih nezavisnih lista koje se ne žele izjašnjavati o tome su prevara političkog sustava. Ima li smisla i je li pošteno ujedinjavati toliko raznolike opcije samo da bi se dobilo vlast? Moja poruka je: Politika je temeljna plemenita disciplina za uređenje i Grada i Države! Pod uvjetom da političari imaju svoj integritet, poštenje, ugled…i ne srame se nikome reći što znaju, tko su i kakvu bi Hrvatsku i Grad htjeli ostaviti mladim generacijama.

Puno se pisalo o Žnjanu i problemima na Žnjanu, ali čini se da sad vidimo ono 'svjetlo na kraju tunela'. Ipak, puno je tu posrtanja bilo. Kako ste vi doživjeli tu situaciju na Žnjanu?

-  Za mene je Žnjan – Split, kao i svi ostali, njegovi kvartovi ili administrativnim jezikom – kotarevi. To znači, prelijepi, zasad neuređeni dio grada u kojem mnogi od nas žive. No istodobno, Žnjan je ogroman turistički i rekreacijski resurs. Za Splićane to je šansa da pokažu svoju pamet i budućim generacijama poruče: 'Ovo smo vam mi ostavili.' A to mi nije nijedan spretni pojedinac, to smo mi koji znamo koja su najveća imena hrvatskog i svjetskog urbanizma i arhitekture, koji očekujemo pomoć Vlade i Europske unije, jer zrcalo smo i njih samih. I to ono, po mišljenju mnogih, globalno najprivlačnije! Ukratko Žnjan, kao i cijeli Split, pogotovo Palača i stara gradska jezgra, mogu i jesu biti atrakcija turistima, ali prvenstveno su naši i mi ih moramo živjeti i u njima – guštati i biti ponosni. Gradonačelnica ne smije biti ta koja će odlučiti u kojem smjeru treba ići razvoj. Odluke donose stručnjaci, urbanistički planeri, a Gradonačelnica je ta koja mora uticati da se sve to u okviru lokalne uprave radi brzo, transparentno, da građani imaju pravo uvida, i pravo utjecaja, jer se radi o javnim prostorima. Mogu ja biti i drukčijih stavova od svih ostalih, no ne biraju mene građani da ispunjavam svoje želje već da učinim sve da grad raste planski i stručno, a Uprava grada bude brza, učinkovita i nadasve uslužna i ljubazna prema svojim građanima.

Gorući problem je i Karepovac i odvajanje otpada u Splitu. Pa Splićani ne odvajaju svoje smeće ni 4 posto...

- Gradonačelnica je tu da natjera javno poduzeće, kod nas Čistoću, da sa stručnjacima predloži najbolja rješenja, iskomunicira s građanima, prije svega onima koji tu žive i dođe do rezultata. Ako ne ide jednim putem, ide drugim. Nismo mi jedini grad na svijetu koji ima takav problem, i stručne službe moraju građanima ponuditi nekoliko rješenja s obrazloženjima. Gradonačelničin je posao da ne dozvoli da se sve to rasteže godinama, jer netko na svojoj funkciji čeka da mu dođe mirovina. 

Kontejneri, pranje ulica, Karepovac, … ništa od toga ne smije čekati odluku gradonačelnice, nekog županijskog ili državnog glavana da se vozaju po svijetu i na naš račun razgledavaju Beč, Pariz, London. Građani trebaju imati čist i zdrav okoliš! To je imperativ koji gradonačelnica treba znati ostvariti. Kako? Djelujući u suradnji s najboljima, brzo, transparentno i učinkovito. Služeći građanima.

Jedan od problema je svakako i Marjan. Zelen - na pola, vlasništvo - ne znamo?

- Marjan mora ostati zelena zona, šetalište i izletište Splićana, zaštićeno područje, pitanje vlasništva treba hitno raščistiti u knjigama, a država dati jasan i nedvosmislen odgovor o zakonskom položaju. Po Zakonu o zaštiti prirode imamo Javnu ustanovu, prema tome, Gradonačelnica je tu da se pobrine da oni rade svoj posao a ne da sama ide sjeći borove ili još manje ustanovljava paralelne organizacije.

A što ćemo s prometom i parkirnim mjestima, još jednima od gorućih problema 'Dioklecijanova grada'?

- Parkirna mjesta su u cijelom svijetu problem, no kad bi Split imao točan, brz, i kvalitetan javni gradski prijevoz, strategiju prometovanja, zeleni val, trećina ljudi bi prodala drugi automobil u obitelji. Kao i ono prvo, Promet, kao gradski komunalni prijevoznik je prvi nadležan da ponudi ta rješenja. To je posao gradonačelnice, njeno je da prenese javnom poduzeću da građani moraju imati brz i pouzdan transport, i da ih natjera da daju rješenja. Želi li ona da joj autobus dođe ispred kuće je nebitno.

Kako mlade obitelji ostaviti u Splitu i približiti Split mladima?

- Moj slogan je 'Za grad u kojem se ostaje'. Ako Split bude uređen i kulturan grad mladi će ostati, neki će se vratiti, neki će doći i razvijati ga zajedno sa mnom. Split nema rudnike ili megaprostore za tvorničke hale, ali ima ogroman potencijal za kreativnu i informatičku industriju koja se prodaje globalno i online. U taj potencijal ubrajam i položaj, klimu, povijest, more,… sve ono što budi kreaciju. Ovdje su stasale silne svjetski prepoznate sportske legende bez ikakvih laboratorijskih uvjeta. Nešto ima u našem zraku, na našim Bačvicama, u zidovima Palače, … Ako je Dioklecijan kao svjetski vladar izabrao Split, zašto bismo odlazili s takvog mjesta. Tu leži odgovornost prvog čovjeka grada.

Kako bi vi ocijenili mandat Andre Krstulovića Opare?

- Vjerujem da je mislio sve najbolje kad je došao, pa i da će tablica s rezultatima biti ispunjena brojkama no dok se bavio time, grad je izgubio dušu. Jasno mi je da i njemu i svakome tko do sada nije bio u Upravi grada, nepoznavanje sustava može biti otegotna okolnost i mi bi opet izgubili  vrijeme dok taj ne nauči. Split zato i stagnira jer mijenja gradonačelnike i svaki novi kreće ispočetka.

Koji bi vas rezultat zadovoljio?

- Želim postati gradonačelnica, no prije svega vidjeti koliko građana dijeli moje stavove i vrijednosti koje želim unijeti, a to su proaktivna, brza, točna i ljubazna gradska uprava na usluzi građanima, proaktivna odgovornost javnih poduzeća za sektore koje su zaduženi, vađenje iz ladica brojnih izvanrednih vizija Splita koje naši sugrađani stalno nude, a nitko ih 'ne obadaje' te izuzetna komunikacija s građanima u pogledu života u kotarevima, njihova ravnomjerna razvoja i afirmacije.

 

Jesu li Splićani izgubili vjeru u politiku?

- Pojavi li se netko tko nudi vrijednosti koje prepoznaju, građani će izaći na izbore. Ja želim građanima ponuditi rad na stalnoj edukaciji i kulturi života, od umjetnosti do sporta i svakodnevnog ophođenja. I vjerujem da uz onaj slogan 'Za grad u kojem se ostaje' mogu reći da sam tu za 'ljude koji se ustaju' i 'ljude koji ne odustaju'.

Koronavirus je godinu i više dana s nama. I ovi izbori će, kako stvari stoje, biti posebni...

- Da, nažalost, puno je sugrađana izgubilo tu borbu i nije lako danas voditi kampanju. Nisam ljubitelj ovih digitalnih obraćanja, više bih voljela da se mogu sretati sa sugrađanima, družiti, pričati, smijati se, no ovo su posebna vremena.

Što kažete o tome kako je Andrej Plenković i njegova Vlada upravljala i upravlja ovom situacijom?

- Mislim da rade najbolje što mogu. Kao i svi, nekim sam odlukama nezadovoljna, neke podržavam, no najveći problem je kad vidim da ni stručnjaci nisu jedinstveni. Kako ćete odlučiti ako se struka podijeli? Tko si može dozvoliti da polovicu proglasi točnom, a druge ne, pogotovo kad i oni nakon nekog vremena zamijene strane.

Govorimo o ljetu, ali turizam je grana koja drži cijelu Dalmaciju. Kako pomoći malim ljudima, iznajmljivačima, poduzetnicima...

-  Turizam je trenutno naše osnovno područje, ali ovo su i vremena u kojima se treba i može i uspostaviti red, poticati sve metode kojima bi se turist ovdje zadržao u radnom odmoru, mjesec, dva, godinu, radeći neki online posao, studirajući na našem sveučilištu, pripremajući se za sportske izazove, stvarajući kreativna djela, a udaljiti se od jednodnevnog visitor turizma. Naši iznajmljivači moraju dobiti goste sa što više dana boravaka, a ne dvodnevne posjetitelje.

Što bi bili ono prvo što bi napravili da postanete gradonačelnik?

- Prvo bih objasnila Gradskoj upravi što zahtijevam, zatim javnim poduzećima i onda prionula na probleme života po kotarima te načine kojima bih tjedno mogla utvrđivati raspoloženje građana prema svim problemima. Obrazovanje, kultura, decentralizacija je ono po čemu želim da me pamte.