Umjesto G&V line Iadera koji je morao ukinuti komercijalnu brzobrodsku liniju Zadar - Rijeka i obrnuto, Jadrolinija prvi put uvodi takvu morsku vezu između dva jadranska grada. Državni brodar je svojedobno ukinuo uzduž obalnu brodsku liniju koja je povezivala Rijeku i Dubrovnik s pristajanjem u Zadru, Splitu, na Korčuli, piše 057 Info. 

Jadrolinija se nedavno pohvalila kako uvodi novu liniju odmora kako su je nazvali pod brojem 9311S Rijeka - Rab - Veli Lošinj - Novalja - Zadar.

Od 1. srpnja Jadrolinija uvodi brzobrodsku liniju iz Rijeke za otoke Rab, Lošinj, Pag i grad Zadar. Liniju će održavati katamaran 'Dubravka' koji pruža udobnost i uživanje u plovidbi te u jednom danu omogućuje dnevne izlete na atraktivne turističke destinacije. Predviđeno trajanje plovidbe ove nove brzobrodske linije je do 31.8. s mogućnošću produljenja, objavili su iz Jadrolinije.

Cijena voženje iz Rijeke do Zadra je 40 eura. Međutim, ta plovidba s isplovljavanjem iz Rijeke u 7 sati, tavršava u zadru u ponedjeljkom, srijedom i ptekom u 11.45 sati, u 12.15 bi katamaran trebao uploviti u Zadar utorkom, četvrtkom i ndejljekom, a subotom čak u 13,15 sati.

Ona može biti izletnička samo za putnike koji se ukrcavaju u Rijeci, dok je povratak iz Zadra svakodnevno u 16,30 sati, što znači da u tom smjeru ne može biti izletnička linija već samo povratak onih koji će ga taj dan završiti u Rijeci oko 22 sat. Nedjeljom je iz zadra povratak u 16 sati a u Rijeci je Dubravka predviđena u 22,15 sati.

Cijena karte iz Zadra do Novalje za putnika je 20, eura, dok je do Raba i Velog Lošinja ista cijena od 32 eura.

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u prvom ovogodišnjem tromjesečju, i to za 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Iako je rast BDP-a sporiji nego u četvrtom lanjskom tromjesečju, to je već deveti kvartal zaredom da gospodarstvo raste, i to zahvaljujući rastu gotovo svih sastavnica BDP-a. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, potrošnja kućanstava porasla je u proteklom kvartalu za 1,4 posto na godišnjoj razini, državna potrošnja veća je za 2,2%, a izvoz robe i usluga za 4,8 posto, piše HRT. 

Rast hrvatskog BDP-a među nekoliko je najvećih u Europskoj uniji. Višu ili sličnu stopu rasta imaju samo Španjolska, Cipar i Rumunjska. Gospodarstvo raste i u odnosu na prethodno tromjesečje, što daje razloga za optimizam. Premijer kaže da će godišnji rezultat BDP-a premašiti Vladina očekivanja od 2,2 posto.  

- Prema iskustvima koje imamo, ako je prvi kvartal na ovoj razini, a tek slijedi 2. kvartal pa naravno turistička sezona, koji će biti itekako dobri i u 3.kvartalu, tradicionalno isto tako dobar 4. kvartal, ja vjerujem da ćemo imati gospodarski rast i viši od onog koji smo sami projicirali, rekao je premijer Andrej Plenković. 

Prognoze rasta hrvatskog gospodarstva za ovu godinu većina institucija već je podignula naviše, a tako bi se moglo i nastaviti. HNB, koji je u prethodnim prognozama očekivao rast BDP-a za ovu godinu od 1,5 posto, prognozu rasta ponovno će podizati - najavio je guverner. 

- Očekujemo veću stopu rasta BDP-a u Hrvatskoj nego što smo očekivali u prošloj projekciji tako da ono što za sada vidimo u Hrvatskoj su podaci bolji od onih koje smo prognozirali na kraju prošle godine, kazao je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.

Iako je izvoz porastao za gotovo 5 posto, to je znatno usporavanje u odnosu na rast u prethodnom tromjesečju od čak 14 posto, a to bi, kaže Damir Novotny, mogla biti posljedica slabljenja ekonomije naših vanjskotrgovinskih partnera. 

- Ono što ohrabruje su započete investicije naročito u obnovi grada Zagreba i Banovine, korištenje europskih fondova koji će imati pozitivan učinak na ukupna ekonomska kretanja, ali tu postoji velika opasnost da neće biti dovoljno radne snage ni u građevinarstvu a vidimo da je to problem i u turističkom sektoru, rekao je Novotny. 

Analize HGK kao negativne rizike navode pad hrvatskog uvoza od 0,8 posto zbog recesije u Njemačkoj, ali i teškoće u industrijskom sektoru na globalnoj razini. No, zaključuju, turizam i ostali pozitivni utjecaji šengena i eurozone trebali bi prevagnuti pa i oni vjeruju da će godina u konačnici biti iznad očekivanja.

U sklopu aktualne porezne reforme zasluženo mjesto ima novi porezni tretman napojnice kao alat za povećanje prihoda turističkih i ugostiteljskih radnika. Ukratko to znači da i dalje ostaje mogućnost plaćanja napojnice karticama, ali će od siječnja 2024. jedan euro napojnice doista biti jedan euro za radnika, do visine neoporezivog iznosa na godišnjoj razini u iznosu 3360 eura, piše Poslovni.

Time su se ostvarila nastojanja Hrvatske obrtničke komore i njezinog Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika, dok će se kako doznajemo razgovori s Ministarstvom financija nastaviti voditi u smjeru poreznog tretmana napojnice iznad neoporezivog iznosa.

Predsjednica Sekcije računovođa pri HOK-u Đurđica Mostarčić navodi da je temeljna razlika uvođenja neoporezive napojnice u tome što se trenutno na napojnicu obračunavaju porez i doprinosi, kako bi poslodavac svom radniku isplatio neto iznos.

-Napojnica ne podliježe obračunu PDV-a ali po sadašnjim pravilima za oporezivanje dohotka predstavlja bruto 2 primitak. Primjerice na jedan euro, prema obračunu koji ovisi o individualnoj situaciji pojedinog djelatnika na osnovu osobnog odbitka, mjesta rada, mjesta boravišta i slično, radniku danas pripada svega 40 do 50 posto napojnice u neto iznosu.

Po novom će se cijela napojnica isplatiti radniku, naravno do neopozivog iznosa, kaže Mostarčić dodajući da još preostaje i da se ugostitelji dogovore s kartičarima kako bi se riješila pitanja vezana uz trošak naplate kartične naknade za obavljenu uslugu tako da to ne bude na teret ni poslodavaca, ni radnika.

Također ostaje i za vidjeti na koji način će se oporezovati iznos napojnice koji premašuje neoporezivih 3360 eura godišnje. Prijedlog HOK-a je da se isti oporezuje sukladno Zakonu o lokalnim porezima. Na dar u obliku novca sad se plaća porez od 4 posto, a Komora smatra da je to najprimjerenije oporezivanje jer napojnica predstavlja dar zadovoljnog kupca ugostiteljskom radniku.

Ugostiteljima bi to bilo top rješenje, a MF ne bi moralo mijenjati niz zakona, što znači da ne bi bio potreban veliki zahvat, nego bi se Zakonu lokalnim porezima definirala i napojnica u svim oblicima kao dar, a to je lokalni porez koji bi se plaćao JLS-ovima, što bi zasigurno podržale i same JLS. Na ovaj način otvara se mogućnost za posljedično značajno povećanje primitaka zaposlenih u ugostiteljstvu i povećanje konkurentnosti hrvatskih ugostitelja, navode u HOK-u.

Usto ističu i da se osigurava dodatna motivacija za zapošljavanje u ugostiteljskom sektoru i pratećim uslugama, što je od izuzetne važnosti s obzirom na udio turizma i ugostiteljstva u ukupnom gospodarstvu i BDP-u.

-Za ugostiteljski sektor ovo je značajno jer će biti lakše zadržati postojeću radnu snagu, a služit će nam i kao još jedan pregovarački alat za pronalaženje buduće radne snage. Ono što je pohvalno je da je sve apsolutno transparentno prema radnicima i Poreznoj upravi jer je u svakom trenutku vidljivo koliko svaki radnik ima dodatni primitak na ugovorenu plaću, navodi predsjednik Ceha Ugostitelja HOK-a Franz Letica.

Grad Dubrovnik već godinama u svim svojim školama i vrtićima uspješno provodi projekt pomoćnika u nastavi, a u tekućoj školskoj godini angažirano je 65 pomoćnika u osnovnim školama te još 39 pomoćnika u dječjim vrtićima. Uz bespovratna sredstva iz Europskog socijalnog fonda, koja se za program pomoćnika u osnovnim školama dodjeljuju u maksimalnom mogućem iznosu, Grad Dubrovnik od prošle godine osigurava i nadstandard na način da u svom proračunu rezervira sredstva za pokrivanje povećanja plaća angažiranih asistenata.

Naime, Europski socijalni fond isplaćuje satnicu u iznosu od 3.32 eura za 51 pomoćnika, dok Grad Dubrovnik za navedene pomoćnike osigurava razliku do 4.65 eura neto (5,97 eura bruto) te puni iznos za 14 dodatnih pomoćnika, uključujući i ostala prava iz radnog odnosa kao i ostalim zaposlenicima  u školama za sve pomoćnike. Trošak pomoćnika u vrtićima isključivo se financira vlastitim sredstvima Grada Dubrovnika, a sukladno iskazanim potrebama.

Podsjetimo, Grad Dubrovnik među prvim je hrvatskim gradovima donio Odluku o povećanju satnice pomoćnicima u nastavi. Odluka je donesena na 15. sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika u listopadu 2022., dok su prethodno, izmjenama i dopunama prošlogodišnjeg proračuna, osigurana dodatna sredstva za povećanje satnice te je za tu namjenu već u proračunskom razdoblju od 1. rujna do 31. prosinca 2022. godine osigurano 86 tisuća eura – 53 tisuće eura za pomoćnike u nastavi u osnovnim školama i 33 tisuće eura za pomoćnike u dječjim vrtićima.

Ukupno se u tekućoj školskoj godini sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu 260.674,00 eura financira 47 posto ukupnog troška programa (škole + vrtići), dok se iz  proračuna Grada Dubrovnika za plaće svih pomoćnika u nastavi izdvaja 294.507,00 eura, odnosno 53 posto od ukupne cijene koštanja.

Uključivanje djece s poteškoćama u razvoju u redoviti sustav odgoja i obrazovanja jedan je od prioritetnih projekata u području predškolskog odgoja i školstva Grada Dubrovnika, a provodi se upravo kroz program Pomoćnici u nastavi.