Nakon što je prošle godine bila kandidirana za Splitski cvit,
nagradu udruge Naš kvart u prvom redu za projekt inkluzijskog disco
partyja “Ples s anđelima”, Herci Ganza Čaljkušić i ove godine je među velikim ženama koje ostavljaju trag u svom gradu, pa i šire.
U međuvremenu, Ganza Čaljkušić, za koju kad god se piše o njoj valja
naglasiti da je zaista jedna posebna žena, iznimne energije i ljubavi
prema svemu što radi (teško je sve i pobrojiti!), napisala je s Robertom Kučićem knjigu “Heroine splitskoga sporta – ženska strana medalje”.
Knjigu je posvetila svojim kćerima Gei i Stelli, u nadi da će one živjeti u gradu i svijetu jednakih mogućnosti.
Monografija, koja kroz četiri dizajnerski intrigantno oblikovana
poglavlja na 328 stranica sadrži više od 700 fotografija, nastala je
opsežnim povijesnim istraživanjem sačuvanog raznovrsnog gradiva te na
temelju razgovora s bivšim i sadašnjim sportašicama, članovima obitelji
onih koje više nisu s nama, brojnim sportskim trenerima i djelatnicima.
– Nakon svakog razgovora nastojala sam se povući u osamu i sačuvati
dio energije osobe koju sam upoznala. Svaka od tih žena postala je
nezamjenjiv kamenčić u mozaiku dosad neispričane povijesti splitskoga
sporta. Broj ulica i trgova koji danas u Splitu nose imena žena može se
nabrojati na prstima dviju ruka i neće vam biti potrebni svi prsti.
Nadam se da će nakon ove knjige gradske vlasti imati dovoljno materijala
za cijeli jedan kvart – kazala je.
Nada se i da je “Heroine splitskoga sporta” prva u nizu knjiga
posvećena zaslužnim ženama, svakako zaslužuju ukoričenje i heroine
kulture, znanosti, ali i volonterizma.
Otac ovih prvih “heroina”, ističe, je Kučić, ali posebno zahvaljuje i
ženama, članicama “dream teama” koje su stvorile ovu knjigu: Ivani Kovačević kojoj je ovo izdavački prvijenac, dizajnericama Antoniji Erceg i Ani Kečkemet, profesorici Marini Magazinović koja je lektorirala knjigu, recenzenticama prof.dr.sc. Ingi Tomić Koludrović, mag. Ani Popovčić i mag. Dunji Matić…
te divnim ljudima iz Splitske banke Societe generale group koji su
prepoznali važnost i ljepotu ovog jedinstvenog projekta te kao partneri
projekta omogućili da publikacija iziđe u 2000 primjeraka.
Knjiga počinje s Amelijom Zink Cindro, članicom
biciklističkog kluba i fotografijom iz 1898. godine, a krije niz
zanimljivosti poput one da su u Hajduku između dva svjetska rata igrale i
žene ili, pak, da je košarka u Splitu najprije bila ženski sport.
Uz boginje splitskoga sportskoga Pantheona – najbolju košarkašicu Europe 1956. Tatjanu Zoković, prvu zlatom i srebrom ovjenčanu olimpijku Đurđicu Bjedov, prvu damu splitskog rukometa Dragicu Palaversu, srebrnu olimpijku iz Seoula Žanu Lelas, kraljicu kraljice sportova Blanku Vlašić, najuspješnije hrvatske taekwondoašice Anu i Luciju Zaninović, te dvostruku europsku i aktualnu svjetsku prvakinju u jedrenju Tinu Mihelić – ova knjiga krije stotine manje poznatih i skoro zaboravljenih sportskih priča…
Na predstavljanju knjige nazočni su se tako prisjetili i prvog
ženskog nogometnog kluba koji je osnovan 1971. godine. Zvao se 8. mart, a
audiciji se odazvalo čak 200 djevojaka. Split je, usto, jedini hrvatski
grad koji ima muškarca i ženu koji su osvojili vrh svijeta, Stipu Božića i Milenu Šijan, Katarina Vasiljević Vrcan bila je svjetska prvakinja u sportskom ribolovu, a Dijana Šušak popela se na najveći vulkan na svijetu.
Nacionalna dramska prvakinja Zoja Odak bila je sjajna atletičarka, dok se u hazeni, izumrlom sportu sličnom rukometu, isticala glumica Asja Kisić, poznata Bepina iz “Maloga mista”.
Suradnja Herci Ganze Čaljkušić i Roberta Kučića rodila se 2010.
godine kada je Ganza Čaljkušić, kao prva žena, postala članica Komisije
za povijest sporta Splitskog saveza sportova koja djeluje od 1974.
godine.
“Ples s anđelima”, jedini inkluzijski disco-party za osobe s posebnim
potrebama koji se prve tri godine odvijao u okrilju udruge Split zdravi
grad, a posljednje četiri u organizaciji Skautskog kluba “Marjan”,
naravno ide dalje, a mi ćemo podsjetiti samo na šture činjenice što je
Herci napravila u svom gradu. Samo fakte koje ne treba uljepšavati.
Od 1979. godine aktivni je član izviđačke organizacije, a i danas je
aktivna članica Skautskog kluba Marjan. Izviđačko iskustvo, ističe,
uvelike joj je utjecalo na životne poglede. Krajem 2005. godine preuzela
je dužnost koordinatorice volonterskog tima udruge Split zdravi grad,
te pokreće, osmišljava i organizira cijeli niz mikroprojekata s timovima
djece u desetak osnovnih škola Splita. Ojačala je tim na zavidni broj
od 35 volontera koji bilježe prosječno 800 sati dobrovoljnog rada
mjesečno. Ovakvim radom volonterskog tima doprinosi proglašenjem udruge
Split zdravi grad udrugom godine.
Ujedno, osmislila je i organizirala cijeli niz aktivnosti u kojima je
tijekom 2007. i 2008. godine sudjelovalo više od 500 osoba s posebnim
potrebama, ne samo iz Splita već sa šireg dalmatinskog područja.
Redovito je održavala glazbene radionice u Centru za odgoj i
obrazovanje “Juraj Bonaći” i njihovoj Dislociranoj jedinici “Firule” te
organizirala regatu za osobe s posebnim potrebama. Pokrenula je projekt
“Ples s anđelima” – u taj projekt uključuje ne samo skaute već brojne
volontere i građane koji se kroz takve aktivnosti senzibiliziraju za
osobe koje, osim posebnih, imaju i redovne ljudske potrebe koje im često
nisu u mogućnosti biti ispunjene.
Ganza ističe da je ideju potaknula volonterka Pinija Poljaković, inače studentica sociologije i novinarka. Na jednom reporterskom zadatku, Pinija je upoznala Anđelu,
djevojku štićenicu Slave Raškaj. U razgovoru s njom, Anđela je na upit
što joj je životni san odgovorila – isplesati se u disco klubu! Pinija
je prenijela Ganzi želju djevojke i, kako se to kaže, ostalo je
povijest… U aktivnost je uključila i osnovce osmoljetke Pujanke koji
su se družili i održavali zajedničke radionice s djecom s posebnim
potrebama, a potom i skaute Marjana.
– Nadam se da ću do kraja života ostati volonterka, sve drugo može doći i otići – ističe Herci.
Po struci je profesorica komparativne književnosti i talijanskog jezika, a zaposlena je kao arhivistica u “Hrvatskim cestama”.
Split je bogat grad (i) zbog žena poput Herci Ganze Čaljkušić, latice Splitskog cvita…