Hrvatski predsjednik Ivo Josipović pustio je u četvrtak u rad Sunčanu elektranu Kozjak, najveću takvu u Hrvatskoj koja se nalazi na krovu hale u Cemexovom rudniku Sv. Juraj. Izgradnja je počela u studenom prošle godine, a ukupna investicija premašila je pet milijuna kuna. Procjenjuje se da će proizvoditi 460 MWh električne energije godišnje, a proizvedena energija će se u dogovoru s Hrvatskom elektroprivredom distribuirati u elektroenergetsku mrežu.
– Ova je solarna elektrana vrlo važna. S jedne strane potiču se investicije i ulaganje u ono što zovemo zeleno gospodarstvo. Iako je procedura dobivanja dozvola jednostavnija nego što je bila, čuli smo od investitora da to još uvijek nije dovoljno i da su nailazili na određene administrativne probleme. Bolje je nego što je bilo, ali na tome još možemo raditi. Ovakvi projekti u Hrvatskoj će dovesti i do otvaranja novih radnih mjesta i smanjenja siromaštva koje prijeti Hrvatskoj – kazao je Josipović.
Sunčana elektrana Kozjak snage je 300 MWh, a u gotovo dva tjedna probnog rada proizvela je više od 15.000 kWh, što bi odgovaralo potrošnji goriva vozila koje je prešlo 36.000 kilometara. Budući da za proizvodnju te količine energije nije upotrijebljeno fosilno gorivo u atmosferu nije ispušteno 10.500 kilograma ugljičnog dioksida.
– Nadam se da će naš projekt biti poticaj i drugim tvrtkama koje imaju kapaciteta, ali i lokalnim vlastima i građanima da iskoriste priliku za proizvodnju vlastite energije pa i da ostvare zaradu iz viška energije koju mogu prodati. Volio bih reći kako je investiranje u obnovljive sunčane izvore energije u Hrvatskoj jednostavno, ali moje iskustvo nije takvo – rekao je Tonći Božić, direktor Fotonapona, nositelja projekta Sunčane elektrane Kozjak, i dodao kako bi se i administracija trebala stvarati dobru ulagačku klimu.
Trpimir Renić, predsjednik Uprave Cemexa, istaknuo je kako je ovaj projekt dio njihove strategije smanjene potrošnje i pametnijeg korištenja energije.
– Učinkovito korištenje energije možemo postići samo kroz suradnju, daljnji razvoj tehnologije i korištenjem najboljih svjetskih praksi – zaključio je Renić.