Alkarska povijest štivo je nepresušnih zanimljivosti, a neznani broj stranica uvijek krije nešto novo i manje poznato u alkarskim natjecanjima. Čak 304 godine traje priča alkara i vitezova u Sinju. Diljem Dalmacije održavale su se slične priredbe, ali samo je ona sinjska, kroz mnoge države, ustrojstva i vladare, opstala.
Mnogi znanstvenici i povjesničari takav podatak pripisuju i političkoj prilagodljivosti, jer su, posebice u 20. i 21. stoljeću, vojvode u svojim govorima mnogo puta isticale i političku pripadnost, mnogo puta isticale vladare, ali i pozdravljale dužnosnike znane i neznane.
U novom stoljeću presedan je napravio Ante Kotromanović koji je pozdravljao mnoge ljudi u gledalištu, ne povezane s Alkom, a političare optužio za licemjerje:
– Lažni su oni koji nas osuđuju, koji su nas uvukli u živo blato! Licemjeri i demagozi, a oni se najčešće u Hrvatskoj zovu političari – rekao je u svom govoru 2001. godine Kotromanović.
Demagogiju politikantstva nastavio je i na jubilarnoj 300. Alci vojvoda Ante Vučić. On je tadašnji HDZ, s Karamarkom na čelu, nazvao najvećom strankom:
– Pozdravljam predstavnike političkih stranaka na čelu s predsjednikom najveće stranke HDZ-a Tomislavom Karamarkom – rekao je Vučić i odmah uzburkao javnost. Nisu tako, oni koji su priželjkivali skandal, niti te 2015. godine ostali razočarani.
Ipak, alkarska je svečanost u Sinju mnogo puta i bila van političkih igara, na ponos Sinjana i Cetinjana. Nije ovo tekst o “brojanju krvnih politički zrnaca” nego tek potkrijepa onoga što je u svojoj knjizi “Alka u politici, politika u Alki” napisao sinjski povjesničar i bivši ministar obrane Ivan Kozlica.
12 slavodobitničkih plamenaca na Brač
Već kazano, kroz mnoge godine postojanja, Alka je bilježila mnoge zanimljive podatke. Jedan takav je i o najtrofejnijem alkaru u povijesti, rodom Bračaninu – Nikoli Ceriniću.
Sigurno se pitate kako je Bračanin mogao sudjelovati na Sinjskoj Alci. Odgovor je, zapravo, jednostavan. U ovom viteškom natjecanju, po Statutu, mogu sudjelovati alkari koji više od dvadeset godina neprekidno žive u Sinju. Baš je, na taj ispričan način, Nikola i stupio među odabrano društvo.
Njegov otac se, kada je Nikola imao četiri godine, preselio u Sinj, a 1867. godine počela je era najtrofejnijeg alkara u povijesti, alkara koji je osvojio 12 slavodobitničkih plamenaca.
– Brač i Sinj njeguju stoljetne veze, svima su nam najdraže one prijateljske, a i osobno sam boravio u Sinju za vrijeme rata kada je trebalo pružiti ruku da se obrani Hrvatska. Bračani bi bili ponosni da su na bilo koji način uključeni u Alku i njenu povijest, ali činjenica da je najtrofejniji alkar u povijesti Bračanin, odličan je materijal za zadirkivanje naših prijatelja u Sinju i čitavoj Cetinskoj krajini, ali i poticaj sadašnjim alkarima da u narednim godinama pokušaju nadmašiti ono što je napravio Nikola Cerinić – rekao je Robert Barilla, upravitelj zaklade “Otok Brač-negdje između mora i zvijezda”.
Baš je Barilla bio idejni začetnik ideje da se, u spomen na ovog alkara, na kući u kojoj je živio, postavi spomen-ploča:
– Ideja da se postavi spomen-ploča je već odavno prisutna među Sinjanima, ali unatoč povremenim poticanjima, do realizacije nikada nije došlo. Radeći na monografiji otoka Brača naišao sam na podatak o Nikoli Ceriniću. Uspostavio sam kontakt s Viteškim alkarskim društvom i došao u Sinj gdje mi je gospodin Ivo Dalbello dao sve podatke o Ceriniću kojima raspolaže alkarska udruga i pokazao mi kuću u kojoj je živio najtrofejniji alkar. Zaklada „Otok Brač – negdje između mora i zvijezda“, koja djeluje u cilju očuvanja baštine otoka Brača i čiji sam upravitelj, financirala je postavljanje spomen-ploče Nikoli Ceriniću – zaključio je Barilla.
Ploču je 3. kolovoza 2012. godine u pratnji predsjednika Viteškog društva Stipe Jukića i sada pokojnog predsjednika Časnog suda Andrije Filipovića-Grčića i pokojnog sinjskog gradonačelnika Ivice Glavana otvorila tadašnja ministrica kulture Andrea Zlatar-Violić.
Cerinića u alkarskih pohodima slijedi Josip Bećo Jelinčić s osam pobjeda, a posebno je značajna ona iz 1932. godine kada je postavljen i alkarski rekord, pobjeda s ukupno 16 punata nakon peterostrukog pripetavanja s Lucijanom Lovrićem.
I pet je dovoljno
Još se jedan ekstreman slučaj dogodio 1979. godine. Te je godine do slavodobitničkog plamenca stigao Dušan Dinarina, a izrazito loše gađanje dovelo je do toga da Alka bude završena s tek pet punata.
Junačke alke također su posebno zanimljiv detalj alkarske povijesti, već smo pisali o njima, a spomenut ćemo kako ih je bilo ukupno 12 tako da su slavodobitnici do pobjede došli sa sva tri pogotka `u sridu´.
1944. za anale
Baš kako i podnaslov kaže, ta 1944. godina bila je za anale. Naime, u Statutu Viteškog alkarskog društva stoji kako najmanje 11, a najviše 17 alkara kopljanika može sudjelovati na alkarskim natjecanjima. Uvijek je, spletom raznih okolnosti, bilo posebnih slučajeva, a jedan takav dogodio se, te spomenute, 1944. Za slavodobitnika se nadmetalo svega 10 alkara kopljanika. Najbolji među desetoricom bio je Jozo Tomašević.
S druge strane, jednako posebne bile su i 1818. godina, ali i 1834. Tih su godina, u alkarskih svečanostima, sudjelovala čak 25 alkara kopljanika.