Svjedoci smo natprosječno toploj zimi koja je imala samo desetak
dana hladnog vremena tokom siječnja. Upravo zahvaljujući natprosječno visokim zimskim temperaturama, na
Marjanu je došlo do masovnog množenja prave pošasti borovog prelca ili borovog
češljara – štetočine koja u fazi gusjenice doslovno jede borove šume na način
da gusjenice jedu borove iglice te bor ostaje bez lišća koje mu je neophodno za
život zbog čega se i smatraju štetočinom.
Kako park-šuma Marjan na kojoj se ova štetočina razmnožila i
ugnijezdila ne bi ostala bez iglica ili čak i određenog broja borova, iz Javne
ustanove za upravljanje Park šumom Marjan, početkom studenog prošle godine
obavili su tretiranje protiv ličinki borovog četnjaka.
– Borov prelac ili borov četnjak, ovu
godinu ima jako povoljne uvjete za razmnožavanje zbog visokih temperatura zraka
što borovom četnjaku i odgovara. Mi smo kao ustanova napravili sve ono što je
trebalo napraviti: temeljem nalaza Instituta za jadranske kulture o utvrđivanju
zdravstvenog stanja zelenila po gradu te temeljem njihove preporuke koju smo
dobili početkom 11.mjeseca, odradili smo prskanje sa biološki dozvoljenim
sredstvima u onom roku u kojem smo trebali reagirati. Iza toga, s obzirom da su
se opet početkom siječnja pojavili borovi četnjaci, mehanički smo ih skidali na
onim dijelovima Marjana s kojih ih možemo skinut, odnosno gdje ih je bilo
moguće dohvatiti škarama, a potom smo spaliti grane sa gnijezdima – potvrdio
nam je informaciju o najezdi ove štetočine Robert Koharević, ravnatelj
Javne ustanove za upravljanje Park šumom Marjan.
Koharević je kazao kako borovog
četnjaka trenutno najviše ima na južnim padinama Marjana gdje su se
najvjerojatnije spustili iz viših dijelova krošnji gdje gnijezda nisu mogla ni
mehanički skinuti (s obzirom da su grane više od četiri metra).
Marjan bez iglica
Entomolog Boris Hrašovec sa
Šumarskog fakulteta u Zagrebu prisjetio se vremena kada je Marjan bio bez
iglica, ali i istaknuo kako je mjesec rujan optimalno vrijeme za suzbijanje
borovog prelca.
– Borov prelac kako ga vi zovete
zapravo je borov četnjak gnijezdar.
Borov jer je dominantan na borovima, četnjak radi onih četa ili kolona i
gnijezdar zbog bijelih borovih zapretki.
Možemo se pohvaliti da smo među prvima
na Mediteranu koji smo njegova suzbijanja 70-ih godina radili biološkim
sredstvima, a voditelj tih suzbijanja bio je naš doajen dr.Miroslav Harapin.
Realno, šumarstvo u priobalju i
Dalmaciji je suzbijalo i suzbija borovog češljara gnijezdara iz
javno-zdravstvenih razloga. Kako to ide i tko to financira to vam ne znam reći
– kazao je Hrašovec.
– Marjan je imao epizoda kada je ostao
bez iglica jer posljedica žderanja iglica je gubitak prirasta na boru i
određeni mortalitet borova koje imamo kao pionirsku kulturu, a na Marjanu ipak
imamo i parkovno, hortikultarno vrijedno zelenilo.
Definitivno postoje vrlo prihvatljiva
ekološka sredstva za suzbijanje borovog četnjaka gnijezdara koja su 100%
djelotvorna .
U rujnu je optimalo vrijeme za njihovo
suzbijanje zbog toga što se leptiri roje u kolovozu kada odlažu jajašca u
iglice. U rujnu se izlegu malene gusjenice i krenu žderati te iglice. A kada su
one malene tada je dovoljno raditi sa malenim koncentracija, malenim dozama,
ali bitno je vrijeme – naglasio je Hrašovec.
Hrašovec kaže kako se suzbijanje može
napraviti i u listopadu, a u nekakvim posebnim uvjetima i u studenom, ovisno o
invaziji i veličini gusjenica.
– Uspjeh sa bakterijskim pripravkom
koji je netoksičan za okoliš, a specifično je toksičan za gusjenice
zagarantiran je ako se na vrijeme reagira – rekao je.
Jake alergolokške reakcije kod ljudi,
otpadanje dijelova jezika kod pasa
Borov češljar gnijezdar posebno je
opasan za ljude, pogotovo one sklone alergijama. Naime, borov četnjak gnijezdar
ima toksične toksafore, odnosno gusjenice imaju dlačice koje u sebi imaju
ometopein koji u dodiru s kožom izaziva jake alergološke reakcije. Osobe koje
dođu u doticaj s dlačicama borovog prelca imaju reakcije poput crvenila na koži
i velikih fleka te se moraju odmah javiti liječniku za odgovarajuću terapiju.
Preporuka je da osobe sklone
alergijama zaobilaze borove šume u ovo vrijeme jer je opasnost od dodira s
prelcem najveća.
Osim za ljude, borov prelac je jako
štetan i za životinje naročito pse koje slatkasti miris gusjenica naprosto mami
da malo njuškaju i gurkaju gusjenice nosićem. Međutim, pri kontaktu psa s
gusjenicom (čak i mrtvom) dolazi do naglog oticanja gubice, zatvaraju se oči,
cijela glava psa počinje strahovito svrbiti, a ponekad je reakcija tako jaka da
psi i povraćaju.
Ako gusjenicu pak poliže, jezik mu
može tako nateći da za nekoliko minuta zatvaranje gubice više nije moguće, a
moguće je i da dođe do nekroze jezika i zbog toga do otpadanja dijelova jezika.
– Borov prelac jako je opasan za pse
koji dođu u kontakt s njima. Lokalna alergijska reakcija javlja se najčešće na
području njuške jer pas to njuška pa ga tako dotakne. Onda u tom smislu postoji
i opasnost od alergijske reakcije jer imate oticanje okolnog tkiva, nekrozu
jezika pa može doći, ako se pravovremeno ne reagira, do gušenja i drugih
komplikacija po život opasnih za psa – rekao nam je veterinar Ivica Bošnjak.
Bošnjak je objasnio i što učiniti
ukoliko se dogodi da vaš pas ipak dođe u dodir s gusjenicama.
– Prva pomoć je da se to područje
ispere vodom ukoliko je to moguće, ali
svakako treba otići u veterinara. U ovakvim slučajevima veterinarska
intervencija je hitno potrebna kako bi pas dobio odgovarajuću terapiju jer
prijeti opasnost od oticanja ždrijela te zatvaranja dišnih puteva – naglasio je
Bošnjak.
Bilo da ste osoba sklona alergijama ili pak vlasnik
psa, svakako vam savjetujemo da neko vrijeme izbjegavate područje oko Marjana