S predvidljivim sezonskim rastom nezaposlenosti i padom zaposlenosti u posljednjem prošlogodišnjemu mjesecu, zaključena je 2015. godina koja se u najboljem slučaju može vrednovati kao stagnantna nakon prethodnih pet godina vrlo negativnih kretanja pokazatelja na tržištu rada. Naime, redefinicija trenda zabilježena je tek kod stanja nezaposlenosti koja je bila niža za 12,9 %, dok su stanja zaposlenosti i aktivnosti (koja bolje ocrtavaju stanje na tržištu rada) opet bila lošija (niža) nego prethodne godine (zaposlenost sedmu uzastopnu godinu). Naime, prosječan je broj zaposlenih bio niži za 14,5 tisuća, a broj radno aktivnih stanovnika za čak 56,8 tisuća, što je njihovo najoštrije godišnje smanjenje, ne samo u usporedbi sa svim prethodnim godinama krize, nego i u širem vremenskom rasponu (veći godišnji pad broja radno aktivnih stanovnika zabilježen je samo 1996. godine). Ujedno treba naglasiti da je broj radno aktivnih stanovnika u prosincu pao ispod 1,6 milijuna, prvi put otkako postoje relevantni podaci za usporedbu.
To samo dokazuje da statistički odljev nezaposlenosti u posljednje dvije godine nije bio temeljen na otvaranju novih radnih mjesta, već je ipak bio primarno odraz svojevrsnog “čišćenja” statistike registrirane nezaposlenosti, koja je sada možda i bliže realnijem stanju (no to ne znači poboljšanje stanja na tržištu rada). Naime, registrirana nezaposlenost (osobe koje imaju status nezaposlene osobe pri HZZ-u) približila se sada razinama koje daje alternativna i međunarodno usporediva metodologija praćenja (Anketa o radnoj snazi Međunarodne organizacije rada). Štoviše, u 2015. je godini broj nezaposlenih koji je zabilježen na HZZ-u pao ispod razine onog iz Ankete o radnoj snazi, prvi put otkad postoje podaci prema objema metodologijama (dotad je broj registriranih nezaposlenih bio prosječno viši za oko 60 tisuća osoba), piše SEEbiz.
– Stanje na tržištu rada i dalje je vrlo nepovoljno s obzirom na to da je u 2015. godini, uz neospornu činjenicu da je prosječan broj nezaposlenih manji na godišnjoj razini, stanje zaposlenosti i aktivnosti stanovništva lošije nego prethodne godine, komentar je direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića.
Dodatno je odljevu pripomoglo i dinamiziranje ekonomske emigracije: prema podacima HZZ-a u 2015. je godini iz evidencije nezaposlenih izašlo 4 770 osoba zbog odlaska na rad izvan Hrvatske, što je 760 osoba više nego prethodne godine te 2,6 puta više nego u prosjeku razdoblja 2008. – 2013. godine (znatno povećanje odljeva radne snage počinje od 2014. godine kao učinak pristupanja Hrvatske EU). Pritom je snažna negativna osobina odljeva to što je u široj mjeri orijentiran na visokokvalificiranu radnu snagu, a takve su osobine trenda prisutne cijelo posljednje desetljeće (tzv. Brain-Drain).
Naime, prema podacima njemačkog Instituta za istraživanja u području zaposlenosti (IAB), broj hrvatskih emigranata (rođenih u Hrvatskoj i starijih od 25 godina) od 2000. do 2010. godine pao je za oko 18 %, zahvaljujući smanjenju broja onih s nižom i niskom kvalifikacijom, dok je istodobno značajno porastao broj visokoobrazovanih emigranata, za oko 33 %. Ako bi se projicirala prosječna godišnja stopa rasta u navedenih deset godina na razdoblje od 2010. do 2015. godine (a može se pretpostaviti da je stopa i viša, osobito od pristupanja Hrvatske EU), ukupan broj visokoobrazovanih hrvatskih emigranata u svijetu krajem 2015. godine dosegao je razinu od oko 151 tisuće, što znači da je u posljednjih pet godina prosječno godišnje oko 4 tisuće visokoobrazovanih osoba odlazilo na rad u inozemstvo.
S druge strane, zapošljavanje je u Hrvatskoj u 2015. godini bilo skromno i vrlo selektivno: rast broja zaposlenih bio je koncentriran u nekoliko uslužnih djelatnosti, dok se solidniji pozitivni pomaci nisu razvili u industrijskom sektoru i građevinarstvu koji zajedno apsorbiraju oko 27 % ukupno zaposlenih. Tako je ukupan broj zaposlenih u industriji i građevinarstvu (pravne osobe) u prosjeku godine smanjen za 5,6 tisuća osoba. S druge strane, najsnažnije se zapošljavanje bilježi u turizmu odnosno djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (%2B4,3 %). U državnoj je administraciji („Javna uprava i obrana: obvezno socijalno osiguranje“), broj zaposlenih u godišnjem prosjeku bio marginalno niži (-0,6 %), a ako se zapošljavanje u državnom sektoru promatra i kroz djelatnosti koje su značajno oslonjene na državni proračun („Obrazovanje“, „Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi“), primjetan je vrlo mali porast broja zaposlenih (%2B0,1 %). Stoga se na osnovi ovih privremenih podataka (konačni su uvijek viši) može zasad zaključiti kako je zapošljavanje u državnoj administraciji i sektorima povezanih s državom (oslonjenih na državni proračun) u 2015. godini bilo stagnantno.
Očekujemo da će broj zaposlenih u okvirima sezonskih kretanja padati do sljedećeg proljeća i početka turističke predsezone prema razini od 1,30 milijuna, dok će broj nezaposlenih rasti prema razini od 300 tisuća.