Sredinom nedjelje na brzoj cesti Solin – Klis, Cropixov fotograf Duje Klarić snimio je galeba kojemu se plastična vrećica zaplela oko noge i koji je se nije uspio osloboditi usprkos očajničkim pokušajima da u tome uspije.
Primjer je ovo kako nesavjesnim zagađanje okoliša čovjek ugrožava svijet oko sebe, ne mareći pritom ne samo za biljni i životinjski svijet, već i za zadravlje ljudi.
Po uzoru na zemlje EU-a, Hrvatska je ne tako davno zabranila besplatno dijeljenje plastičnih vrećica u cilju smanjenja zagađivanja okoliša.
Prema podacima ekoloških udruga, kada bi svaki pet građanin Hrvatske prestao koristiti takve vrećice, sljedeća generacija bi ih u prirodi zatekla gotovo 200 milijardi manje.
Svake se godine u svijetu se potroši više od 500 milijardi plastičnih vrećica, a zbog visokih troškova reciklira ih se manje od 1 posto. Ostalih 99 posto završava u prirodi, odnosno morima, oceanima, rijekama i jezerima, a samo jedna platnena torba zamijeni i do 1000 plastičnih vrećica.
Štetno djelovanje plastičnih vrećica na životinjski svijet
Pravi utjecaj smeća plastičnih vrećica osjeti se na životinjskom svijetu kako u podmorju tako i u ruralnim područjima.
Deseci tisuća kitova, ptica, tuljana i kornjača umiru svake godine zbog plastičnih vrećica na moru i u podmorju, jer često zamijene plastične vrećice za hranu i misle da je, primjerice, meduza.
Kad jednom proguta plastične vrećice životinja ih ne može probaviti tako da one ostaju u crijevima. Tamo sprječavaju probavu hrane i uzrokuju vrlo sporu i bolnu smrt.
Kako se plastične vrećice raspadaju i do tisuću godina, kada životinja umre nakon gutanja plastike, a njezino tijelo se raspadne, plastika ponovno dospije u more i nastavlja ubijati ostale životinje.