Banke u Hrvatskoj u prvih su šest mjeseci ove godine ostvarile dobit prije oporezivanja u ukupnom iznosu od 1,57 milijardi kuna, pokazuju privremeni nerevidirani podaci za 30 banaka koje je danas objavila Hrvatska narodna banka (HNB). To je, u odnosu na nerevidirane podatke HNB-a za prvo polugodište 2013. godine, povećanje bruto dobiti banaka za 24,5 posto ili za 310,3 milijuna kuna.
Ukupna aktiva 30 banaka u Hrvatskoj na kraju lipnja 2014. iznosila je 392,7 milijardi kuna, što je 1,29 posto manje nego na kraju prošle godine.
Od ukupno 30 banaka dobit prije oporezivanja iskazalo je 20 banka, dok je 10 banaka zabilježilo gubitak u ukupnom iznosu od 160 milijuna kuna. Pojedinačno najveći gubitak iskazala je Nava banka u iznosu od 51,3 milijuna kuna, a za tu je banku Savjet HNB sredinom srpnja donio odluku o podnošenju prijedloga Trgovačkom sudu u Zagrebu za otvaranje stečajnog postupka.
Podaci HNB-a, koji se temelje na podacima koje joj dostavljaju same banke, pokazuju da po visini bruto dobiti prednjači Zagrebačka banka (ZABA) koja je u prvih šest mjeseci ostvarila dobit prije oporezivanja u iznosu od 693,3 milijuna kuna. ZABA tako na godišnjoj razini, u odnosu na prvo polugodište prošle godine, bilježi rast bruto dobiti za 45,8 posto ili za 218,2 milijuna kuna.
Po visini bruto dobiti slijedi Privredna banka Zagreb (PBZ) sa 430,8 milijuna kuna, što je u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine smanjenje za 152,7 milijuna kuna ili za 26,2 posto. Pad dobiti iz PBZ-a su u šestomjesečnom izvješću objavljenom na Zagrebačkoj burzi ponajprije objasnili prodajom udjela PBZ Investa u prošloj godini, kada je banka bila zabilježila veći rast dobiti.
Po nerevididranim podacima HNB-a, na trećem mjestu po iznosu bruto dobiti u prvih šest mjeseci je Raiffeisenbank Austria s 215,6 milijuna kuna, a slijede Societe Generale – Splitska banka s dobiti u iznosu od 137 milijuna kuna te Erste&Steiermaerkische Bank s dobiti prije oporezivanja u iznosu od 120 milijuna kuna.
Na šestom je mjestu po visini bruto dobiti banka u hrvatskom državnom vlasništvu – Hrvatska poštanska banka s 31,9 milijuna kuna.
Udio tzv. loših kredita nastavlja rasti i krajem lipnja iznosio je 16,59 posto – od ukupno 279,8 milijardi kuna kredita kod banaka u Hrvatskoj krajem lipnja ove godine 46,4 milijarde kuna je u kategoriji djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita.
Ukupni iznos loših kredita u odnosu na kraj prošle godine porastao je za nešto više od 1,4 milijarde kuna, a udio loših kredita u ukupnim kreditima za 0,89 postotnih bodova, s 15,70 posto krajem 2013. na 16,59 posto krajem lipnja ove godine.
Podaci središnje banke pokazuju da je kod kredita građanima udio loših kredita 11,64 posto, a da i nadalje znatno veće probleme sa servisiranjem kredita imaju poduzeća kod kojih je udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivith kredita u ukupnim kreditima 29,60 posto.
Krajem lipnja ove godine kod trgovačkih je društava bila upitna naplata 31,4 milijardi kuna od ukupno 106,2 milijarde kuna kredita danih tom sektoru.
Ukupni krediti stanovništvu krajem lipnja iznosili su 122,5 milijardi kuna, od čega je u skupinu loših kredita bilo klasificirano oko 14,3 milijarde kuna.
Stanovništvo je najviše zaduženo putem stambenih kredita, krajem šestog mjeseca ti su krediti iznosili 56,3 milijarde kuna, od čega je upitna naplata za njih 8,55 posto, što je iznos od 4,8 milijardi kuna. Po iznosu kod stanovništva slijede gotovinski nenamjenski krediti s ukupno 37,8 milijardi kuna, a krajem lipnja kod tih je kredita udio loših bio 9,81 posto, što je iznos od 3,7 milijardi kuna.
Po podacima središnje banke, visoka rizičnost naplate kredita od građana postoji kod prekoračenja po transakcijskim računima (14,48 posto), kod ostalih kredita stanovištvu (28,85 posto), a najveći udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita kod stanovništva je kod hipotekarnih kredita (31,59 posto).
Udio loših autokredita kod građana je 5,99 posto, a 4,61 posto kod kredita po kreditnim karticama.
Podaci HNB-a o kvaliteti kredita po valutama, pokazuju iznadprosječnu rizičnost naplate kredita odobrenih u kunama bez valutne klauzule kod kojih je udio loših kredita 18,31 posto, odnosno od ukupno 75,3 milijarde kuna kunskih kredita (bez valutne klauzule), djelomično nadoknadiv i potpuno nenadoknadiv je iznos od 13,8 milijardi kuna.
Najviše je pak kredita krajem lipnja bilo vezano uz euro, ukupno 178,4 milijarde kuna, od čega je upitna naplata 27,8 milijardi kuna, što je u ukupnim kreditima vezanim uz tu valutu udio od 15,57 posto.
Kod kredita vezanih za švicarski franak udio loših kredita krajem lipnja iznosio je 17,09 posto – od ukupno nešto više od 24 milijarde kuna kredita vezanih uz švicarski franak, u kategoriji djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih je iznos od 4,1 milijardu kuna.
Pritom je daleko najveći udio loših kredita vezanih uz švicarski franak kod poduzeća, čak 55,62 posto. Trgovačka društva imala su krajem lipnja 1,6 milijardi kuna kredita vezanih uz franak, a rizična je naplata 924,3 milijuna kuna.
Građani pak imaju znatno veći iznos kredita vezanih uz “švicarac”, ukupno nešto više od 22 milijarde kuna, a od toga je 14,03 posto, ili 3,1 milijardu kuna u kategoriji djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita.