Postupak predstečajnih nagodbi, koji je uveden radi financijskog restrukturiranja poduzeća, povratka likvidnosti i solventnosti u tvrtke koje su toliko bile opterećene dugovima da im je prijetio prestanak poslovanja, malo tko u Vladi više uopće i spominje. Predstečajne nagodbe su odlaskom bivšeg ministra financija Slavka Linića postale Vladino neželjeno dijete, pa su tako zaboravljene i najave premijera Zorana Milanovića s početka godine o tome da ta mjera ima svoj rok trajanja, da će se uskoro razgovarati o njezinu ukidanju, ali da će se započeti procesi završiti, piše Novi list.
Uz to, više nitko ne govori ni o učincima predstečajnih nagodbi, iako je Fina ovih dana objavila podatke o rezultatima provođenja tih postupaka u posljednjih 20 mjeseci otkad je zakon na snazi.
Prestečajnu nagodbu tako je do 1. kolovoza zatražilo 7.025 tvrtki, koje zapošljavaju 55.584 radnika, a njihove su ukupne obveze bile gotovo 63 milijarde kuna. Dosad je donesena odluka za 6.281 tvrtku, od čega je za 1.361 poduzeće već potvrđena nagodba na trgovačkom sudu, a u 704 slučaja vjerovnici su prihvatili plan financijskog restrukturiranja, te se još čeka potvrda suda.
To znači da je nagodba prihvaćena ili će najvjerojatnije biti prihvaćena za trećinu poduzeća u kojima je postupak završen je ili je u završnoj fazi dok je za čak dvije trećine tvrtki odbačen prijedlog nagodbi ili je postupak prije toga obustavljen.
U tvrtkama za koje je sud potvrdio nagodbu ili su vjerovnici donijeli plan, zaposleno je gotovo 30 tisuća ljudi, a ukupna je vrijednost sklopljenih nagodbi i prihvaćenih planova 33 milijarde kuna, kolike su bile i obveze tvrtki što bi sada trebale biti reprogramirane, otpisane ili pretvorene u udjele.