Zahvaljujući razvoju novih tehnologija i novih oblika tržišta droga u
zemljama članicama EU, pa tako i u Hrvatskoj, prisutna je pojava “novih
droga”. Samo u prvih sedam mjeseci prošle godine Vladin ured za
suzbijanje zlouporabe droga izvijestio je da su otkrivene su 32 nove
tvari koje se mogu koristiti za izradu droga.
Osim sintetičkog
kanabinoida, koji se prodaje u smart shopovima pod krinkom osvježivača
prostora i koji ima slično djelovanje kao marihuana, na području
Splitsko-dalmatinske Policijske uprave nije zabilježena pojava nekih
drugih “novih droga”. Iako se stalno pronalaze novi legalni spojevi koji
se zloupotrebljavaju, Dušan Jenjić, načelnik Odjela kriminaliteta droga
PU SD, kaže kako pojavu “novih droga” na području naše Policijske
uprave ne smatra problemom.
– Taj bi se trend mogao usporediti s dobom kada se konzumiralo
ljepilo ili neke slične tvari koje se kupe legalno i potom se
zloupotrebljavaju – kaže on.
Pojava izrazito opasnih sintetičkih droga poput “krokodila” ili
“jagoda metha” u Hrvatskoj nije zabilježena. U Osijeku je u ožujku
zaplijenjena tvar za koju se sumnjalo da je riječ o krokodilu, drogi od
koje se tijelo doslovno raspada, ali je na koncu ipak utvrđeno da se
radilo o drugom, daleko manje opasnom, spoju.
– Hrvatska je primarno tranzitna zemlja i proizvodnja droga je
ograničena na uzgoj kanabisa namijenjenog isključivo za osobnu uporabu
ili prodaju na hrvatskom tržištu. Kada je u pitanju krijumčarenje droga,
najveći izazov i dalje predstavlja ilegalna trgovina heroinom tzv.
Balkanskom rutom, te kokainom koji se u našu zemlju najčešće dostavlja
preko morskih luka – stoji u izvješću Vladinog ureda za suzbijanje
zlouporabe droga.
U Hrvatskoj se i dalje najčešće konzumira marihuana, dok se zadnjih
godina bilježi pad broja heroinskih ovisnika. S druge strane, broj
ovisnika o sintetičkim drogama raste.
– U odnosu na zadnjih deset godina broj heroinskih ovisnika se
smanjio za četiri puta. Vjerujem da je to produkt dugogodišnjeg rada
svih institucija koje rade na prevenciji i pitanjima liječenja
ovisnosti. Sigurno je veća i svijest mladeži o pogubnosti heroina –
smatra Dušan Jenjić te dodaje kako je u Hrvatskoj kokain prisutan, ali
je srećom zbog visoke cijene još uvijek nedostupan širokim masama.
Prema policijskim saznanjima, cijena grama kokaina na ulici je oko
100 eura, gram heroina je i dalje 400 kuna, gram marihuane košta 50
kuna, a piz speeda težine 0,4 ili 0,5 grama stoji između 100 i 200 kuna.
– Cijena heroina je uvijek ista, samo se mijenja njegova čistoća. Na
ulici se za 100 kuna prodaje piz težine 0,1 ili 0,2 grama – objašnjava
Jenjić.
U prošloj su godini djelatnici Odjela kriminaliteta droga PU SD
zaplijenili više od 300 kilograma marihuane i 893 stabljike kanabisa, a
najzanimljiviji je bio slučaj zapljene više od 83 kilograma “trave” u
vozilu pogrebnog poduzeća iz Crne Gore. Osim toga, u prošloj su godini
spriječili i krijumčarenje više od 1,5 kilogram heroina, 500 grama
kokaina, 10 kilograma amfetamina i 467 tableta ecstasyja, za kojim je,
tvrdi Jenjić, potražnja značajno pala u odnosu na razdoblje od prije
desetak godina.
– Osim klasičnog ecstasyja tu su i tablete koje imaju slično
djelovanje. Prodaju se kao ecstasy ali zapravo to nisu. Dosta su
jeftinije, ali imaju i slabiji učinak tako da ga konzumenti više ne
smatraju atraktivnim, iako ga mlađa populacija i dalje konzumira na
partyjima – kaže Jenjić.
S povećanim brojem turista u vrijeme sezone povećava se i potražnja
za drogama, ali splitskim policajcima, napominje Jenjić, to ne
predstavlja problem.
– Imamo iskustva, pa nam posebne pripreme za sezonu nisu potrebne.
Većinom se radi o nečemu na što smo navikli u radu u prethodnom periodu i
spremni smo na sve izazove – dodaje.
Pokazao je to i prošlogodišnji Ultra Europe festival tijrkom kojeg je
bilo tek petnaestak zapljena isključivo sintetičkih droga i marihuane.
– Mislim da je većina tih ljudi u redu. Za očekivati je da će u
populaciji od 30 ili 40 tisuća ljudi neki odudarati. To smo kvalitetno
odradili. Vjerojatno smo svojim djelovanjem i prisustvom spriječili neke
koji su imali namjeru nešto prodavati. Ne možemo tvrditi da prodaje
uopće nije bilo, ali sigurno je nije bilo u nekim značajnim količinama –
kaže Jenjić.
I ove će godine, napominje, poduzeti sve da spriječe bilo kakve pokušaje dilanja dok traje Festival.
– Iako će zasigurno biti osoba koje će konzumirati drogu,
pretpostavljamo da će one drogu većinom nabaviti negdje vani i donijeti
je sa sobom, a to spada u prekršajnu sferu – kaže Jenjić.
Ističe kako su se susreli i sa slučajevima kada su se pod drogom prodavale tvari koje zapravo nisu bile droga.
Iako je u zadnje vrijeme u svijetu prisutan trend legalizacije
marihuane, Jenjić kaže da je za njih svaki diler jednak i da nema “malog
“dilera.
– Za nas je diler svatko tko prodaje drogu, a na sudu je da u
određenom slučaju u obzir uzme olakotne ili otegotne okolnosti. Ono što
se pokušavalo javnosti nametnuti kroz kampanje za legalizaciju marihuane
jest to da policija u zatvor trpa ovisnike, ali to nije točno. Niti
jedan ovisnik koji je bio zatečen samo s posjedovanjem, pa i u više
navrata, ne bi bio u zatvoru, osim ako ne bi počinio neko drugo djelo –
kaže Jenjić.
U njihovom poslu značajnu ulogu igraju i psi tragači koji mogu
nanjušiti drogu skrivenu u posebno prepravljenim boksevima u vozilima
ili objektima te uputiti vodiča u pravom smjeru, a belgijski ovčar Pik
već se proslavio brojnim zapljenama.
Najveća opasnost za djelatnike Odjela kriminaliteta droga leži u
činjenici što su dileri svjesni da će, ako budu uhvaćeni, u zatvoru
provesti nekoliko godina.
– Nikome nije jednostavno prihvatiti činjenicu da će završiti u
zatvoru. Najkritičnije je u trenutku uhićenja, ali zato smo mi tu da
svojim ispravnim i profesionalnim postupanjem onemogućimo takve osobe –
zaključuje Jenjić.