Stupanjem u članstvo Europske unije Hrvatskoj se ukazala potreba
određenih prilagodbi viznog režima državljanima niza zemalja Europe, ali
ne i članicama kontinentalnog saveza. Iz takvih država – Rusije,
Ukrajine, Turske, i drugih – dolazi velik broj turista na Jadran i oni
su prošlog ljeta bili suočeni s novim zahtjevom. Zbog ulaska u prostor
EU-a, naime, odjednom su bili dužni imati vizu za destinaciju za koju im
do tada nije trebala, što je mnoge nagnalo da odustanu od nje i
zaokrenu prema nekom drugom odredištu.
U statistikama Hrvatske turističke zajednice (HTZ), može se tako uočiti
da su ruski državljani u Hrvatskoj 2012. godine ostvarili oko milijun i
750 tisuća noćenja, dok se 2013. po tom parametru bilježi gotovo 400
tisuća noćenja manje. Na turske se državljane odnose brojke od oko 130
tisuća noćenja 2012. godine i 80 tisuća sljedeće, a na ukrajinske oko
520 tisuća, a zatim svega oko 400 tisuća noćenja. Iznosimo podatke o
samo tim zemljama, za prikaz ozbiljnosti problema u gospodarskoj grani
tako važnoj Hrvatskoj, piše Deutsche Welle.
Hrvatska se već prilagodila
Hrvatska vlada, međutim, s početkom je ove godine donijela jednostranu
odluku o priznavanju šengenske vize – iako Hrvatska još nije u tom
političkom prostoru – svim rečenim strancima. To znači da im dodatno
nije potrebna inače novouvedena hrvatska viza, što je državljanima tih
zemalja umnogome olakšalo proceduru ulaska u Hrvatsku. Prema riječima
glasnogovorništva Ministarstva turizma RH, čije smo očitovanje
zatražili, ta je mjera, kao i određeni napori s turoperaterima, već
pokazala izvjesne dobre rezultate.
“Također, od ove godine se turistima izdaju višekratne vize koje će
vrijediti 180 dana, a ukoliko je turist prošle godine iskoristio vizu,
automatski dobiva vizu koja vrijedi dvije godine”, dodali su iz tog
ministarstva u izjavi za DW o daljnjim poticajima mogućim gostima u
Hrvatskoj. “S obzirom da zemlje izvan EU-a predstavljaju značajan
potencijal za turizam naše zemlje, svakako podržavamo svaki korak prema
dodatnom pojednostavljenju viznog sustava”, kažu u hrvatskom
Ministarstvu turizma.
Revizija vizne politike EU
Doznajemo i da su uspješnijom prilagodbom urodili zajednički napori
Ministarstva turizma i Ministarstva vanjskih poslova, nadležnog za
regulaciju viznog režima i usklađivanje te problematike s Bruxellesom.
Ipak, hrvatski europarlamentarac Tonino Picula uputio je Europskoj
komisiji u međuvremenu poseban zahtjev za unapređenje sektorske politike
u opisanom kontekstu i nedavno je dobio pozitivan odgovor koji
potpisuje Cecilia Malmström, povjerenica za unutarnje poslove EK-a:
šengenska viza, potvrđeno je, važi i za Republiku Hrvatsku.
Riječ je o potpunijem usklađivanju regulacije Hrvatske i EU-a, dakle,
kao dugoročnijem rješenju, ususret ulasku Hrvatske u Šengenski prostor.
Stoga je i Malmström u odgovoru Piculi naglasila da je čitav taj proces
zapravo logičan korak u okviru priprema za buduće puno sudjelovanje
Hrvatske u tom okviru. “Povod za moje pitanje o reviziji vizne politike
EK-a bilo je prvenstveno ekonomske prirode”, objasnio je za Deutsche Welle Tonino
Picula, “jer EU zbog neliberalne vizne politike gubi mnogo”.
Više radnih mjesta
Navodno je riječ o 6,6 milijuna potencijalnih turista, dok bi
njihovim privlačenjem EU dobio 1,3 milijuna novih radnih mjesta u
turizmu i profit od čak 130 milijardi eura u sljedećih pet godina, što
je gotovo jednako godišnjem proračunu EU-a. No, iako je riječ o ozbiljno
utemeljenim projekcijama, to je i dalje samo pretpostavka, dok su
aktualni efekti spomenute intervencije konkretna činjenica. Hrvatska je
implementiranjem vizne politike EU-a i uvođenjem svoje vize za države
čiji su građani dotad mogli i bez njih ući u Hrvatsku, ipak bila
preuzela određeni rizik.
“Iznimno mi je drago da je Europska komisija prepoznala ekonomsku
važnost dodatne liberalizacije viznog režima“, zaključuje Picula, uz
nadu da će to rezultirati i poželjnim mjerama prema hrvatskim građanima
kojima je potrebna viza za posjet trećim zemljama, kao što je slučaj,
primjerice, s SAD-om. Ovoga ljeta bismo, dakle, mogli ponovno svjedočiti
pojačanom interesu za Hrvatsku – onih gostiju koje smo lani viđali
nešto manje. I svakako će biti zanimljivo uvjeriti se u to i kroz
predstojeće statističke izvještaje HTZ-a.