Splitsko-dalmatinska županija jedina je koja je u svoj prostorni plan uvrstila izgradnju energetskog centra koji bi Dalmaciji trebao osigurati energetsku neovisnost. U prostorno planskoj dokumentaciji predviđeno je 37 lokacija za vjetro-elektrane, 27 za solarne foto-naponske sustave, devet za male hidroelektrane, reverzibilna hidroelektrana Korita snage 650 MW, kombinirana plinsko-parna elektrana instalirane snage 400 MW te kao područje za istraživanje: crpna hidroelektrana Mosor instalirane snage 800 MW i reverzibilna hidroelektrana Dabar/Vrdovo.
Izgradnjom kombinirane plinsko-parne elektrane u Hrvacama, nedaleko od HE Peruča, doprinijet će se pouzdanosti energetskog sustava. Župan Zlatko Ževrnja kaže kako je Županija prepoznala značaj ovog objekta te je potencijalnim investitorima stvorila sve potrebne preduvjete za njegovu realizaciju.
– Preduvjet realizacije ove investicije je izgradnja visokotlačnog plinovoda Dugopolje-Hrvace. Ovaj plinovod je uvršten u prostorni plan. Očekivana vrijednost investicije je oko 325 milijuna eura, a realizacija predviđa i korištenje otpadne topline za stakleničku proizvodnju raznih poljoprivrednih kultura na području Hrvaca. Projektom reverzibilne hidroelektrane Korita omogućilo bi se korištenje preljevne vode iz jezera Peruča i vode u među dotoku Cetine od brane Peruča do grada Trilja. Omogućila bi se i dodatna proizvodnja električne energije u postojećim hidroelektranama u slivu rijeke Cetine, a doprinijela bi i regulaciji voda u zaštiti od poplava i osiguranje vode u sušnom razdoblju – objašnjava Ževrnja i dodaje kako je izrađen projektni zadatak za izradu idejnog rješenja, a nakon toga slijedi izrada potrebnih studija i projekata.
Za sve je projekte definirano koncepcijsko rješenje temeljem kojega su objekti uvršteni u Županijski prostorni plan. S obzirom na spremnost projekata, kaže župan, za očekivati je realizaciju projekta vjetroelektrane, uz realiziranu investiciju od oko 120 milijuna eura, dok je za daljnju realizaciju pripremljena investicija od oko 425 milijuna eura te solarne fotonaponske elektrane čija je vrijednost procijenjena na 75 milijuna eura. Dio aktivnosti Županija realizira i kroz EU programe Solution i AlterEnergy, a u nedavno započetom projektu Holistic planirana je realizacija pilot projekta korištenja biomase u malim područnim energanama za proizvodnju toplinske, električne i rashladne energije.
– Projekt reverzibilne hidroelektrane Korita u sebi objedinjava i gospodarenje vodom sliva rijeke Cetine i kao takav predstavlja uz energetsko rješenje i rješenje gospodarskog razvitka sinjskog polja te bi zasigurno trebao biti realiziran kao regionalni razvojni projekt kroz odgovarajuće EU fondove. Prostorno planskom dokumentacijom osigurani su uvjeti za realiziranje značajnijih projekata sunčevih fotonaponskih elektrana. Sunčeva elektrana u Tijarici spada među najveće u županiji, a uz nju po veličini je i Gornji Humac na otoku Braču s mogućnošću realizacije po 50 MW instalirane snage. Za očekivati je veći razvoj ovih potencijala, za razliku od dosadašnje prakse, gdje se sunčeva energija uglavnom proizvodi i koristi za pojedinačnu opskrbu postojećih objekata. Nužan preduvjet je uspostava tržišta “zelenom energijom” na području EU – tvrdi Ževrnja.
Napominje da su za ove projekte zainteresirani domaći i strani investitori, ali s obzirom na veličinu projekata smatra da će biti potrebno formiranje konzorcija.
– S obzirom na izmjene u poticajnoj politici za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije za očekivati je usporenje investicija u gradnji elektrana na vjetar i solarnih fotonaponskih sustava. Ovakav trend promišljanja je prisutan kod investitora koji su svoju investicijsku politiku temeljili na isključivoj prodaji na području Hrvatske. Zaživljavanjem tržišta “zelenom energijom” na području EU za očekivati je ponovno oživljavanje investicijskog ciklusa u ova energetska postrojenja. Realizacijom planiranih investicija u elektroenergetici te provođenjem mjera za sustavno gospodarenje energijom zasigurno će se znatno doprinijeti poželjnoj “energetskoj neovisnosti” – kaže Ževrnja te ističe kako je za razvoj gospodarstva u Splitsko-dalmatinskoj županiji prijeko potrebno otvaranje novih investicija, posebno u sektoru obnovljivih izvora energije.
U slučaju realizacije svih predviđenih projekata otvorio bi se i značajan broj novih radnih mjesta.
– Realno je očekivati, prestanemo li propuštati razvojne prilike, da ćemo do 2020. godine u novoj na znanju utemeljenoj industrijskoj grani “zelena proizvodnja” zaposliti znatan broj ljudi. Uvođenje novih tehnologija, u fazi planiranja i projektiranja, te upotreba novih građevinskih materijala i građevinskih elemenata i primjena novih, drukčijih energetskih učinkovitijih rješenja u opskrbi toplinskom, rashladnom i električnom energijom osigurat će razvoj u graditeljstvu i energetici. Dosadašnje aktivnosti Županije na programima energetskog razvitka u cijelosti ukazuju na ispravnost i višestruku korist odabranog puta kao i na nužnost nastavka realizacije programa, a poglavito u ozračju nove zakonske regulative kojom se predviđa obveza planiranja na lokalnoj razini – zaključuje Ževrnja.