Zsolt Hernadi, kojega je prošli tjedan Uskok optužio da je Ivi Sanaderu
dao deset milijuna eura mita kako bi mađarskoj naftnoj kompaniji
prepustio upravljačka prava u Ini, također je kazao da je MOL spreman
ostati u Ini ako regulatorno okruženje bude trajno pozitivno i
predvidljivo za MOL.
Odgovarajući na pitanje novinara je li Sanaderu dao mito,
Hernadi je kazao: “Ne, a takvih razgovora nikada nije niti bilo među
nama … nikada se nije razgovaralo o temi u kojoj bi se govorilo o
novcu, o nečemu što bi bilo ilegalno”.
Komentirajući snimku iz zagrebačkog restorana Marcellino na
kojoj se vidi kako Hernadi i Sanader navodno vade baterije iz mobitela i
razmjenjuju papiriće na kojima nešto pišu, koja je poslužila kao dokaz
na suđenju Sanaderu, Hernadi je rekao da je suđenje “prilično siromašna
rasprava ako je to bio najvažniji dokaz”.
“Sigurno je da ja nisam izvadio bateriju iz svoga mobitela, tu
je netko nešto krivo vidio … Mi razgovaramo, a bivši premijer me nešto
upita. Ja vadim telefon, uključujem ga, čekam malo jer iziskuje nešto
vremena dok se telefon uključi, provjeravam nešto, zatražim komadić
papira, jer nisam imao papira kod sebe, nemam ni sada. Nemam ni olovku.
Ali kakve to veze ima s bilo kojim zločinom”, rekao je Hernadi.
“Gospodin Sanader je od mene tražio telefonski broj jedne
mađarske javne osobe jer je htio nazvati tu osobu. Ja sam rekao kako ću
provjeriti imam li broj te osobe i provjerio sam u svom telefonu. Imao
sam broj, napisao sam na komadić papira … To je bila jednostavna
molba, s jednostavnim odgovorom. Napisao sam telefonski broj i spremio
svoj telefon”, rekao je Hernadi.
Na pitanje može li se reći da MOL danas efektivno upravlja Inom
iako nema 50 posto plus jednu dionicu, Hernadi je naglasio da je u
svijetu uobičajeno da se upravljačka prava odvajaju od vlasništva.
“Upravljanje nekom tvrtkom ne ovisi o tomu kolikim postotkom dionica
raspolažemo. U Pakistanu postoji jedno ogromno plinsko polje u kojem MOL
ima 10 postotni udjel. Imamo 10 postotni udjel, ali mi upravljamo svom
eksploatacijom toga plinskog polja, mi smo odgovorni i krajem godine
polažemo obračun ostalim vlasnicima … to, dakle, da MOL nema 51 posto,
potpuno je uobičajeno u svijetu, naime, da se upravljačka prava
odvajaju od toga”, rekao je Hernadi.
Odgovarajući na tvrdnju novinara RTL-a da MOL ne ulaže dovoljno u
Inu, budući da su se benzinske crpke tek nedavno počele obnavljati, a
ulaganja u rafinerije u Sisku i Rijeci su izostala, Hernadi je rekao da,
ako hrvatska vlada tako gleda na to, može otkupiti Inu od MOL-a. “Ako
hrvatska vlada tako gleda na to, zašto ne povrati Inu od MOL-a? Mi smo
vladi rekli: ako su naši pogledi na problem toliko suprotni, neka vlada
otkupi Inu od nas. Mi smo to ponudili hrvatskoj vladi”, rekao je.
“Stvar neće funkcionirati na način ako hrvatska vlada kaže:
oduzet ću od tebe mogućnosti rasta. Ta uzela je licence od nas. Ako
kaže: zakočit ću te regulativama. Ta HEP je odabrala da bude veletrgovac
plinom. Uzela je od Ine i pritišće cijene po kojima predajemo plin, a
kojima bi Ina mogla zaraditi od eksploatacije plina. Ne zbog Hrvata, ne
zbog Mađara, ne zbog toga što smo mi potencijalni konkurenti jedni
drugih: tržište je smanjeno iz razloga što je to trend u sektoru. A
protiv toga ne možemo”, rekao je Hernadi.
On je naglasio da je zbog tog trenda u sektoru teško naći
partnera koji bi “ulagao u dvije rafinerije i uljepšavao benzinske pumpe
premda od toga neće profitirati”.
“Pa koji bi investitor to napravio? To nije pitanje MOL-a.
Mislim da bi hrvatska vlada trebala promijeniti pristup po tom pitanju.
Hrvatska vlada bi se trebala spustiti na zemlju i pogledati realnosti.
Pogledati što se može učiniti, jer mi smo u tomu partner”, rekao je.
“No ako hrvatska vlada kaže: jednom rukom oduzimam od tebe
mogućnost rasta u Hrvatskoj, drugom rukom ti pak naređujem da ti sve to
moraš napraviti, ja za to kažem kako mi u tome sigurno nećemo biti
partneri.”, rekao je Hernadi.
Na pitanje što to znači za budućnost Ine, Hernadi je kazao da
“ako regulatorno okruženje bude trajno pozitivno i predvidljivo, MOL je u
tom slučaju spreman ostati u Ini”.
Ali ako hrvatska vlada bude imala zahtjeve prema MOL-u, “ali
usput od Ine oduzima sva sredstva koja bi služila rast, ja bih na to
rekao da onda u Inu treba dovesti ljude, uključiti partnere koji će
vjerojatno moći puno bolje surađivati s hrvatskom vladom. U tom slučaju
mi nismo odgovarajući partneri za to”, rekao je Hernadi.
Komentirajući međunarodnu tjeralicu koju je protiv njega
podignula Hrvatska, Hernadi je kazao da ga DORH nikad službeno nije
kontaktirao. “Poštivanje pravila odnosi se i na državno odvjetništvo.
Državno odvjetništvo ne stoji iznad zakona. A to što je na prijedlog
državnoga odvjetništva sud u prvom stupnju temeljem toga odredio moje
uhićenje, pozivajući se na to da sam ja u bijegu, to je zloporaba prava.
Sličim li ja na nekoga tko je u bijegu? No, je li bilo nekoga tko u toj
stvari nije poštivao neki od zakona? Ja na to kažem da su svi poštivali
svaki zakon. Jedino hrvatsko državno odvjetništvo nije poštivalo
zakone”, rekao je.
Na izravno pitanje novinara RTL-a tvrdi li da ga DORH zapravo
službenim putem nikada nije kontaktirao, Hernadi je kazao: “Mene je
hrvatsko državno odvjetništvo kontaktiralo vezano za slučaj Podravka,
vezano za takozvanu aferu ‘Spice’, putem mađarskih tijela. Sudjelovao
sam na dva ispitivanja u mađarskoj policiji, gdje smo odgovorili na
pitanja i predali smo materijale koji su traženi. Vezano za takozvani
slučaj Sanader mene hrvatsko državno odvjetništvo nikada nije
kontaktiralo. Ni državno odvjetništvo, niti neko drugo hrvatsko tijelo”,
rekao je Hernadi.