Većina članica Europske unije drži kako je u odnosu prema Bosni i Hercegovini nužan drukčiji pristup, a Hrvatska je ponudila “prijedlog za razgovor”, rekla je u ponedjeljak u Zagrebu ministrica za europske i vanjske poslove Vesna Pusić.
Hrvatska je vlada poslala u Bruxelles tzv. ‘non-paper’ kojim predlaže rješavanje bosanskohercegovačke političke krize tako da se za tu zemlju otvori pregovarački proces koji će omogućiti da Bosna i Hercegovina postupno postane spremna zadovoljavati sve kriterije za članstvo u EU-u, a ne da se čeka zadovoljenje kriterija da bi joj se dopustilo pregovaranje.
“Mi smo ponudili podlogu, prijedlog za razgovor”, rekla je Pusić u izjavi novinarima o tom ‘non-paperu’. “Postoji apsolutna svijest kod svih ili goleme većine država članica da je potreban drukčiji pristup. Je li to baš taj pristup, vidjet ćemo, ali on će svakako poslužiti da sve države članice imaju našu regiju i BiH na radaru, što je važno u uvjetima u kojima se nalazimo”, rekla je.
Taj će prijedlog biti i podloga za zaključke o Bosni i Hercegovini koji će proširiti pristup i učiniti ga efikasnijim, rekla je Pusić koja je na visokoj školi za komunikacijski menadžment održala predavanje o Hrvatskoj i Europskoj uniji u odnosu na ukrajinskom krizom stvorene geopolitičke odnose.
Za 25. svibnja raspisani su izbori za Europski parlament, a Pusić, koja je i čelnica narodnjaka, jednog od koalicijskih partnera u hrvatskoj vladi, drži kako je neobično važno da ljudi izađu, a da kampanja ne bude prljava.
“Bude li kampanja prljava i agresivna, bit će kontraproduktivna, demotivirat će ljude. Ljudima je dosta zločestoće i negativnih poruka. Važno je pokazati, pogotovo u ovom kontekstu promijenjenih geopolitičkih uvjeta, u kojoj je mjeri taj europski okvir za nas važan, dobar i daje nam sigurnost”, rekla je.
“Apsolutno bih svima preporučila, ako žele dobro ovoj zemlji, nek se klone svađanja i prljavih kampanja i neka pokušaju ljudima reći zašto im je to dobro i što se može s tim napraviti”.
U predavanju je objasnila kako se u Europskome parlamentu donosi pedeset posto svih zakona po kojima građani EU-a žive. “Važno je da naši ljudi izađu i prepoznaju u kojoj mjeri bez njihova sudjelovanja cijela stvar nema smisla”, rekla je. “Zamislite da danas netko pita Ukrajince bi li izašli na euorpske izbore, vjerojatno bi svi izašli”, rekla je.