Saborska oporba uvjerena je kako Hrvatskoj uskoro predstoji
još jedan rebalans, a premijeru oštro zamjeraju što je zbog boravka u
Australiji i Novom Zelandu izbjegao nazočiti današnjoj maratonskoj
raspravi o predloženom rebalansu, dok je laburist Branko Vukšić zaključio kako su premijeru klokani važniji od rebalansa.
“Premijeru Zoranu Milanoviću očito su klokani važniji,
jer u vrijeme kada se u Hrvatskoj vodi proračunska bitka on se susreće s
Aboridžinima, gleda folklorne plesove, ćaska s gradonačelnikom
sydneyskog predgrađa i dogovara s kič-slikarom Charlesom Bilićem svoj portret”, poručio je Vukšić.
Takvu si, dodao je, neobveznu dvotjednu turneju “nisu mogli priuštiti ni
kolonizatori kako bi svojim prisustvom povećali prinose u svojim
najjužnijim kolonijama”.
“Što vam Aboridžini toliko smetaju? Vi kao tobožnji ljevičari ne bi trebali imati takve komplekse”, uzvratio mu je SDP-ovac Marin Jurjević, koji se osvrnuo i na Vukšićevo opetovano podsjećanje da su laburisti predlagali smanjenje dužnosničkih plaća za 21 posto.
“To su ti teoretski laburisti u Saboru! Oni Laburisti u praksi koji su
na vlasti u općini Križ. Tamo je opozicija tražila da laburisti, dakle
predsjednik općine i njegovi zamjenici sebi smanje plaću za 10 posto, no
laburisti u praksi su je smanjili za nula posto”, ustvrdio je Jurjević.
Daleki posjet premijera Milanovića “zabrinuo” je HDSSB-ovca Boru Grubišića.
“Nemamo vijesti što sada premijer radi, pa iako je na putu, nadamo se
da nije letio Malaysia airlinesom te ćemo ga valjda vidjeti u Hrvatskoj
ako nije zaostao na putu od Novog Zelanda preko Balija do Hrvatske”,
kazao je.
Izostanak premijera zamjerila je i nezavisna Jadranka Kosor,
rekavši kako je vjerovala da će se rasprava o rebalansu ipak poklopiti s
njegovim povratkom u Hrvatsku. “Da smo mjere koje se predlažu
rebalansom donijeli prije četiri-pet mjeseci i ugradilili ih u proračun
za 2014. situacija bi bila bitno drugačije i možda danas o rebalansu
niti ne bismo raspravljali”, ocijenila je Kosor.
Predložila je smanjivanje sredstava za financiranje političkih stranaka
iz državnog proračuna. “Sve smo smanjivali, svuda smo rezali, a to smo
ostavili”, kazala je.
Nezavisni zastupnik Damir Kajin podržao je rebalans, no
i ocijenio kako će Hrvatska BDP iz 2008. teško vratiti prije 2020.
godine. “Svi smo svjesni da ćemo imati još jedan rebalans”, uvjeren je
Kajin, koji rebalans očekuje odmah po završetke turističke sezone.
IDS-ovac Giovanni Sponza uvjeren je da je predloženi
rebalans nužna mjera stabilizacije javnih financija te će ga i podržati.
“Rebalans je odraz slike stanja u Hrvatskoj, a odgovor na krizu je
decentralizacija te treba stvoriti uvjete za njezinu provedbu”, ističe
Sponza.
Milorad Pupovac (SDSS) rekao je kako se napori koje
poduzima Ministarstvo financija susreću s teškoćama, i to, ocijenio je,
jer nema cjelovite ekonomske politike i njezinih cjelovitih mjera, niti
potrebne koordinacije unutar same vlade. I Pupovac vjeruje kako ovaj
rebalans nije i zadnji ove godine.
Brinu ga i sve manja izdvajanja za stambeno zbrinjavanje povratnika na
područjima od posebne državne skrbi te obnovu ratom uništenih kuća. “Od
2011. kada je ukupan iznos za te programe bio 607 milijuna kuna, novac
se stalno smanjuje, što je zabrinjavajuće jer ti ljudi ionako dugo
čekaju na rješenje svojih problema”, poručio je Pupovac.
HDSSB-ovac Grubišić prigovarao je i što su se “kapom i šakom dijelili
paušalni iznosi za informatizaciju”. “Informatiziramo se kao da u tim
službama nismo imali ni jednog računala. Izbrojio sam sve stavke za
informatizaciji i došao do 55 milijuna kuna opreme u informatizaciji”,
kazao je i pitao je li se moglo i jeftinije proći.
“Predloženi rebalans državnog proračuna osigurava makroekonomski okvir i financijsku stabilnost”, naglasio je HNS-ovac Srđan Gjurković.
Rebalansom se, dodao je, osigurava primjena privremenog fiskalnog
pravila i to ne zato što nam to kaže europsko vijeće nego zato što smo
ulaskom u EU prihvatili njihovo funkcioniranje, a time i proceduru
smanjenja prekomjernog deficita. “To smo potpisali i za to smo
suodgovorni i nitko nam ništa posebno ne nameće, a ovaj rebalans sve to
zadovoljava”, poručio je.
Minstar finacija Slavko Linić podsjetio je kako je u
2013. zauvijek izgubljeno 1,6 milijardi kuna PDV-a zbog drugačijeg
obračuna. “No, sve vladine mjere koje su se odnosile na poreznu politiku
nisu imale negativne efekte na deficite proračuna, nego dugačiji
obračuni i drugačije participacije”, pojašnjavao je.
Osvrćući se na povlačenje sredstava iz EU Linić je izvijestio kako će se
ove godine povući 4,3 milijarde kuna. “U isto vrijeme troškovi po tome
će biti četiri milijarde, što znači da se povlači i više nego što su
troškovi, ali se, nažalost, mora dodatno platiti i učešće u proračunu, a
to je 3,6 milijardi”, pojasnio je.
“Učešće u proračunu je i učešće u zajedničkom tržištu i mora nam biti
cilj da hrvatskog gospodarstvo ne ovisi o domaćem tržištu, već da ovisi o
europskom tržištu”, istaknuo je Linić. To je, ustvrdio je, naš ulog da
bismo imali pristup na europsko tržište, kao i da bi hrvatsko
gospodarstvo moglo stvoriti gospodarski rast.
Istaknuo je kako samo gospodarski rast može biti opravdanje za ulaganje u
EU. “To u ove dvije godine nismo uspjeli, no nadam se da hoćemo”, rekao
je Linić.
Saborskim je zastupnicima, na kraju cjelodnevne rasprave o reabalansu
proračuna, obećao kako će sa svim ministrima razmotriti prijedloge i
amandmane te vidjeti što se još može učiniti da se rebalans proračuna
popravi.