Ranije kao zaposlenik Ministarstva koje je više puta mijenjalo ime (sada Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa), a sada zahvaljujući odličnoj suradnji sa Splitsko-dalmatinskom županijom (Upravnim odjelom za prosvjetu, kulturu i šport), godinama analiziram polugodišnje rezultate srednjoškolaca u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Zašto polugodišnji?
S razlogom što su polugodišnji rezultati mnogo realniji od onih na kraju školske godine. Ima li razloga da realno u drugom polugodištu koje je vremenski dulje i programski sadržajnije bude bolje tim prije što je većini nastavnih sadržaja drugog polugodišta potrebno predznanje iz prvog polugodišta ?
Iz ovogodišnje analize s preko 6500 brojeva iznijet ću one za koje bi trebalo pokazati poseban interes. Riječ je o velikom broju učenika ( 21291) što je “pristojan” uzorak koji dozvoljava poopćavanje, kako bi jednaka analiza u drugim županijama dala slične podatke. Mislim, stanje katastrofalno.
Razlika broja učenika na početku polugodišta i na kraju (21291-21186) je 105 učenika koji su napustili školu. Ako se broj učenika na kraju polugodišta (21186) podijeli brojem razrednih odjela (859) dobije se prosječan broj učenika u razrednom odjelu (24.66). 105 učenika koji su odustali od škole podijeljen s prosječnim brojem učenika u razrednom odjelu (24.66) daje za rezultat, da su „izgubljena“ 4.26 razredna odjela.
Prolaznost na polugodištu je vrlo skromna, u trogodišnjim programima od 4017 učenika polugodište je uspješno završilo 1596 učenika ili 40.41%, u četverogodišnjim programima od 17169 učenika polugodište je uspješno završilo 10625 učenika ili 62.94%.
Od sveukupno 21186 učenika u trogodišnjim i četverogodišnjim školama polugodište je uspješno završilo 12221 učenika ili 62.94%. Zar nije zabrinjavajući podatak da je od 4017 učenika u trogodišnjim programima svega njih 62 postiglo odličan uspjeh ili u četverogodišnjim programima od 17169 samo njih 1707 je završilo polugodište odličnim uspjehom.
Izdvojit ću samo još jedan podatak a taj je da je 1091 učenik imao na polugodištu pet ili više od pet negativnih ocjena. Kad bi se taj broj podijelio prosječnim brojem učenika u razrednom odjelu (24.66) dobili bi broj 44.24 razredna odjela učenika ili 2.77 škole s po 16 razrednih odjela (promašaj kod odabira škole, inflacija visokih ocjena iz osnovne škole, upitna provedljivost dopunske nastave, planska i programska opterećenost učenika, nezadovoljan učitelj/nastavnik,…). Posebno treba naglasiti prekomjerno izostajanje učenika s nastave.
Moje analize dobije svaka srednja škola u Županiji. Dnevni tisak je dio podataka objavljivao. Treba kazati da se u dijelu škola stanje poboljšava, a da analiza provocira i pitanje “Što raditi da bi se općenito poboljšalo stanje ?”.
Nakon objavljivanja polugodišnjih rezultata srednjoškolaca u Splitsko-dalmatinskoj županiji školske 2010/12. godine primio sam veliki broj mailova u smislu to je “dijagnoza”, imate li “lijekove za provođenje “terapije”?
Dio primljenih mailova:
Konačno, da netko javno objavi dijagnozu stanja u našim srednjim školama.
Hvala Vam, ne dajte se.
Hvala za Vašu upornost i tako vrijedan rad.
Kome služi to što radite ?
Nije mudrost dijagnoza, mudrost je preporuka lijekova i terapija.
Molimo da kažete kako dalje s tim rezultatima ?
Vidite li izlaz iz ove situacije ?
Vi non-stop isto ali bez ikakvih pomaka.
Znaju li u Gradu, Županiji i Ministarstvu za ovu tugu ?
Sasvim je jasno da sam reagirao s prijedlogom mjera za unapređivanje budućeg rada – preporukama :
N a s t a v n i c i m a
– Redovito pripremanje za neposredan rad s učenicima (učenika najviše opterećuje nastavnik koji nije pripremljen za nastavu)
– Suvremeno oblikovati nastavu (učenike treba učiti, učiti – stavljati udžbeničku literaturu u funkciju – tko zna poučavati poučava, tko ne zna, predaje
– Prema PROGRAMU i UDŽBENIKU imati odnos sukladan mogućnostima učenika
– Svoje zahtjeve nastavnik također treba uskladiti s mogućnostima učenika (nema veće greške nego jednako postupati prema nejednakima)
– Čuvati svoj osobni dignitet i dignitet nastavnog predmeta, od početka do kraja školske godine (eliminacija poklon-ocjena / minimum programe čine elementarni programski sadržaji)
R a v n a t e l j i m a i s l u ž b a m a š k o l e
– Vršiti nadzor nad pripremanjem nastavnika za neposredan rad s učenicima
– Ostvariti obvezu prisutnosti nastavi svojih nastavnika
– Veći broj sjednica s tematikom metodičkog unapređivanje nastave (vanjski suradnici)
– Analizirati rezultate učenika i nastavnika, posebno na polugodištu
– Upućivati nastavnike na sve oblike stručnog usavršavanja koje organizira MZOŠ , Agencija za odgoj i obrazovanje i druge strukovne udruge (stručno usavršavanje je pravo i obveza nastavnika)
– Opremati školu (programe) potrebnim nastavnim sredstvima i pomagalima
– Eliminirati iz nastavničke prakse PREDAVANJA i ISPITNE ROKOVE
– Vršiti nadzor nad provedbom ispitivanja (praćenje izostanaka, ocjenjivanja i ostvarenja programa
– Zabraniti udaljavanje učenika s nastave
– Na razini stručnog vijeća ravnatelja osmisliti Pravilnik o sankcijama za neopravdano izostajanje s nastave (jedinstvene disciplinske mjere)
– Na razini stručnog vijeća ravnatelja i u suradnji s MZOŠ-a osmisliti Pravilnik o prijelazu učenika iz četverogodišnjih programa u trogodišnji i prijelazu učenika iz trogodišnjih programa u program osposobljavanja (odnosi se na učenike koji ne pokazuju interes za učenje ili s teškoćama prate odabrani program)
R a z r e d n i c i m a
– Češće održavati roditeljske sastanke s edukativnim temama iz odgojnog (droga, alkohol, ekologija, nasilje, higijena, bon-ton,
učenje učenja , obrazovanje, profesionalna orijentacija, školski sustav i dr.)
– Kvalitetniji pristup i evidentiranju izostajanja učenika s nastave (razlozi izostajanja, upoznavanje učenika i roditelja s ranije spomenutim prijedlozima pravilnika – U svibnju (mjesec dana prije završetka nastave) upriličiti sastanke s roditeljima učenika, odnosno skrbnicima učenika koji su kandidati za ponavljanje školske godine
R o d i t e l j i m a
– Redovita suradnja s školom (razrednikom, stručnim službama i ravnateljem
– Posebnu pozornost pridati odgoju (djeca su u školi svega 5 sati i tada su briga škole, a preostalih 19 sati u danu odgovornost nad odgojem učenika treba da preuzmu roditelji)
M i n i s t a r s t v u
– Projektirati prijedlog za provedbu male mature (verifikacija ocjena s kraja osnovne škole)
– Strogo određivanje PRAGA za upis u srednju školu ispod kojega se učenik ne može upisati bez obzira na „prazne stolice“ u toj školi (Kako popuniti obrtničke škole ?)
– Zabraniti školske ekskurzije i stručne skupove nastavnika za
– Reorganizirati sadašnji sustav učeničkih natjecanja
– Prihvatiti prijedloge škola o ranije spomenutim pravilnicima
– Izboriti plaćanje dopunske i dodatne nastave
– Izboriti OSOBNI DOHODAK za nastavnike i učitelje koji je adekvatan ne samo radu, nego i njihovoj odgovornosti u odgoju i obrazovanju učenika (Kako riješiti problem deficitarnih zvanja ?)
Nadam se da su doneseni pedagoški standardi (dobar temelj za ujednačavanje uvjeta poučavanja na svim razinama obrazovne vertikale), Nacionalni okvirni kurikulum (mogućnost izrade nastavnog obrazovnog plana za učenike – proračun optimalnog opterećenje – mogućnost izrade obrazovnog standarda koji dovodi do jednakih ishoda učenja i kompetencija bez obzira gdje je učenik upisao školu) i Hrvatski kvalifikacijski okvir (uključivanje u europski obrazovni prostor) temeljne pretpostavke za optimizam u budućnost našeg odgojno-obrazovnog sustava.