Premijer Andrej Plenković poručio je u srijedu na dodjeli nagrada za najbolje EU projekte i gradove da porezna reforma nije perfidni pokušaj HDZ-a da oteža život u velikim gradovima gdje HDZ nema vlast, već njome žele dati šansu svima da participiraju u procesu povećanja plaća. Već šestu godinu u organizaciji Jutarnjeg lista i portala gradonačelnik.hr dodjeljuju se priznanja hrvatskim gradovima koji su najprivlačniji za život. U konkurenciji njih 55 Dubrovnik je dvostruki šampion. – piše HRT.
Vidimo da neki gradovi, a znamo iz podatka Ministarstva financija da su prihodi od poreza na dohodak enormno povećani, ne žele ukinuti prirez i dati svoj doprinos za povećanje plaća. E onda je to jasan primjer dvije Hrvatske”, kazao je Plenković na dodjeli nagrada u organizaciji Jutarnjeg lista i portal Gradonačelnik.hr.
Jedna Hrvatska je, kazao je, ona koja neće povećavati prirez ni stope poreza na dohodak, a druga je ona koja će propustiti priliku svojim odlukama povećati plaće u gradovima gdje obnašaju dužnost.
– To je politika dvije Hrvatske. Jedna koja rasterećuje i druga koja više iz političkog kaprica nego iz stvarnih potreba s prihodovne strane, ne želi iskoristiti mehanizme i argumente koje smo dali ovom povijesnom reformom, ocijenio je premijer.
– Ova povijesna reforma nije perfidni pokušaj HDZ-a da otežava život u velikim gradovima gdje HDZ nema vlast. Nego obrnuto, da da šansu svima da participiraju u procesu povećanja plaća naših građana, poručio je Plenković na dodjeli nagrada za najbolje gradove i EU projekte.
Najbolje se živi u Poreču, Rabu i Dubrovniku
Već šestu godinu u organizaciji Jutarnjeg lista i portala gradonačelnik.hr dodjeljuju se priznanja hrvatskim gradovima koji su najprivlačniji za život. U konkurenciji njih 55 Dubrovnik je dvostruki šampion. Najbolji je po kvaliteti života te je prepoznat i kao Smart City.
Naš jadranski biser i grad stoljetne tradicije, Dubrovnik, najpoželjniji je za život jer osim što jačaju infrastrukturu, osmišljavaju i vrhunska tehnološka SMART rješenja za kvalitetniji razvoj.
– Ključno što smo riješili je pitanje prekomjernog turizma koji je degradirao kvalitetu života svih građana i uvođenjem niza alata mi sada na svjetskim konferencijama pričamo kako je Dubrovnik primjer održivog turizma, izjavio je dubrovački gradonačelnik Mato Franković.
Poreč, Rab i Dubrovnik gradovi su u kojima se najbolje živi.
Nagradu za prvaka Fondova EU odnio Grad Zagreb.
U Zagrebu se gradi i obnavlja posvuda jer metropola povlači najviše novca iz europskih fondova.
– Preko Fonda solidarnosti, gdje smo imali više od 200 prijavljenih projekata, mislimo povući preko 200 milijuna eura za obnovu zgrada javne namjene kako bi naš Zagreb postao ljepši , bolji i čišći, rekao je zamjenik zgrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet.
U kategoriji obrazovanje, demografija, socijalna politika i mladi nagradu su dobili Cres, Umag i Vukovar. Rab. Sveta Nedelja i Varaždin nagrade su dobili u kategoriji ekonomija, dok je nagradu za najveći napredak u kvaliteti života dobio Samobor.
Barokni Varaždin u snažnom je poslovnom zamahu, posebice u poslovnoj zoni, gdje su u tijeku mnogobrojne investicije.
– U Varaždinu se 24. listopada otvara se najveći podatkovni centar u ovom dijelu Europe vrijedan 17 milijuna eura u novoj gospodarskoj zoni Brezje. Naš prehrambeni div Podravka gradi tvornicu rajčice vrijednu 13 milijuna eura, a švicarski investitor počeo je izgradnju poslovne zgrade vrijednu 10 milijuna eura u kojoj će zapošljavati IT stručnjake, ističe gradonačelnik Neven Bosilj.
Nagradu Eco city dobio je grad Koprivnica, a za Smart city Dubrovnik.
Ministar regionalnog razvoja i EU fondova Šime Erlić rekao je da su nagrade najbolji pokazatelj postignuća i uspjeha gradova i županija koje su realizirale projekte i unaprijedile kvalitetu života.
Erlić: Kontrola i transparentnost trošenja europskih sredstava je imperativ
Erlić je komentirao i provođenje dokaznih radnji protiv četiri osobe prema nalogu hrvatskog Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO), osumnjičenih za subvencijske prijevare i pranja novca u sklopu natječaja “Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva”.
Važno je da se kontrole obavljaju, apsolutno smo otvoreni za suradnju prema svim inspekcijskim institucijama, rekao je ministar.
– U Hrvatskoj postoji samo iz kohezije preko 12.000 projekata i ugovora i sigurno je da u nekom broju projekata postoje određene nepravilnosti koje se događaju. Ali je važno da je sustav ‘responzivan’ i da na njih reagira, rekao je Erlić. Izrazio je podršku radu neovisnih tijela te kazao kako će se vrlo brzo utvrditi o čemu se radi.
– Kontrola i transparentnost trošenja europskih sredstava je naš imperativ, rekao je Erlić.