Nema sretnijeg događaja od rođenja djeteta, složili bi se mnogi. No, kada se dijete rodi prerano ili sa zdravstvenim poteškoćama, teško je opisati zabrinutost koju prolazi svaki roditelj. Za tu djecu, u prvim satima i danima po porodu, koji se ponekad pretvore i u mjesece bolničkog liječenja, brinu vrijedni liječnici i medicinske sestre Zavoda za neonatologiju Kliničkog bolničkog centra Split.
Različita su medicinska stanja zbog kojih se djeca zbrinjavaju na ovom Zavodu. Često je to zbog urođenih anomalija poput srčanih grešaka, teških infekcija, reanimacije na porodu, sindroma respiratornog distresa ili pak nedonošenosti. Neka se novorođenčad primaju radi loše adaptacije na izvanmaternične uvjete života pa se njihove funkcije s malom odgodom uspostave i kasnije budu dobro.
A da bi bili dobro, nad njima bdije 7 liječnika, 5 subspecijalista neonatologije i 2 specijalista pedijatra, te 34 medicinske sestre, svi predvođeni pročelnicom doc. dr. sc. Anet Papazovskom Cherepnalkovski koja je na splitskoj neonatologiji od 2016. godine. „Naš Zavod pokriva svu novorođenačku patologiju. Imamo jednu jedinicu intenzivnog liječenja u kojoj se rade komplicirani dijagnostičko-terapijski postupci i gdje se zbrinjavaju najteže bolesna novorođenčad. U tri postintenzivne jedinice vrši se nadzor i liječenje ostalih patologija. Također pripremamo novorođenčadi za operacijske zahvate i, ukoliko je to potrebno, transport u drugu jedinicu“ pojašnjava pročelnica.
U KBC-u Split ovo je jedan od najopterećenijih odjela, ukoliko se uzme u obzir broj zaposlenih u odnosu na broj pacijenata. Zavod raspolaže kapacitetom za smještaj 24-ero novorođene djece, no tamo je uvijek njih više od 30 zbog toga što splitskom rodilištu gravitiraju rodilje iz čitave Splitsko-dalmatinske županije, ali i šire. Godišnje zbrinu više od 650 djece. Doc. Papazovska Cherepnalkovski ističe kako Zavod ima svu potrebnu opremu, no da su u deficitu s kadrom. Nedostatak kadra problem je na svim neonatološkim odjelima u Hrvatskoj, ali i šire. KBC Split intenzivno zapošljava nove specijalizanate, pa je trenutno na specijalizaciji njih 12 koji će se priključiti ovom vrijednom timu.
Prim. dr. sc. Vesna Pavlov na Zavodu radi 16 godina i kaže da je rad ovdje poseban i emotivno zahtjevan.
– Trudimo se napraviti granicu između emocija i posla, no često nam to nije moguće. Najteže je kad nešto pođe po zlu i nastanu problemi koje ne možemo riješiti. Za roditelje nema ništa gore nego izgubiti vlastito dijete. No i nas to dosta pogodi. Teško se oporavljamo. Ali puno je i lijepih stvari, kada se dijete izliječi, kada naši palčići odlaze doma, osmijesi roditelja, susreti po gradu… To je super. Sretna sam što radim posao kojeg volim i koji me ispunjava. Da mogu ponovno birati, opet bi ovo izabrala.
Već 35 godina o ovoj najosjetljivijoj skupini pacijenata brine glavna sestra Jelena Jović, univ. bacc. obs.. Tvrdi da se ne može biti dio neonatologije ako svoj posao ne obavljate profesionalno i s ljubavlju.
– Volim svoj posao i da ponovo biram opet bi bila medicinska sestra na neonatologiji. Ima i lijepih i tužnih završetaka, no zajedničkim snagama sve se prebrodi. Mi svoj posao nosimo kući i neprestano brinemo za svako ugroženo dijete. Radimo tako da pomažemo jedni drugima, dolazi se i na treću noć i slobodan dan, ali svi volimo svoj posao i zato nam ništa nije teško.
Napominje kako komunikacija s roditeljima zna biti iscrpljujuća no da je to razumljivo.
– Kada dođu i vide to svoje malo dijete u inkubatoru oni su uplašeni i često ni ne čuju što im doktor kaže tako da moramo s njima više razgovarati kako bi shvatili što se događa s njihovim djetetom“. Najsretnija je, kaže, kada djeca prežive i idu kući. „Neopisiv je osjećaj kad ih obučemo, s njima se slikamo i pozdravimo pa kad nas dođu vidjeti za par mjeseci ili godinu dana. To je ono što me ispunjava. – zaključuje.
Čitavom osoblju neonatologije želimo što više takvih uspješnih dana, da otprate sretne roditelje i njihovu zdravu djecu svojim kućama. A njihove fotografije i pisma zahvale koja ukrašavaju zidove Zavoda ostaju kao podsjetnik koliko je važna borba za svaki život.
