Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne
politike Marin Piletić u ponedjeljak je prezentirao izmjene zakona za jačanje
ll. i lll. mirovinskog stupa. Umirovljeničke udruge nisu oduševljene tom mini
reformom jer smatraju da neće puno poboljšati položaj umirovljenika. Ekonomski
stručnjaci ipak smatraju da se radi o iskoraku u dobrom smjeru, ali za nešto
više, ističu, nužne su mnogo opširnije i dublje reforme
Paket reformi sadrži nekoliko važnijih izmjena. Ministar
Piletić izdvojio je jednokratnu isplatu individualizirane kapitalne
štednje u visini 20 posto ukupno kapitaliziranih sredstava, umjesto
dosadašnjih 15 posto.
Isto tako, zakonom propisani dodatak na mirovinu od 20,25
posto povećat će se na 27 posto, s ciljem povećanja mirovina iz drugog stupa.
Uvode se nove vrste imovine, u koju mirovinska društva mogu
ulagati, prvenstveno u nekretnine i imovinu tvrtki koje nisu
na burzi.
Od 1. siječnja iduće godine ukida se ulazna naknada, a
postupno će se smanjivati i naknada za upravljanje obveznim mirovinskim
fondovima. A zakonskim izmjenama predlaže se ukidanje i obveze obaveznog
prebacivanja u fond C pet godina prije mirovine.
Ekonomski analitičar Damir Novotny pozdravlja
odluku o podizanju jednokratne isplate akumulirane mirovinske štednje s 15 na
20 posto.
–Značit će to puno kućanstvima koja su uplaćivala u drugi
stup. Povećat će im dohodak, što će opet imati utjecaj na opću potrošnju, a
onda i na potražnju te na generiranje bruto društvenog proizvoda, rekao je
Novotny za tportal.
On smatra da je, bez obzira na žestoke kritike, drugi
mirovinski stup dobro odradio svoju ulogu.
-Ipak su ulozi u drugom stupu, što mogu potvrditi na osobnom
primjeru, ostali očuvani. To ne mogu reći za prvi stup, u koji sam uplaćivao
visoke iznose. U prvom stupu nije se stvorila nova vrijednost, već samo
potrošnja, izjavio je Novotny.
Njegovo mišljenje ne dijeli stranka Blok
umirovljenici zajedno (BUZ) te smatra da u fokusu Vlade treba biti traženje
žurnog rješenja kako, s obzirom na rast prihoda proračuna, izdvojiti oko dvije
milijarde eura, koliko je potrebno da bi prosječne mirovine dosegnule 50 do 60
posto prosječne plaće.
-Umjesto toga u fokus se bez ikakve potrebe, izuzev
skretanja pozornosti, guraju priče o smanjenju ulaznih i izlaznih naknada ili
smanjenju naknada za upravljanje II. mirovinskim stupom, dodacima ili
povećanjima jednokratne isplate s 15 na 20 posto itd. Gurati priču o II.
mirovinskom stupu, koji se već odavno pokazao potpuno neefikasnim i za
umirovljenike ‘štetnim’, zapravo je bježanje od pravog problema,
ističu iz BUZ-a.
Kritična je prema mirovinskom paketu Vlade i predsjednica
Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna Petrović. Za nju je podizanje iznosa
koji članovi mirovinskog fonda mogu povući odjednom pri odlasku u mirovinu samo
kupovanje glasova birača.
-To je rušenje smisla mirovine, jer oni sada, umjesto 15
posto ješke ili mita, daju 20 posto da bi ljudi mogli vraćati dugove. Znamo da
je po Ustavu, zakonu i svemu mirovina osiguranje za slučaj starosti i smrti, ne
za slučaj duga, ni za slučaj siromaštva, izjavila je Petrović za Mirovinu.hr.
Negativne reakcije umirovljeničkih udruga za Novotnyja nisu
iznenađenje. Slična je situacija u gotovo svim europskim zemljama u kojima je
mirovinski sustav napregnut do krajnjih granica.
-Sve europske zemlje suočavaju se sa starom populacijom i
relativno ranim odlaskom u mirovinu. Hrvatska umirovljenička populacija
relativno je mlada. Prema jednom istraživanju, samo je 17 posto umirovljenika
iz prvog stupa odradilo puni radni staž. Nije se dovoljno dugo uplaćivalo i
naravno da su mirovine niske. U prvom stupu imamo velik broj ranije
umirovljenih ljudi po raznoraznim propisima koji su se počeli akumulirati
sredinom 90-ih. I naravno da su troškovi prvog stupa ogromni, ali to
nije samo slučaj u Hrvatskoj. To je problem i Njemačke i Francuske.
Potrebne su promjene. Zbog toga se produljuje radni staž da bi se duže
uplaćivalo u prvi stup, izjavio je Novotny.
Dodaje kako je neminovno to da se iz državnog proračuna na
teret svih poreznih obveznika moraju prebacivati sve veći iznosi novca u
mirovinski sustav.
-To se već sad radi. Možete te iznose i povećati, što je
politička odluka. Ali Europska komisija i Europska središnja banka upozoravaju
vlade da ne pretjeraju u razbacivanju novcem jer to napuhuje inflaciju. Ključ
za Hrvatsku nije prebacivanje iz proračuna, nego jačanje broja radnih mjesta,
jačanje produktivnosti. Nužne su opsežne reforme, ističe Novotny.
Kad je riječ o brzim mjerama koje bi mogle odmah pomoći
određenom broju umirovljenika, Novotny se zalaže za ukidanje
oporezivanja mirovina, što je za njega relikt prošlosti koji više nigdje ne
postoji.
Ekonomski analitičar Andrej Grubišić na
mini mirovinsku reformu Vlade pak gleda kao na „interventan zahvat u dijelove
sustava koji dugoročno neće rezultirati materijalnim promjenama“.
-Da bi mirovina danas bila dvostruko veća, trebalo bi preko
50 posto plaća izdvajati u I. mirovinski stup. Danas izdvajamo 15 posto, što
znači da uplatite kunu, a van idu dvije. Kroz druge poreze uplati se i ta druga
kuna, što suštinski znači da je bruto plaća opterećena s 30-ak posto. Kad bismo
preko noći htjeli imati kupovnu moć mirovine koja je dvostruko veća, ispada da
biste morali opteretiti bruto plaću sa 60 posto. To je politički moguće, ali ekonomski
teško. Morali biste imati dvostruko veći broj ljudi koji radi ili uduplati
produktivnost rada uz postojeći broj ljudi koji rade. To zahtijeva ogromne
reforme… Vidi se da se vrtite u krug i najbliže stvarnosti je da mirovine za 15
ili 20 godina budu veće tako da se u većoj mjeri krene privatno
investirati, izjavio je Grubišić za N1.