Kamate na depozite u
bankama uskoro bi mogle rasti, a dio banaka već ih je počeo povećavati na
oročenu štednju. Te su kamate dosad bile iznimno niske, gotovo neprimjetne, dok
su one na kredite počele rasti zbog mjera za suzbijanje inflacije. Istodobno, glasne
su kritike zbog visoke profitabilnosti banaka u eurozoni protiv kojih se
talijanska premijerka Meloni htjela boriti i visokim porezom. No, tomu se
usprotivila, čini se, i Europska središnja banka.
Kamate na štednju, odnosno depozite građana, pogotovo one s
manjim iznosima, rasle su posljednjih godina samo neznatno. No prema podacima Udruge
banaka, kamate na štednju ipak su se počele znatnije podizati.
– Neke banke su već prije ljeta krenule s podizanjem kamatnih stopa na
depozite. Očekujemo da one koje to nisu će tijekom ove godine to slijediti, ali
svakako će o tome pravodobno obavijestiti svoje klijente, objasnila je Tamara
Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka.
O rastu kamata na depozite Erste banka već je obavijestila svoje klijente.
– U svibnju smo, prvi put nakon 2009. godine, povećali kamatne stope na
novougovorene depozite građana u eurima i dolarima, u prosjeku za jedan
postotni bod. Ovisno o modelu i ročnosti štednje, kamatne stope na depozite u
Erste banci kreću se u rasponu od 0,3% do 1,5%, izvijestila je Erste banka.
Zaoštravanje europske monetarne politike do sada se u
Hrvatskoj snažnije prelilo na kamate na kredite nego one na štednju, odnosno
depozite građana pa bankama tako rastu prihodi i profitabilnost, pokazuju
analize HNB-a. No, kažu, nemaju načina da to promijene.
– HNB nema zakonsku ovlast propisivati minimalnu visinu depozitnih kamatnih
stopa. Kako bismo potrošačima olakšali usporedbu ponude banaka te donošenje
informiranih odluka, a ujedno dodatno ojačali konkurenciju banaka, HNB će
uskoro na informativnoj listi kamatnih stopa, na svojoj web stranici i mobilnoj
aplikaciji m-HNB, početi objavljivati i kamatne stope na depozite potrošača,
rekli su.
Nakon prošlotjedne najave talijanske Vlade da će bankama
uvesti velik porez na dobit, koju su odmah sutradan djelomično povukli, stigla
im je zasad neslužbena kritika iz Europske središnje banke. U našem
Ministarstvu financija kažu da analiziraju cijelu situaciju.
– Razmatramo niz mjera, uključujući one iz područja porezne politike kako bi
navedene negativne posljedice takvih odluka iz područja monetarne politike
imale što manji utjecaj na standard hrvatskih građana, stoji u dopisu
Ministarstva financija.
HUB-u kažu da je većina hrvatskih banaka dodatni porez već
platila.
– Moramo uzeti u obzir da su hrvatske banke već za 2022. već bile obuhvaćene
porezom na izvanrednu dobit, što talijanske nisu, rekla je Perko.
Poslovnu politiku europskih banaka određuje Europska središnja banka, kamatnim
stopama i drugim mehanizmima, a sve kako bi se obuzdala inflacija, kaže Saša
Drezgić.
– Ja bih oporezivanje banaka ostavio na zadnjem mjestu. Ja se zaista prije
svega nadam da će monetarna politika naći kvalitetnije mjere. U ovom trenutku
HNB naravno slijedi mjere Europske centralne banke, jer je dio sustava, ali u
svakom slučaju nadam se da će Europske centralna banka naći bolje rješenje,
zaključio je.
Dok se čekaju kvalitetnije europske mjere, Drazgić smatra i da je prodaja
državnog duga građanima, slično nedavnom izdanju narodnih obveznica, dobar
način da građani za svoj novac dobiju veće kamate nego u bankama, piše HRT.