Prošlog tjedan zabilježen je još jedan slučaj
računalne prijevare. Naime, oštećeni muškarac policiji je prijavio da je na
Internetskom oglasniku objavio oglas o
prodaji kožnih cipela, te ga je nakon toga
kontaktirala njemu nepoznata osoba koja je navodno bila zainteresirana
za kupnju. Poslala mu je poruku u kojoj
se nalazila poveznica s uputama. Oštećeni je otvorio link i popunio podatke o
svojoj bankovnoj kartici. Ubrzo nakon tog primijetio da mu sa računa nedostaje
iznos od 1400 €.
Među evidentiranim kaznenim djelima u protekloj
godini, najviše je bilo ovakvih prijevara, a najčešće žrtve su bile osobe koje su oglašavale prodaju svojih predmeta na internetskim oglasnicima.
Prevaranti bi u vrlo kratkom roku od objavljivanja oglasa kontaktirali žrtvu i započeli
dogovor oko kupnje i dostave predmeta koji se prodaje. Sa svojim žrtvama bi
uspostavljali kontakt preko popularne mobilne aplikacije za komunikaciju te bi
im porukom poslali poveznicu na internetsku stranicu koja je vjerna kopija neke
od poznatih dostavljačkih službi u Hrvatskoj. U razgovoru bi uputili
prodavatelja odnosno žrtvu da unese podatke koji se traže na internetskoj
stranici, navodno radi potrebe izvršavanja uplate na njihov račun i
dostavljanja paketa. Stvarni cilj prevaranata je prikupiti podatke bankovne
kartice žrtve koji su potrebni za izvršavanje isplate s računa prodavatelja.
Naime, broj kartice i CVV broj (drugi naziv je CVC,
troznamenkasti kod na poleđini kartice) koji se traže da žrtva unese na
krivotvorenoj internetskoj stranici na koju je došla putem poveznice koju je
poslao počinitelj, čim ih žrtva unese postaju vidljivi počinitelju koji ih
odmah koristi u legalnoj aplikaciji (internet bankarstvo ili servis za plaćanje
na internetu) s ciljem da prisvoji njezin novac.
Počinitelji ovdje vješto koriste neznanje ili
zbunjenost žrtve oko procesa uplate odnosno isplate sredstava s računa. Prilikom uplate na račun,
potrebni podaci su IBAN broj računa, dok su za terećenje računa potrebni broj
bankovne kartice i sigurnosni kod, a ponekad i dodatna autorizacija ako se radi
o 3D sigurnosnoj provjeri.
Iz svega navedenog, evidentno je da su internetski
prevaranti vrlo inovativni u korištenju novih tehnologija ali i da vješto
koriste spoznaje ljudske psihologije. Svaki korisnik interneta može biti
njihova meta. Stoga, prilikom korištenja Interneta i uživajući u svim dobrim
stvarima koje je omogućio, ne smijemo zaboraviti da i na internetu postoji
opasnost i da zbog toga moramo uvijek biti oprezni.
Više savjeta i upozorenja možete pronaći na stranici
PU splitsko-dalmatinske „SafetyNet-Bitka za sigurnost“