Poglavar Katoličke Crkve papa Franjo preminuo je jutros u 89. godini u svojoj rezidenciji, Domu Svete Marte u Vatikanu – samo dan poslije Uskrsa, koji je proslavio s brojnim vjernicima na Trgu svetog Petra. Tužna vijest potresla je vjernike diljem svijeta, iako je Sveti Otac posljednjih mjeseci bio vrlo slaboga zdravlja.
– S jedne strane nas je šokirala ova vijest jer uvijek želimo da nam papa živi, ali s druge strane, budući da je zadnjih nekoliko mjeseci bio bolestan i u bolnici, ovo nažalost nije veliko iznenađenje, makar smo žalosni što je ipak na kraju umro – rekla je za HRT izv. prof. dr. sc. Valerija Kovač s Katoličko bogoslovnog fakulteta.
Čini se kao da je Papina zadnja želja bila da provede Uskrs s vjernicima.
– Nedavno sam pročitala da je Papi najteže što posljednjih mjeseci nije mogao biti direktno povezan s narodom i vjernicima. Jučer se im na Uskrs pokazao, udijelio im apostolski blagoslov i potpuni oprost i ja bih se usudila reći da mu je to bila zadnja želja – direktno komunicirati s vjernicima i vidjeti ih – istaknula je.
Papa Franjo je bio prvi papa koji nije bio Europljanin, prvi koji je bio isusovac i koji je imao drugog papu neslužbeno u pozadini. On je papa koji je došao iz kraja svijeta, kaže.
– Mislim da je životne crte svoje biografije ugradio u svoj pontifikat. Imao je puno razumijevanja za migrante, s druge strane, stavio je naglasak na periferije i Crkve i društva, na one koji nisu u centru moći odlučivanja, bilo u društvu, bilo u Crkvi – naglasila je Kovač.
Kada je Rusija napala Ukrajinu, Papa je poduzimao puno toga, u političkom, ali i humanitarnom smislu, govori. Kontinuirano je slao pomoć Ukrajini, zalagao se za prekid rata na Bliskom Istoku i na drugim žarištima u svijetu.
– Mi promatramo izvana njegove riječi i njegove pothvate, međutim, kako je iznutra izgledalo i koje je on pothvate radio koje mi možda ne znamo, to je teško reći. Vidjeli smo da je uvijek bio za mir. Što se tiče migranata, uvijek je bio za čovjeka u nevolji. Vjerovao je da je čovjek na prvom mjestu bez obzira na sve druge interese – rekla je.
U početku je liberalna, svjetovna i Crkvena struja puno više očekivala od Pape, kaže. Oni su bili razočarani jer nije dovoljno i snažno provodio reforme koji su oni tražili. S druge strane, ni konzervativna strana nije bila zadovoljna s njim jer nije bio dovoljno tradicionalan, objašnjava.
– Nama se čini da su prijašnji pape donosili jasnije smjerove, ali mislim da je papa Franjo otvarao neke nove perspektive – zaključila je Kovač.
Cijeli razgovor možete pogledati OVDJE.