Papa Franjo nalazi se u bolnici zbog obostrane upale pluća i njegovo je zdravstveno stanje ozbiljno. U iščekivanju mogućih vijesti o njegovoj smrti, Vatikan i svijet nalaze se u visokom stupnju pripravnosti.
Papa Franjo već je ranije odobrio da mu se organizira jednostavan pogreb, bez uobičajenih tajanstvenih obreda, piše Politico.
Njegova smrt, kada se dogodi, pokrenut će strogo određen protokol koji se stoljećima primjenjuje pri odlasku papa. Neke od tih tradicija potječu još iz doba Starog Rima. Sve završava izborom novog poglavara Katoličke Crkve na izborima koji su često neizvjesni, a u kojima se suprotstavljaju progresivni i konzervativni kardinali, boreći se za smjer Crkve koja okuplja više od milijardu vjernika.
Potvrda smrti i prve ceremonije
Prema tradiciji, smrt pape potvrđuje kardinal kamerlengo, trenutno irski kardinal Kevin Farrell. On dolazi do pokojnog pape, oslovljava ga imenom i, ako nema odgovora, službeno proglašava njegovu smrt. Iako se često spominje mit o nježnom udarcu srebrnim čekićem, Vatikan tu praksu već dugo opovrgava.
Nakon toga, papin prsten simbolično se uništava, označavajući kraj njegova pontifikata, a njegove odaje bivaju zapečaćene. Kamerlengo zatim obavještava kardinalski zbor, a Vatikan službeno objavljuje vijest svijetu.
Razdoblje žalosti i posljednji ispraćaj
Slijedi devet dana žalosti, poznatih kao novendijal, rimski običaj koji se održava i u modernom Vatikanu. Italija obično proglašava i razdoblje nacionalne žalosti.
Papino tijelo bit će odjeveno u papinsko ruho i izloženo u bazilici sv. Petra, gdje će mu počast odati stotine tisuća vjernika, svjetskih čelnika i visokih crkvenih dostojanstvenika. Za razliku od prošlih papa, koji su bili izloženi na povišenom odru, papa Franjo, koji je pojednostavio pogrebne obrede, bit će položen u otvoreni lijes, bez previše raskoši.
Dok se ranije prakticiralo balzamiranje i uklanjanje organa papa, ta se tradicija više ne provodi. Crkva u blizini fontane di Trevi u Rimu i dalje čuva srca više od 20 papa u mramornim urnama, no taj običaj sada pripada prošlosti.
Istovremeno, nastupa sedisvakancija (prazna stolica), prijelazno razdoblje u kojem privremenu upravu nad Crkvom preuzima kardinalski zbor pod vodstvom kamerlenga. No, u tom razdoblju ne smiju se donositi velike odluke dok se ne izabere novi papa.
Pogreb i mjesto ukopa
Pogreb pape Franje vjerojatno će se održati četiri do šest dana nakon njegove smrti na Trgu sv. Petra. Predvodit će ga dekan kardinalskog zbora, Giovanni Battista Re.
Većina papa pokopana je u kriptama ispod bazilike sv. Petra, uključujući i Franjina prethodnika Benedikta XVI. Međutim, papa Franjo najavio je da želi biti pokopan u rimskoj bazilici sv. Marije Velike, jednoj od svojih omiljenih crkava. Time će postati prvi papa u više od 100 godina koji neće biti pokopan u Vatikanu.
Dok su pape tradicionalno pokapane u tri lijesa – od čempresa, cinka i brijesta – Franjo je naredio jednostavniji pokop u samo jednom lijesu od drveta i cinka.
U lijesu pape Benedikta XVI. nalazili su se i novčići iskovani tijekom njegova pontifikata te rogito, dokument s tisuću riječi o njegovom životu i vladavini. Papa Franjo također će vjerojatno biti pokopan s vlastitim rogitom, koji će detaljno opisati njegov pontifikat.
Izbor novog pape
Dva do tri tjedna nakon pogreba, kardinali mlađi od 80 godina okupit će se u Sikstinskoj kapeli na konklavi – tajnom procesu izbora novog pape. Iako u teoriji svaki kršteni rimokatolik može biti izabran, posljednjih 700 godina papa se bira isključivo iz redova kardinala.
Većina od 266 papa kroz povijest bili su Europljani. Franjo, rođen u Argentini, bio je prvi neeuropski papa u 1300 godina.
Kandidati ne vode otvorene kampanje, već kardinali u strogoj tajnosti glasuju ispisujući ime odabranog kandidata na listić. Za izbor je potrebna dvotrećinska većina, a ako se ne postigne, glasanje se ponavlja. Tijekom dana može se održati do četiri kruga glasanja.
Nakon svakog glasanja, listići se spaljuju u Sikstinskoj kapeli. Ako novi papa nije izabran, dim iz dimnjaka kapele bit će crn, a ako jest, bit će bijel.
Habemus papam – svijet dobiva novog papu
Kada novi papa bude izabran, kardinalski zbor objavit će vijest riječima Habemus papam! (Imamo papu!) s balkona bazilike sv. Petra.
Novi papa tada izlazi pred okupljene vjernike, izgovara svoj prvi govor i time preuzima vodstvo Katoličke Crkve.
Osim duhovnog vodstva, papa ima značajnu političku i diplomatsku ulogu u svijetu, sudjelujući u globalnim pregovorima i humanitarnim inicijativama.
Većina papa služi do smrti, ali Benedikt XVI. odstupio je 2013. godine, postavši prvi papa u šest stoljeća koji je to učinio. Pitanje budućnosti Crkve i njezina smjera ovisit će o sljedećem papi, kojeg će izabrati kardinali u konklavi.