Potres magnitude 4.8 prema Richteru, koji se dogodio u utorak, 11. veljače 2025. u 18:43 sati, s epicentrom 15 km sjeveroistočno od Starigrada Paklenice, pomalo je iznenadio hrvatske znanstvenike. Seizmologinja Iva Dasović iz Geofizičkog zavoda Andrije Mohorovičića na PMF-u u Zagrebu objašnjava za Index da se takva magnituda u tom području ne događa često.
– To nije seizmički vrlo aktivno područje, obično su tu potresi slabiji i manji – ističe Dasović, napominjući da je ovo najjači potres u tom području koji je zabilježen. Potres je imao intenzitet VI stupnjeva prema EMS ljestvici, a dogodio se u području Nacionalnog parka Paklenica, prema granici parka i ličkom dijelu Velebita. Dubina potresa bila je od 9 do 15 kilometara, iako precizno mjerenje dubine zahtijeva stanicu u bližoj udaljenosti.
Nakon glavnog potresa uslijedila su tri manja naknadna potresa. Županijski centar 112 Zadar zaprimio je tri dojave o šteti, uključujući manje pukotine na zidu crkve sv. Kuzme i Damjana u naselju Slivnica Gornja i napuknuće zida u prizemlju stambenog objekta u staroj jezgri Zadra. Iako se potres osjetio u širem području, uključujući Zadar i okolna mjesta, trajao je samo oko deset sekundi. Dasović ističe da se u tom dijelu Hrvatske dogodio još jedan sličan potres 2020. godine, s magnitudom 4.7, no naglašava da su ti potresi različiti po karakteru.
– Moguće je da su neki ljudi baš zbog tog različitog karaktera ovaj potres doživjeli drugačije od onog iz 2020. – kao jači ili slabiji. Od prošlog potresa prošle su četiri i pol godine, što je dovoljno dugo razdoblje da ga ljudi malo zaborave. Obično se potresi koji ne naprave neku veću štetu lakše zaboravljaju – objašnjava Dasović.
Dasović također navodi da nije moguće sa sigurnošću reći kakav će biti razvoj situacije nakon ovakvog potresa. Iako se očekuje smirivanje u epicentralnom području, mogući su slabiji naknadni potresi, a prema nekim procjenama moglo bi doći do još jednog potresa magnitude između 3.5 i 4. Potresi su često nepredvidivi, a svaka serija potresa vrlo je jedinstvena.
– Ovaj se potres dogodio u području u kojem nam zasad nisu poznati jaki potresi. I ovaj je bio umjereno jak. Općenito, sada očekujemo smirivanje u epicentralnom području. U užem krugu od nekih desetak kilometara sigurno očekujemo da će ljudi osjetiti još nekoliko slabijih naknadnih potresa. Po nekakvim procjenama, mogao bi doći još jedan naknadni potres magnitude nešto manje od četiri, između tri i pol i četiri. To je nešto što možemo očekivati prema svemu što znamo o ponašanju potresa. To ne mora značiti da će se stvarno dogoditi jer je svaka serija potresa vrlo jedinstvena i nepredvidiva – ističe Dasović.
U usporedbi s potresima u Zagrebu i Petrinji, Dasović ističe da su oni bili puno snažniji, iako se na prvi pogled magnituda može činiti slična.
– Zagrebački potres imao je veću amplitudu i bio je oko pet puta snažniji od potresa kod Zadra – kaže Dasović, objašnjavajući razlike u tlu i uvjetima između kontinentalnog dijela Hrvatske i priobalnog područja.
Dasović također ističe da potresi u Zadrskom području nisu povezani s onima na Santoriniju, jer su udaljenost i geološki uvjeti previše različiti. Iako postoje sličnosti u globalnoj geodinamičkoj slici, potresi u Hrvatskoj nisu povezani s vulkanskom dinamikom Santorinija.
Stručnjaci Geofizičkog zavoda sada pripremaju terensku misiju za postavljanje privremenih seizmičkih instrumenata u blizini epicentra kako bi prikupili preciznije podatke i bolje analizirali uzrok i posljedice potresa.