U Hrvatskoj se sve više postavlja pitanje ima li previše bolovanja, s obzirom na visoki broj ljudi koji koriste bolovanja, posebno u zimskim mjesecima. Kritičari upozoravaju na mogućnost zloupotrebe sustava. Kako stvari zaista stoje?
O tome je u emisiji “Dobro jutro, Hrvatska” govorila dr. med Ljiljana Milišić Ždralović, rukovoditeljica Službe za provedbu ugovornih obveza HZZO.
Na pitanje koriste li Hrvati više bolovanja nego neke druge nacije odgovara kako smo mi “u zlatnoj sredini”.
– Prosjek Europske unije je 9,8%, a Hrvatska je na 9% osoba koje izostaju s posla radi nekakvih određenih uzroka, kazala je.
– Mi vjerujemo svojim ugovornim subjektima, tj. našim ugovornim doktorima, jer bolovanja otvaraju doktori primarne zdravstvene zaštite, bilo opće obiteljske medicine ili doktor zdravstvene zaštite žena – ginekolog, rekla je.
Kazala je kako se jednako kontroliraju kratka i duga bolovanja.
– Uzimamo sva bolovanja u obzir od prvog dana, kad god postoji potreba za kontrolom obavimo je, bilo da je redovna kontrola ili izvanredna kontrola, ističe.
Što se tiče statistike gdje ima najviše bolovanja, kaže kako ona prevladavaju u zanimanjima gdje postoji teži fizički rad.
– Najčešće je to u prerađivačkoj industriji, što ne znači da sjedilački način života ne donosi značajne promjene na mišićno-koštanom sustavu, dodala je.
Prema podacima za 2024. godinu, kazala je kako su zavodi morali izdvojiti za naknade za bolovanja oko 220 milijuna eura.
Na kraju je dodala kako su ljudi na bolovanju najčešće zbog zdravstvenih problema, ali privremena spriječenost za rad može se koristiti zbog njege nekog člana obitelji.
Nakon 19 godina što nisu mijenjane trebali bi se promijeniti iznosi naknada za bolovanje, nove su vijesti iz Ministarstva zdravstva.
Gost u studiju “Dobro jutro, Hrvatska” bio je i Tomislav Dulibić, državni tajnik iz Ministarstva zdravstva.
Kazao je kako se pri kontrolama bolovanja zatvori oko 30% bolovanja, jer kontrolori utvrde da ona nisu regularna.
Budući da tih 30% bolovanja otvara liječnik obiteljske medicine, potvrdio je kako postoje sankcije za tog liječnika koji je bolovanje otvorio.
– One se isto tako pripisuju u nekih 15% slučajeva, otkriva.
Pred nama su izmjene zakona.
– One donose demografsku i socijalnu politiku Vlade. U oba mandata Vlade Andreja Plenkovića povećavali smo minimalnu plaću, prosječnu plaću, medijalnu plaću. I s tim je došlo na red da se povećaju naknade za bolovanje, s obzirom na to da je bio postavljen limit na 4200 kuna neke 2006. godine. Sad se to povisuje na 995 eura, kazao je Dulibić.
– Govorimo o naknadi za dugotrajno bolovanje, prva 42 dana bolovanje ide na teret poslodavca, nakon 42 dana ide na teret HZZO-a, a za određene kategorije ide odmah na teret HZZO-a i do sada je tu bio limit od 565 eura, pojašnjava Dulibić.
– Do sad je bilo najniže 25% proračunske osnovice, to je iznosilo 110 eura. Sad smo to povisili na 80% proračunske osnovice, to je 363 eura. To je najniži iznos, a najviši iznos je 995 eura, pojasnio je.
Dodaje kako prihvaćanje zakona u Hrvatskom saboru očekuju 1. lipnja.