Ministrica zdravstva, Irena Hrstić, gostovala je u emisiji “A sada Vlada” HRT-a, gdje je govorila o svom dosadašnjem iskustvu na novoj poziciji. Iako se suočava s izazovima, Hrstić je naglasila da se osjeća dobro i da nema obeshrabrenosti, zahvaljujući kontinuiranoj podršci. Istaknula je kako se zalaže za posvećenost zdravstvenom sustavu i kontinuirani rad, bez obzira na radno vrijeme.
Govoreći o korupciji, Hrstić je objasnila da je njezin zadatak u ministarstvu bio provesti analizu javne nabave i utvrditi nepravilnosti. Naglasila je da sustav treba biti transparentan, te je započela reviziju planova nabave u zdravstvenim ustanovama. Prema njezinim riječima, prema korupciji postoji “nula posto tolerancije”.
Također je komentirala porast cijena zdravstvenih usluga zbog inflacije, pojašnjavajući da su troškovi usluga narasli zbog povećanih rashoda. Govorila je i o listama lijekova, naglašavajući da se onkološkim pacijentima mora osigurati jednaki uvjeti bez dodatnih troškova.
Na pitanje o stanju u Kliničkom bolničkom centru Zagreb, Hrstić je objasnila da je imenovanjem v.d. ravnatelja nastavljen kontinuitet u vođenju ustanove, te je naglasila da su svi procesi i dalje u funkciji.
– Tri su mjeseca prošla od smrti ravnatelja Kliničkog bolničkog centra Zagreb, a za obnašatelja dužnosti imenovan je profesor Stjepko Pleština. Na pitanje kada će se imenovati novi ravnatelj, kazala je kako je “tema imenovanja v.d. ravnatelja KBC-a Zagreb bila ne samo među građanima, već i u medijskom eteru, i to je bilo vrlo neprofesionalno odrađeno od oporbe iz razloga što govorimo o pokojnom profesoru Ćorušiću koji je persona broj 1 u hrvatskoj medicini i kao takav vodio KBC Zagreb Imenovanjem v.d. ravnatelja, htjeli smo dati poruku da je od izuzetne važnosti napraviti kontinuitet, ono što je profesor Ćorušić započeo, nastaviti sve procese i da ustanova ostane po kvaliteti i po stručnosti jedna od najpriznatijih u Hrvatskoj – naglasila je Hrstić.
Na upozorenje Ivane Kekin u javnosti o KBC-u Zagreb i navodnoj “krizi upravljanja”, Hrstić odgovara kako je to bila “difamacija javnosti”, te da nije imala što provjeravati.
Govoreći o Županijskoj bolnici Čakovec, izjavila je da nije riječ o krizi, već o otporu prema promjenama unutar ustanove.
– Pažljivo pratimo situaciju, stalno sam u kontaktu s ravnateljem koji nas obavještava o tome kako se pruža zdravstvena usluga. Rizika u ovom trenutku nema, ako se to i dogodi, moja obaveza je da pacijenti to ne osjete. Ja ovo ne bih nazvala krizom nego otporom i nezadovoljstvom djela zaposlenika – istaknula je Hrstić.
Osvrnula se i na poruku Hrvatske udruge bolničkih liječnika o profesionalizaciji i depolitizaciji.
– Čovjek treba pitati što znači depolitizacija. Vjerujte mi, u mojih 28 radnih dana, stvarno nisam provjeravala nečiju političku iskaznicu, odnosno pripadnost stranci – kazala je Hrstić.
– Ako oni imaju vremena provjeravati političke iskaznice, svaka čast. Ali ja ne provjeravam političku iskaznicu nekog ravnatelja, nego samo radi li svoj posao. Prvi i jedini uvjet za odabir ravnatelja je profesionalizam, odnosno njegovi rezultati – rekla je Hrstić.
Ministrica se također osvrnula na tragediju u OŠ Prečko, gdje je napadač, koji je bio na liječenju u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan, počinio napad. Inspekcija je utvrdila da nije bilo propusta u liječenju, ali Hrstić je najavila da će se preispitati stručne smjernice i kriteriji za hospitalizaciju mentalno oboljelih osoba, s obzirom na porast mentalnih oboljenja.
– Kada ja osobno gledam činjenice koje su analizirane i dobivene kao rezultat zdravstveno-inspekcijskog nadzora, čovjek se zapita. Točno, napravljeno je sve po pravilima struke, ali obzirom da se dogodio taj nemili čin zbog kojeg smo svi bili zgroženi i još uvijek je negdje u nama nelagoda zbog toga, ali i zgražanje, pa se čovjek zapita kako to, ako je sve napravljeno po pravilima struke, da je uopće do toga je došlo – komentirala je ministrica.
– Ono što se može napraviti, ako imamo već godinama pristup deinstitucionalizacije mentalno oboljelih osoba, da je potrebno revidirati samo njihovu gradaciju, odnosno, je li potrebno promijeniti kriterije za prolongirane hospitalizacije u odnosu na ove koje u Hrvatskoj trenutno postoje. Kakve su u Europi, kakve su u svijetu i kakve naznake postoje zbog porasta mentalnih oboljenja, ne samo Hrvatska, nego i Europa planira revidirati same smjernice stručne. Ministarstvo sugerira, a struka odlučuje i krećemo u tom smjeru – rekla je Hrstić.