Europa se suočava s prijetnjom energetske krize zbog rasta cijena plina i skorog isteka ugovora o plinovodu koji prolazi kroz Ukrajinu. Mnogi se pitaju hoće li cijene plina nastaviti rasti i kakav je položaj Hrvatske u ovom kontekstu. O tome su u emisiji Studio 4 na HRT-u govorili energetski stručnjak Ivica Jakić i energetski međunarodni konzultant Dalibor Mikulić.
Razvoj i ulaganja u vodikovu energiju
Vodik je postao ključna tema u energetskoj industriji jer predstavlja potencijalno rješenje za smanjenje emisija CO2 i postizanje održivosti u energetskoj proizvodnji. Zeleni vodik, koji se proizvodi pomoću obnovljivih izvora energije (poput vjetra ili sunca), smatra se jednim od najsvjetlijih kandidata za budućnost jer može zamijeniti fosilna goriva u industriji, transportu i energetici.
Na pitanje o budućnosti vodikove energije u Hrvatskoj, Jakić je izjavio da Hrvatska ima perspektive u ovom sektoru, te da su već počeli pregovori s potencijalnim proizvođačima vodika za izvoz. Također je istaknuo da susjedi u Austriji već sada trebaju 10.000 tona vodika, što predstavlja priliku za velike hrvatske proizvođače.
Ipak, upozorio je na spore procese u državnoj administraciji koji usporavaju brzu implementaciju potrebnih regulacija i dozvola za otvaranje novih postrojenja.
– Nažalost, dosta to ide sporo u odnosu na velike kapacitete koji se traže, a državna uprava nije u stanju odobriti tolike dokumente – rekao je Jakić.
Rast cijena plina i stanje u EU
Strah od rasta cijena plina u Europi, koji je već dostigao 49 eura po megavat-satu, nije opravdan, smatra Mikulić. On objašnjava da je povećanje cijena plina u studenom uzrokovano povećanjem potražnje za 13% zbog slabije proizvodnje iz vjetroelektrana. Međutim, smatra da se cijene mogu stabilizirati unutar nekoliko tjedana, čim se ponovo uspostavi ravnoteža.
– Ono što se dogodilo u studenom je povećanje potražnje plina za 13%. Dogodilo se da vjetroelektrane nisu proizvodile očekivanu količinu struje. Sve druge termoelektrane i proizvođači su morali koristiti plin. To su trgovci osjetili i iskoristili ovu priliku da malo podignu cijene – pojasnio je Mikulić.
EU se odrekla ruskog plina
Nakon invazije na Ukrajinu, EU je smanjila ovisnost o ruskom plinu s 40% na samo 9%. Novi dobavni pravci, uključujući norveški, britanski, alžirski i američki plin, nadomjestili su ruske količine. Mikulić ističe kako su se postavili novi LNG terminali, ali dodaje da Njemačka još nije adekvatno riješila problem skladištenja obnovljive energije, što doprinosi trenutnoj nestabilnosti.
– Ono što je problem kod Njemačke je da su taj osnovni izvor energije, nuklearke su ugasili, solarne i vjetroelektrane su su napravili, međutim skladištenje te proizvedene energije još nije u Njemačkoj adekvatno riješeno, tako da se događaju ovakve stvari – rekao je Mikulić.
Hrvatska stabilna u odnosu na EU
Jakić je izjavio da je Hrvatska u boljoj situaciji nego mnoge europske zemlje, jer ima dovoljno plina u svojim skladištima i neće biti pod utjecajem drastičnih poskupljenja koja pogađaju EU. Spomenuo je da je Vlada RH odobrila tvrtki iz Kanade projekt bušenja u Kutini, koji će omogućiti dodatne količine plina za hrvatsko tržište.
– Hrvatska može biti mirna po pitanju dobavnih pravaca plina, odnosno imamo ga dostatno, ali isto tako i po pitanju cijene jer neće se reflektirati na hrvatskom tržištu ova poskupljenja koja su u Europi – rekao je Jakić.
Spomenuo je da je Vlada RH odobrila tvrtki iz Kanade, koja je napravila drugu bušačku garnituru koja je u Kutini, od koje se očekuje velika količina plina, oko 400-500 milijuna kubičnih metara da bi išlo prema hrvatskom tržištu. Osim toga, veliki iskorak je da je taj ugovor napravljen da 50% plina ostaje u Hrvatskoj, a 50% se stavlja na tržištu.
– Ta tvrtka Vermilion je isto pustila u pogon jednu bušotinu plina koja se nalazi blizu Kutine, Babine grede, tako se dobila količina plina koja već sada ulazi u plinski sustav Hrvatske, koja se povećala nekih 200 milijuna – kazao je.
Potencijal američkog plina
Jakić je spomenuo da bi Amerika mogla postati važan izvor plina za Europu, što bi moglo dovesti do nižih cijena, dok Mikulić smatra da je potrebno diversificirati izvore i povećati kapacitete LNG terminala, čime bi se osigurala stabilnost u opskrbi.