Pronaći povoljan podstanarski stan ili kupiti nekretninu za koju mogu dobiti kredit problem je s kojim se suočavaju brojni Hrvati.
Sve se više govori o projektima priuštivog stanovanja, a ekipa Dnevnika Nove TV provjerila je što vladajući planiraju poduzeti u četiri najveća hrvatska grada.
Veliko zemljište s pogledom na Split u vlasništvu je države. Dokumentacija za više od tisuću stanova spremna, ali gradnja na Korešnici nikako da počne.
– Zapelo nije nigdje osim s početkom rada. Na način da grad izgradi stan, njega da u najam, zatraži od Europskog socijalnog fonda pomoć – rekao je Mate Buljubašić iz građanske inicijative “Split je naš!”
Mjesečni najam odredila bi visina plaće.
– Tko ima devetsto eura, maksimum je tristo eura po svim mogućim kriterijima i pravilima – rekao je Buljubašić.
Odustaje li se od tog projekta?
– Ne, ne, dapače. S tim se projektom ide dalje, on je kompleksan. Sada samo u procesu projektiranja i gradnje pristupne infrastrukture, a u međuvremenu razvijamo i druge projekte priuštivog stanovanja – rekao je gradonačelnik Splita Ivica Puljak.
Za dosadašnje pokušaje države građani nemaju lijepe riječi.
– POS-ovi stanovi koje smo mi subvencionirali svojim, javnim novcem sada su na Bookingu, Airbnbu ili su prodani, pa su sada u stranom vlasništvu i zjape prazni – rekla je predsjednica gradskog kotara Šine Marina Kovačević.
Ipak Rijeka od POS-a ne odustaje, a novih dvjesto jedinica s APN-om dogovorio je i Osijek.
– Mi smo već obuhvatili 68 osječkih obitelji koje su se uselile u novoizgrađenu zgradu. Kad govorimo o parceliranju, to je 25 čestica. A u suradnji s europskom investicijskom bankom želimo proširiti taj fond stanova kako bi mladim ljudima bilo što pristupačnije – rekao je gradonačelnik Osijeka Ivan Radić.
U metropoli planiraju gradnju i kupnju postojećih nekretnina.
– Trenutačno imamo oko 6500 stanova kojima raspolažemo, to je dosta malo. To je oko 1,7 posto ukupnog stambenog fonda u gradu Zagrebu. Na toj razini još ne možemo značajnije utjecati na cijenu najma – rekao je saborski zastupnik Marin Živković.
U Münchenu je deset posto stanova u nekom socijalnom modelu.
– Uglavnom su gradski, ali postoje društva, zadruge te privatnici koji ulažu u takve stanove – rekla je arhitektica i urbanistica Valentina Lauš Mrusek, koja živi u Münchenu.
Aktualne su i rasprave o tome kako pojednostavniti novu gradnju.
– Naravno, protupožarna norma, sve norme sa sigurnošću su potrebne, a ostale se trebaju preispitati, jesu li potrebne li ili ne, s ciljem da pojeftini gradnja – rekla je Lauš Mrusek. – prenosi Dnevnik.hr