Bez mladosti i poleta u novije vrijeme teško je opstati. Doza hrabrosti i borbenosti koju današnji mladi nose u sebi inspiracija je mnogima koji s njima rade, neovisno o kojem poslovnom polju je riječ. A tako je i s mladim studentima glume, umjetnicima koji su svoj posebni obol dali predstavi ‘Judita’, epu oca hrvatske književnosti Marka Marulića.
Split je oduvijek volio i čuvao Marulića, splitskog začinjavca, onoga koji je prvi napisao djelo na hrvatskom jeziku i dao identitet svom narodu. U to vrijeme, Marulić je bio priznati pisac koji je stvarao na latinskom i talijanskom jeziku. Karijeru je posvetio pisanju, ali cijeloga sebe dao je za Juditu napisanu na staročakavskom jeziku. Moglo bi se reći kako je, pogledamo li unazad, Marulić bio revolucionar svoga vremena jer je u centar zbivanja odlučio staviti ženu koja je pokretač cijele akcije, a na kraju donosi i spas svom narodu. Alegorija je to kojom je Marulić htio motivirati svoj narod tadašnje opsade Turaka nad Splitom. Pisao je kako bi ga što više ljudi razumjelo i kako bi pridonio općem dobru tadašnjega doba.
A Juditu su zato na jedan poseban način, u Meštrovićevom Kaštilcu, izveli studenti i mladi glumci Umjetničke akademije u Splitu u koprodukciji s Gradskim kazalištem lutaka, kao i studentima zagrebačke Akademije dramske umjetnosti. Bila je to jedna odlična sinergija koja je prštala mladošću i talentom.
Prvo izdanje predstave Judita izvedeno je 2021.godine pod 500.obljetnicom tiskanja Judite (1501.), a sada tri godine nakon, predstava je uz mali redizajn ponovno izvedena povodom 500. obljetnice smrti Marka Marulića. Režiju i adaptaciju potpisuje profesorica i glumica Bruna Bebić, koja je izuzetno ponosna na 18 mladih glumaca koji čine ovu predstavu. Uz nju, veliki doprinos predstavi dao je profesor sa zagrebačke Akademije dramske umjetnosti, Jure Radnić koji je zaslužan za scenski pokret.
Profesorica Bebić, istaknula je kako joj je rad na predstavi Judita bio neizmjerno zadovoljstvo prije tri godine kao i sada.
– Rad na predstavi Judita bilo to prije tri godine ili danas neizmjerna mi je radost. Onda smo polučili ogroman uspjeh pred publikom, posebno mladom zbog koje smo i koncipirali predstavu na ovaj način. Čak nas je iznenadila količina razumijevanja predstave. Cilj koji smo imali je da ta priča bude predstavljena na onaj način na koji ju je Marulić uistinu i ispričao, a to je dinamično, snažno, s puno interesantnih detalja, kazala je Bebić.
Predstava se igra u predivnom Meštrovićevom Kaštilcu što daje dodatnu vrijednost cijelom komadu. Spoj je to dva hrvatska velikana Marulića i Meštrovića koji su ostavili neizbrisiv trag u našem društvu. I profesorica Bebić ističe tu posebnu ‘vezu’.
– Kaštilac je prekrasan prostor koji sam po sebi odiše skladom, posvećenošću drugog umjetničkog genija koji je velik kao i Marulić, a to je Meštrović. I ova priča savršeno pristaje u njega. Taj prostor djeluje na publiku tako da ih umiri, unese količinu pažnje i dok gledaš predstavu kao da si u drugom svijetu i vremenu.
Posebnu čar cijeloj predstavi, osim predivnog prostora, daje i glazba inspirirana tradicijom s Bliskog istoka, starohrvatskim crkvenim napjevima i ritmovima tradicionalnih hrvatskih viteških igara. Cjelokupna glazbena izvedba odvija se uživo, a uz talentirane mlade glumce, za atmosferu su zaslužni Frane Duilo, Jakov Salečić, Željana Cvitanović te Andrea Mladinić. Također, glumac Petar Salečić i Dea Maria Računica osmislili su vokalne dijelove.
Lik Judite utjelovila je glumica Nika Petrović, ‘friško’ gotova glumica sa splitske akademije. Za nju je Judita simbol ženske snage. Njena alternacija u jednoj od nadolazećih izvedbi bit će Slavena Verić.
– Osobno, proces stvaranja predstave mi je bio izuzetno drag jer su kroz istraživanje ženskog principa s kolegicama nastajali predivni trenutci –kako tada, prilikom prvog postavljanja predstave, tako i sada, u njenoj obnovi. Bez njih, ne bi bilo ni Judite na sceni. Također, moram istaknuti sve kolege i kolegice koji su u iznimno kratkom vremenu uspjeli preuzeti zahtjevne uloge u ovoj kompleksnoj predstavi. Judita je suvremeni ženski lik, a može se reći da je Marulić bio ispred svog vremena. Ipak, vjerujem da snaga koju Judita simbolizira postoji oduvijek.
Uloga vojskovođe Holoferna pripala je glumcu Petru Salečiću. Nemilosrdni Holoferno želio je pokoriti Betuliju, a na kraju pada pod utjecajem Juditine ljepote i gubi svoj život i bitku.
– Holoferno je izvrstan ratnik, desna ruka cara Nabukodonosora. Nemilosrdan je i voli svoju ulogu i poziciju moći. Svjestan je svoje snage i sposobnosti zbog čega je pun sebe. Prvu paralelu sa današnjim vremenom nalazim u našem političkom životu. A to je ta Holofernova bespogovorna pokornost nadređenoj moći iz koje crpi osjećaj superiornosti naspram podređenih, čime hrani svoju narcisoidnu narav, kazao je Salečić.
Lik Ahiora koji upozorava Holoferna da ne dira Betulijance jer su oni Božji narod, utjelovio je splitski glumac Pere Eranović, jedan od najiskusnijih u ovoj mladoj postavi. Eranović je osim Ahiora, na kraju i početku komada predstavio i samog Marulića.
– Kao profesionalnom glumcu osvježavajuće mi je bilo raditi s ovim mladim timom. Ta ekipa te pomladi. Unese tu jednu dozu neopterećenosti i čovjek s njima odmah klikne. Iako je riječ o studentima, to su vrlo profesionalni mladi ljudi, odgovorni prema poslu i čvrsto vjerujem da je pred njima jedan plodonosan put.
Da je poseban gušt raditi s mladim i talentiranim studentima, stava je i profesorica Bebić. Iako postoji jaz i razlike onda kada je ona bila studentica i danas, tvrdi kako se nove generacije rađaju sposobnije i slobodnije.
– Postoje prilične razlike kako smo mi i moja generacija prije četrdesetak godina doživljavali glumački nauk i novih sada. Moram im reći u prilog da se rađaju sposobniji, u okvirima koji su slobodni i tako se usuđuju razmišljati. Nekako uspjevaju biti u više toga istovremeno, imaju ogromni potencijali shvaćanja odnosa među ljudima, dosta razgovaraju i socijalna inteligecija im je na visokom nivou. Mi smo imali bolje razumijevanje discipline, nama je bilo jasno da se usvajanjem pravila i težnjom prema izvrsnosti dolazi do vještine.
A mladi studenti zahvalni su na svakoj prilici i angažmanu koji mogu dobiti. Jedna od njih je i Mia Buljan, glumica sa splitske akademije koja igra betulijsku ženu. Sudjelovala je u obje izvedbe Judite, a ono što joj je najdraže je osjećaj zajedništva koji među njenom mladom ekipom vlada.
– Predstava je izuzetno dinamična, scenski događaji brzo se razvijaju i bilo je od iznimne važnosti da svi budemo u fizičkoj spremi ispratiti tempo brojnih promjena unutar nje. Smatram da smo u samo deset dana koje smo imali za obnovu postigli zavidnu razinu kondicije i osjećaja kolektiva.
Profesor scenskog pokreta Jure Radnić, uživao je radeći na predstavi. Kaže kako je kompleksnosti materijala i Marulićevog arhaičnog jezika, budućim glumcima samo dala dimneziju više u profesionalnom napredovanju.
– Davanje na važnosti toliko značajnoj baštini, ne samo u Splitu nego u cijeloj zemlji, trebalo bi biti konstantno. Feministička linija Marulićeve Judite ne samo da je ispred vremena, nego potpuno rezonira sa suvremenim problemima. Marulićeva hrabrost da snagu i veličinu pokloni ženskoj junakinji u ono vrijeme ovom djelu daje epske razmjere. Predstava Judita nastala u koprodukciji UMAS-a i GKL-a Split pršti mladenačkom energijom, snagom i veličinom. Povijesnoj priči daje suvremeni polet i čitanje prilagođeno današnjem mladom čovjeku bez nepotrebnih intervencija u srž priče i okvira zadanih Marulićevom genijalnošću.
I ustinu, teško je neprimijetiti Marulićevu genijalnost i suvremenost, kao i talent ovog mladog ansambla koji je predstavu iznio s takvom lakoćom i zanimljivošću da je i onima koji ne razumiju jezik, bilo užitak gledati. Uz predivan ambijent, glazbu, kostime i scenski pokret, može se reći da predstava Judita zaslužuje pažnju publike u Splitu, a tako svi oni koji žele, izvedbu mogu pogledati još do četvrtka. Kao društvo trebali bi podržati mladost i talent i težiti razumijevanju baštine koja nam je ostavljena u nasljedstvo. Stoga, nemojte se libiti pogledati Juditu, vječnu junakinju i inspiraciju u kojoj se svaka žena i dandanas može pronaći.
O predstavi:
Režija, adaptacija, dramatizacija: Bruna Bebić
Scenski pokret: Jure Radnić
Kostimi: Sonja Obradović
Glazba: Jakov Salečić, Frane Duilo, Petar Salečić, Dea Marija Računica
Jezik i akcent: prof. dr. sc. Sanja Vulić Vranković
Dizajn svjetla: Lucijan Roki
Asistentica: Andrea Mladinić
Igraju: Nika Petrović / Slavena Verić, Petar Salečić, Pere Eranović, Davor Pavić, Deni Mašić, Dea Maria Računica, Lara Jerončić, Mia Buljan, Anđela Žužul, Margarita Mladinić, Paula Japunčić, Ira Osibov, Lucija Škarica, Franko Jakovčević, Marijan Kukulj, Leon Macanović, Luka Tino Šajin
Ovaj programski sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija iz programskog razdolja u 2024. godini