Srpanj je bio drugi najtopliji mjesec u globalnoj povijesti. Prema podacima koje je u četvrtak objavio Copernicus, komponenta za promatranje Zemlje svemirskog programa Europske unije, prosječna temperatura zraka iznosila je 16,91°C.
Razlika u odnosu na srpanj 2023., najtopliji mjesec zabilježen dosad, vrlo je mala. Prošle godine u isto vrijeme temperatura se popela na 16,95°C.
Međutim, protekli mjesec postavio je još jedan rekord.
-Vidjeli smo dva najtoplija dana ikada zabilježena. Dakle, srpanj je također bio rekordan mjesec na svoj način, čak i ako je prosjek za cijeli mjesec nešto niži od onog za srpanj 2023., objašnjava Julien Nicolas, klimatolog u Copernicusu.
Ovi podaci privode kraju ciklus od 13 uzastopnih mjesečnih rekorda za globalne temperature, koji je započeo u lipnju prošle godine. Međutim, za stručnjake Copernicusa razlika između indikacija promatranih između 2023. i 2024. toliko je mala da ne dovodi u pitanje cjelokupni kontekst globalnog zatopljenja.
-Posljedice globalnog zatopljenja nisu počele na početku ove serije. Promatramo ih već niz godina i kraj ove serije rekorda neće označiti ni kraj posljedica globalnog zatopljenja, upozorava Julien Nicolas.
-Toplotni valovi i ekstremne vremenske prilike započele su prije ove serije rekorda i nastavit će se i nakon nje.
Za klimatologa postoji objašnjenje za visoke temperature posljednjih mjeseci. Julien Nicolas ističe da se ovaj globalni porast podudara s razvojem fenomena El Niño u Pacifiku, koji ima tendenciju zagrijavanja površine oceana i planeta.
Međutim, fenomen El Niño završio je prije nekoliko mjeseci. Na Pacifiku je sada neutralno vrijeme prije dolaska La Niñe, hladnog pandana El Niña, u nadolazećim mjesecima.
-Činjenica da vidimo temperature koje su nešto niže od onih koje smo promatrali prije godinu dana dio je ovog prijelaza između toplijih uvjeta od prosjeka u ekvatorijalnom Pacifiku povezanih s El Niñom i hladnijih uvjeta od prosjeka koji se očekuju pri kraju godine, napominje Julien Nicolas.
Dolazak La Niñe djelovat će kao kočnica prosječnim globalnim temperaturama. Međutim, modeli i prognoze se razlikuju u intenzitetu pojave koja će se dogoditi.
Ovaj rekordni ciklus označava prekretnicu, jer je prosječna globalna temperatura dosegla ili se približila porastu od 1,5°C u odnosu na predindustrijske razine, što je granica postavljena Pariškim klimatskim sporazumom. To je granica koja se ne smije prijeći “kako bi se izbjegle najkatastrofalnije posljedice globalnog zatopljenja”, ističe Julien Nicolas.
Prema klimatologu, tek treba vidjeti odgovaraju li rekordi zabilježeni posljednjih mjeseci “točki preokreta ili radikalnoj promjeni klimatskog sustava”. Ali Julien Nicolas ističe da “morat ćemo pričekati nekoliko godina da to stvarno potvrdimo”.