U srijedu ujutro u Hrvatskoj je počelo glasanje na parlamentarnim izborima na kojima građani te zemlje trebaju izabrati predstavnike u Saboru za naredne četiri godine, a posljedično i mandatara, zapravo premijera.
U sedam sati otvoreno je nešto više od 6,5 tisuća biračkih mjesta u državi na kojima je moguće glasati do 19 sati.
Pravo glasa na ovogodišnjim izborima ima 3 milijuna i 773 tisuće birača, što je za 127 tisuća manje nego prije četiri godine. U Sabor se bira 151 zastupnik, 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, osam biraju pripadnici nacionalnih manjina u 12. jedinici, a tri zastupnika birači bez prebivališta u Hrvatskoj u 11. jedinici koju praktično čini cijeli svijet.
Osim izbora u siječnju 2000., koji su održani ponedjeljkom, svi drugi održani su nedjeljom, a da će se održati srijedom odlučio je predsjednik Republike Zoran Milanović koji se s te pozicije namjeravao na izborima kandidirati na listi SDP-a, odnosno biti premijerski kandidat te stranke. Uskočilo je tada Državno izborno povjerenstvo upozoravajući Milanovića kako njegovo isticanje na listama može biti i razlog poništenja izbora pa se glavni državnik odlučio na način da se neće formalno kandidirati. Ipak, gotovo je svaki dan poručivao kako će nakon izbora on sastavljati novu vladu te napadao aktualnu HDZ-ovu vladu, premijera i njihove politike.
Prve rezultate izbora za 11. saziv Hrvatskog sabora, Državno izborno povjerenstvo (DIP) objavit će u srijedu u 21 sat, bit će to privremeni rezultati koje će ažurirati svakih 15 minuta.
Podatke o odazivu objavit će u dva navrata, u podne i 17 sati. Ti će podaci obuhvatiti odaziv do 11:30, odnosno do 16:30 sati u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj te odaziv birača u europskim državama koje su u istoj vremenskoj zoni kao i Hrvatska.