Predizborno razdoblje polako se bliži svom kraju. Imali smo zasigurno nikad kraće razdoblje za kampanje i promidžbe političkih stranaka, što se i ogledalo u načinu njihove komunikacije i prezentacije prema građanima. Slogani ‘Za sve izazove’ (HDZ) ’Na tvojoj strani’ (MOST) ’Zamisli drugačiju Hrvatsku’ (Možemo!), ‘Ustani i ostani’ (Domovinski pokret) već smo negdje čuli, varijacije na temu uobičajenih izbornih poruka. Nešto drugačiji i moderniji bio je SDP i partneri sa svojim sloganom ‘Rijeke pravde dolaze’, pjesme Jure Stublića, koju je prvi u svom govoru nagovijestio Zoran Milanović kada je zahuktao početak predizbornog razdoblja. Očekivali su tako svi da će ovo razdbolje biti kreativnije i inovatnije, ali pokazalo se upravo suprotno, rekli bi politički i kreativno siromašno.
Komunikacijski stručnjak i profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, Domagoj Bebić, smatra kako je ovo najsiromašnija izborna kampanja u Hrvatskoj.
– Ova izborna kampanja, kreativno govoreći, možda je najsiromašnija koju smo ikad vidjeli u Hrvatskoj. Iako postoje svijetli primjeri pojedinaca, koji su se odlučili za preferencijalnu kampanju, većinom nema mnogo pozitivnog za reći. Problem nije samo u političkim strankama; politika se promijenila, a globalni politički akteri nisu adekvatno odgovorili na izazove.
Bebić smatra kako političke stranke nisu dovoljno koristile društvene mreže, koje mogu privući mlade, posebno TikTok kao najbrže rastuću društvenu mrežu. Vidjeli smo tek da je Andrej Plenković otvorio svoj profil i kratkim i uobičajenim TikTok sadržajem pokušao doprijeti do mladih.
– Pohvalno je što je premijer Plenković aktivan na TikToku, no vanjsko oglašavanje kao da ignorira promjene posljednjih godina, smanjenu vidljivost jumbo plakata i potrebu za znatnim povećanjem broja alata. Samo objavljivanje jednog TikTok videa sigurno nije dovoljno da postane viralan.
Dodao je kako većina kampanja ne izgleda profesionalno, a osim toga vidljivo je kako na kampanjama političkih stranaka ne rade profesionalci.
– Većina kampanja ne djeluje profesionalno, budući da je uključen mali broj profesionalaca, što je razočaravajuće s obzirom na to da bi komunikacija u predizbornim kampanjama trebala biti posao za stručnjake. Politici je teško imati resurse poput video i audio produkcije, fotografa i drugih medijskih djelatnika, što je veliki produkcijski zahtjev. Društveni mediji ograničavaju trajanje kampanjskog obraćanja biračima, što znači da se akteri, bilo politički ili komercijalni, fokusiraju na stvaranje pokreta umjesto dugotrajnih kampanja.
Broj neodlučnih birača i dalje je velik, naročito kod mladih koje politika pretjerano i ne zanima. Izazov za političke stranke i dalje ostaje kako privući neodlučne birače, kaže Bebić.
– Postoji motivacijama među mladima za uključivanje u politiku, no izazov ostaje kako privući neodlučne birače. Komunikacijski kanali omogućuju ljudima da biraju što će gledati, a politički sadržaji često su među najmanje popularnima. Ovo stvara problem u političkoj komunikaciji, gdje se često pribjegava skandalizaciji sadržaja da bi se privukla pažnja javnosti, slično žutom novinarstvu početkom 20.stoljeća.
Nakon ovog izbornog ciklusa, Hrvatsku čekaju izbori za europski parlament, a krajem godine i predsjednički izbori. Na primjeru ovoga što smo sada vidjeli, profesor Bebić ne očekuje ništa bolje i kreativnije kampanje.
– Analiza komunikacije kandidata često se svodi na njihove pojave u medijima, gdje skandali dominiraju zbog potrebe za stvaranjem senzacionalnih naslova. Ovo nije samo slučaj u Hrvatskoj, već globalna pojava. Unatoč tome, iznenađuje nedostatak kreativnosti u pozitivnoj komunikaciji, koja bi trebala prikupljati glasove umjesto da se fokusira na demantiranje suparnika. Nadam se da ćemo vidjeti neka čuda u budućim kampanjama, iako trenutni primjeri ne obećavaju mnogo – zaključio je Bebić.