Posljednjih godina, svjedoci smo globalnog preispitivanja tradicionalnog načina rada i života, što je uveliko potaknuto koronavirusom. Upravo njemu možemo zahvaliti otkrivanje svih slabosti tradicionalnih radnih modela, ali i niza prednosti koje nam omogućuju tehnologija i internet. Iako koronavirus nije donio potpuni prelazak na rad od kuće, poslovanje se ipak trajno promijenilo. Došli smo do toga da se većina kompanija okreće fleksibilnim oblicima rada, od čega profitirati mogu i otoci. Upravo otoci imaju jedinstvenu priliku transformirati svoje ekonomije i demografske trendove. Kroz promicanje kulture rada na daljinu i privlačenje digitalnih nomada, otoci mogu revitalizirati svoje zajednice, potaknuti lokalno gospodarstvo i obrnuti trendove depopulacije. Ovaj članak razmatra kako inicijative usmjerene na digitalne nomade mogu stvoriti održiv razvoj i novu dinamiku na otocima, istovremeno očuvajući njihovu jedinstvenu kulturu i prirodne ljepote.
Tvrtke i država trebaju preuzeti inicijativu
Sigurni smo da bi većina ljudi pristala na rad od kuće pa se ovdje nećemo previše baviti tim pitanjem. Inicijativu dakle treba prebaciti na tvrtke i državu koja treba njegovati kulturu rada na daljinu.
Očekivano, neke tvrtke jednostavno ne mogu funkcionirati na taj način zbog same prirode posla. No postoji veliki broj onih koje mogu. To ponajprije ovisi o industriji. Tehnološke tvrtke su se pokazale kao najpogodnije, ali i neki drugi sektori poput marketinga, dizajna ili računovodstva imaju sjajne predispozicije za takav način rada. Online casino Hrvatska industrija također se pokazala vrlo fleksibilnom kada je u pitanju remote work.
Kada govorimo o radu od kuće, presudan je stav kao i sama kultura tvrtke. Prema istraživanju iz 2019., preko 50% zaposlenika smatra da je kultura kompanije bitnija od plaće. Tvrtke koje uspješno žele nuditi model rada od kuće, moraju ga prihvatiti kao dio filozofije i osnovnih vrijednosti. Nije dovoljno rad od kuće ponuditi kao dodatnu opciju. Upravo zbog ovoga, veliki dio tvrtki nije imao uspjeha tijekom pandemije, dok je manji broj firmi s već razvijenom kulturom rada na daljinu, uspješno prešao na potpuni remote bez ikakvih poteškoća.
Osnovni zakonski okvir u RH također postoji. On jasno definira razliku između rada na izdvojenom mjestu rada i rada na daljinu. Također postoje i određene regulacije za digitalne nomade, koje im omogućuju izdavanje privremene boravišne dozvole do godine dana. To je, dakako, premalo i smatramo da bi se trebalo revidirati u korist osoba zainteresiranih za rad iz Hrvatske, jer, složit ćete se, takve osobe treba držati kao kap vode na dlanu.
Privući pa zadržati
Po svojoj definiciji, digitalni nomadi nešto su drugačiji od prethodno spomenutog modela rada na daljinu. Ovo su pojedinci koji isključivo rade na daljinu, često putujući iz jednog mjesta na drugo. Digitalni nomadi često rade u područjima kao što su programiranje, dizajn, marketing, pisanje i savjetovanje, među ostalima.
Hrvatski otoci ovakvim individualcima mogu ponuditi jedinstveno iskustvo zahvaljujući svom bogatom kulturnom nasljeđu, prirodnoj ljepoti i mirnom načinu života. Kristalno čisto more, očaravajuće plaže i netaknuta priroda idealni su za one koji traže inspiraciju i bijeg od užurbanog gradskog života. Uz to, Hrvatska nudi visokokvalitetnu infrastrukturu za rad na daljinu, uključujući pouzdan i brz internet. Osim tehnoloških preduvjeta, otoci nude i autentične doživljaje kroz lokalnu gastronomiju, tradicionalne festivale i blizinu povijesnih lokaliteta, omogućavajući digitalnim nomadima da urone u hrvatsku kulturu i način života. Povoljna klima tijekom cijele godine dodatni je plus, omogućavajući ugodan boravak bez obzira na sezonu.
Da bi se digitalni nomadi zadržali, potrebno je nuditi im pristupačniji smještaj, pouzdanu infrastrukturu i kvalitetan društveni i kulturni život, uz olakšavanje administrativnih postupaka. Po uzoru na neke druge zemlje, mogu im se ponuditi određene beneficije i povlastice što bi u konačnici imalo povoljan rezultat na demografsku sliku otoka.