Nova studija objavljena u časopisu Science Advances upozorava na potencijalnu katastrofu koja bi mogla pogoditi Europu. Istaknuto je da sjevernoatlantska cirkulacija vode, ključna za donošenje topline u Europu, može usporiti zbog klimatskih promjena, što bi rezultiralo ekstremnim zahlađenjem klime na kontinentu, prenosi N1.
Klimatolog Gregor Vertačnik iz slovenske Agencije za okoliš RS (Arso) naglasio je da ova cirkulacija igra ključnu ulogu u zagrijavanju Europe, pridonoseći toplijim zimama u regiji.
Globalno zatopljenje, uzrokovano topljenjem ledenjaka i ledenih ploča, prijeti usporavanjem ove cirkulacije u Atlantiku, jer se veće količine slatke vode miješaju sa slanom vodom, što može imati ozbiljne posljedice za Europu.
Ovo se odnosi na fenomen koji se naziva sljed sjevernoatlantske cirkulacije ili “Gulf Stream”. Sjevernoatlantska cirkulacija (NAC) je strujanje morske vode koje donosi toplinu iz tropskih krajeva prema sjeveru i zapadu Europe. To je važno za klimu Europe jer doprinosi toplijim zimama i umjerenijim klimatskim uvjetima nego što bi inače bili očekivani na tim geografskim širinama.
Globalno zatopljenje dovodi do topljenja ledenjaka i ledenih ploča, što povećava količinu slatke vode u oceanskim tokovima. Ova slatka voda ima tendenciju da se manje miješa s slanom vodom, što može poremetiti normalno funkcioniranje NAC-a. Kada se više slatke vode miješa s slanom vodom, to može poremetiti gustoću morske vode u određenim dijelovima Atlantika. Budući da slatka voda ima nižu gustoću od slane vode, takvo miješanje može uzrokovati smanjenje gustoće cirkulacije, što rezultira usporavanjem ili čak zaustavljanjem NAC-a.
Kada se NAC uspori ili zaustavi, to može imati ozbiljne posljedice za klimu Europe. Bez toplije vode koju NAC donosi iz tropskih krajeva, zime u Europi postale bi hladnije i oštrije. To bi moglo dovesti do drastičnih promjena u klimi, uključujući pad temperature, promjene u oborinama i drugim meteorološkim uvjetima, što bi moglo imati ozbiljne posljedice za poljoprivredu, ekosustave i ekonomiju Europe.
Prema novim saznanjima iz studije objavljene u časopisu Science Advances, istraživači su zaključili da bi se usporavanje cirkulacije moglo dogoditi već sredinom 21. stoljeća, što bi dovelo do značajnog zahlađenja u Europi. Vertačnik upozorava da bi to moglo rezultirati temperaturnim padom od čak 10 Celzijevih stupnjeva na sjeveru i zapadu Europe, označavajući to kao “pravu katastrofu”.
Osim što bi značilo kraj gotovo svake poljoprivredne proizvodnje u Europi, ove promjene bi također zahtijevale ogromne energetske resurse za grijanje, te bi mnogi objekti postali neprikladni za stanovanje. Vertačnik navodi da bi takve promjene rezultirale klimom sličnijom kanadskoj.
Jedini način za izbjegavanje ove potencijalne katastrofe, ističe Vertačnik, jest hitno smanjenje emisija stakleničkih plinova. Ako se to ne dogodi, Europa bi mogla biti najviše pogođena regija na svijetu.
Studija također naglašava da bi ova promjena bila prva takva u posljednjih 10.000 godina, a imala bi globalne posljedice.