Hrvatska je dobila kartu 51 posto površine podmorja svojeg dijela Jadrana. To je jedinstvena karta na cijelom Mediteranu, a njome je obuhvaćena površina od 28 tisuća četvornih kilometara podmorja do dubine od 40 metara.
– Napravili smo jedan ogroman iskorak. Kada govorimo o površini koju smo pokrili ovom novom kartom staništa, koja je preko 28 tisuća kilometara, odnosno 51% mora pod nacionalnom jurisdikcijom Republike Hrvatske, možemo reći da u ovom trenutku imamo jedini na Mediteranu kartu takvog tipa, u takvom mjerilu, takve detaljnosti, u takvoj površini. Mi ćemo naći puno primjera na Mediteranu gdje su neka zaštićena područja detaljno kartirana, ali ne u ovakvom obimu. Možemo reći da je ovo bio veliki pothvat čak i na svjetskoj razini, rekao je u emisiji “Dobro jutro, Hrvatska” ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Aljoša Duplić.
Čemu će ova karta služiti?
– Ona prvenstveno daje odgovor na pitanje što uopće imamo ispod površine, jer do sada to nismo znali detaljno, znali smo samo na pojedinim lokacijama, govori dr. Duplić.
Ističe i kako se do sada, po staroj karti iz 2004. godine, procjenjivalo da posidonije imamo nešto preko 120 tisuća hektara.
– Sada znamo, pouzdano, da je ta površina svega jedna trećina od one koje smo pretpostavljali da imamo, znači nešto preko 40 tisuća, ističe.
Pojašnjava da je riječ o vrlo zahtjevnim metodama, pogotovo kada čovjek roni sam.
– Osim aktivnog ronjenja, korištene su i različite ronilice. U sklopu ovog projekta razvijena je i dron kamera koja je olakšala cijeli posao, a koristile su se i akustične metode za snimanje. Bio je uključen Hrvatski hidrografski institut koji je sa svojim brodovima odradio lavovski dio posla, snimio podmorje i prikupio vrijedne podatke koji su bitni za sigurnost ronjenja. Nakon prikupljanja podataka na terenu je i modeliranje gdje je razvijena neuralna mreža i pomoću neuralnih mreža su onda razvijani modeli izuzetno visoke preciznosti, govori.
Budući da je obrađeno 51%, ističe da je želja da se do kraja 2028. godine kartira i preostalih 49%.
– Želimo to napraviti do kraja 2028. kako bismo te podatke mogli koristiti onda i u pripremi i valorizaciji područja koje na Jadranu planiramo zaštiti. Trenutno je zaštićeno oko 12%, nešto malo preko, a cilj je do 2030. zaštititi do 30% Jadrana, govori.
Sam dio kartiranja, rada na terenu i obrada tih podataka okupio je preko 200 stručnjaka različitih profila – od geologa, hidrologa, biologa, morskih biologa, oceanologa do statističara i informatičara.
– Jadran je pod ogromnim pritiskom. Mi ribu iz Jadrana uzimamo zdravo za gotovo. Međutim, nažalost, situacija je vrlo zabrinjavajuća. Ovi svi podaci će nam pomoći da na lokacijama koje su nam ključne poduzmemo mjere koje su potrebne da ih očuvamo, zaključuje.