U središtima galaksija leži intrigantan fenomen – aktivna galaktička jezgra (AGN). Ova središta karakterizira dinamički proces, gdje supermasivne crne rupe akreciraju okolni materijal, stvarajući impresivne akrecijske diskove i mlazove svjetlosti i čestica. Među ovim AGN-ima, izdvajaju se kvazari, specifična kategorija čija svjetlost u radiovalnom spektru pokazuje relativnu stabilnost.
Astronomi koriste raznolike metode za istraživanje ovih udaljenih i energetski bogatih pojava, a ključni instrument u njihovom arsenalu su teleskopi specijalizirani za detekciju gama-zračenja vrlo visokih energija. Gama-zračenje predstavlja elektromagnetsko zračenje s iznimno kratkim valnim duljinama i visokim energijama, a teleskopi poput LST-1 optimizirani su za identifikaciju gama-zračenja iznad 100 GeV.
U tom kontekstu, znanstveni tim, uključujući ugledne stručnjake iz Splita, postigao je iznimno važno otkriće – najudaljeniju aktivnu galaktičku jezgru ikad zabilježenu u području gama-zračenja vrlo visokih energija. Ovo ne samo proširuje naše razumijevanje galaktičkih jezgara i njihovih energetskih procesa, već također potvrđuje izvanredne sposobnosti teleskopa poput LST-1 u istraživanju najtajanstvenijih kutaka svemira.
Međunarodna suradnja i ključni doprinos hrvatskih znanstvenika
Suradnja u sklopu kolaboracije LST obuhvaća više od 400 znanstvenika i inženjera iz 67 institucija iz dvanaest zemalja. Njihova sinergija ključna je za održavanje visokih performansi teleskopa, zahtjevno prikupljanje i analizu podataka te objavljivanje znanstvenih publikacija. Posebno se ističu doprinosi znanstvenika iz Hrvatske, s Instituta za fiziku u Rijeci te Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) u Splitu i Osijeku.
Na FESB-u u Splitu, tim stručnjaka dizajnirao je, testirao i razvio sustav za kalibriranje pogonskih motora za usmjeravanje teleskopa, omogućujući precizno mjerenje usmjerenosti teleskopa. Dr. sc. Darko Zarić čiji je mentor bio prof. dr. sc. Nikola Godinović na FESB-u u Splitu, uspješno je implementirao sustav na teleskop LST-1.
Drugi sustav, razvijen od strane doktoranda mag. Phys. Tonija Šarića, odnosi se na precizno mjerenje i korekciju usmjerenosti teleskopa tijekom promatranja. Toni trenutno radi na finom podešavanju i kalibraciji ovog sustava, pridonoseći kontinuiranom uspjehu teleskopa i nastavljajući nasljeđe znanstvenih doprinosa iz Hrvatske u istraživanju najdaljih dijelova svemira.
Ova suradnja i doprinosi hrvatskih stručnjaka ne samo da obogaćuju globalnu znanstvenu zajednicu već i potvrđuju visoku razinu stručnosti i angažmana domaćih znanstvenika u najnaprednijim istraživanjima svemira, a to najbolje opisuje komentar dr.sc. Nikole Godinovića:
– Biti dio međunarodnog tima sastavljenog od uglednih znanstvenih institucija diljem svijeta, izazovno je iskustvo, posebno kada ste odgovorni za razvoj jednog dijela iznimno složenog instrumenta kao što je teleskop LST-1. Ukupna ulaganja u izgradnju teleskopa LST-1 iznose oko 10 milijuna EUR, a naša ulaganja u nabavu opreme za sustave za koje smo odgovorni su samo 20,000.00 EUR (0.2 %) a ipak su ključni za uspješan rad teleskopa. Obrazovanje doktoranda u ovakvoj međunarodnoj kolaboraciji koja zahtjeva gotovo svakodnevnu suradnju i koordinaciju da se ispune preuzete obveze i da se ostvare strogo propisane performanse je jedna dodatna kvaliteta u profesionalnim razvoju mladih znanstvenika. Zahtjevno je, izazovno i lijepo iskustvo biti dio tima koji gradi novi znanstveni instrument, kojeg ne možete naručiti preko Amazona. Ja sam imao tu
sreću da sam sudjelovao u svim fazama razvoja i izgradnje CMS detektora na CERN-u, koji je detektirao Higgsov bozon a sada evo i prvog teleskopa nove generacije za detekciju visokoenergijskog gama zračenja u okviru kolaboracije CTA.
Povijest otkrića
Otkriće aktivne galaktičke jezgre OP 313, kvazara dosad nedetektiranog na energijama iznad 100 GeV, predstavlja ne samo znanstvenu postignuća već i potvrdu iznimnih performansi teleskopa LST-1. Kolaboracija LST, u kojoj ključnu ulogu igraju stručnjaci iz Splita, uspjela je identificirati OP 313 tijekom opsežnih promatranja između 10. i 14. prosinca 2023. godine.
Ova otkrića ne samo da omogućuju dublje razumijevanje najudaljenijih dijelova svemira, već i potvrđuju uspjeh teleskopa i opservatorija u proučavanju visokoenergetskih pojava. Daljnja promatranja OP 313 pružit će dodatne podatke za bolje razumijevanje izvangalaktičke pozadinske svjetlosti, otvarajući novo poglavlje u istraživanju galaktičkih jezgara i visokoenergetskih procesa u svemiru. Ovaj napredak naglašava važnost međunarodnih suradnji poput CTAO, čije je otkriće rezultat zajedničkog rada više od 400 znanstvenika i inženjera diljem svijeta, uključujući znanstveni tim iz Splita.
