Helidrom KBC Split izgrađen je uz pomoć donatora i svečano otvoren 1992. godine. U 30 godina svojeg postojanja odigrao je veliku ulogu u helikopterskom prijevozu ranjenih branitelja u Domovinskom ratu s prve crte bojišnice a nakon rata u danonoćnom prijevozu više od 10.000 teških bolesnika većinom s otoka naše županije koji su bili zbrinuti u KBC Split.
To je bio i razlog da je uprava bolnice postavila i spomen-ploču za vječni spomen na ranjene branitelje, hrabre posade helikoptera HRZ i požrtvovne zdravstvene djelatnike.
Nakon dugogodišnje uporabe helidroma od svečanog otvaranja do danas i njegove velike važnosti kao zdravstvenog objekta za cijelo područje Dalmacije te kao največeg i najzaposlenijeg helidroma u Hrvatskoj, uprava KBC Split je odlučila preurediti i osuvremeniti cjelokupnu površinu helidroma od 5000 m2 da bi njegov sadržaj i izgled uskladila s novim Pravilnikom o helidromima kojeg je propisalo Ministarstvo prometa i veza koji je stupio je na snagu 2021. nakon prihvaćanja Čikaške konvencije koja određuje međunarodna pravila civilnog zrakoplovstva.
Takvo preuređenje u skladu s novim Pravilnikom o helidromima omogućit će ne samo poboljšanu funkcionalnost postojećeg helidroma već i obnavljanje uporabne dozvole (uporabna dozvola koju je helidrom KBC Split dobio 1992. bila je i prva dozvola za prvi helidrom izgrađen u RH).
Sve radove na preuređenju helidroma obavlja građevinska tvrtka Point Split, d.o.o., a financijsku podršku u visini od oko 850.000 eura osiguralo je Ministarstvo zdravstva iz državnog proračuna.
Radovi na preuređenju helidroma započeli su početkom listopada ove godine i prema ugovoru trebali bi biti završeni do kraja veljače 2024. iako bi prema intenzitetu radova mogli biti završeni i nešto ranije. Učestale kiše koje stvaraju blato koje otežava rad strojeva mogle bi donekle usporiti predviđenu dinamiku radova.
Do svečanog otvaranja preuređenog helidroma bolesnici se prevoze helikopterima HRZ na helidrom u Vojnoj luci Lora.
Što se tiče radova na preuređenju helidroma do sada je izgrađen betonski zid na kojem će biti postavljena ograda na rubovima helidroma zbog veće sigurnosti kod slijetanja helikoptera.
Dosadašnji ulaz u helidrom je zatvoren izgradnjom kamenog zida a novi ulaz je otvoren 20-ak metara sjevernije da se olakša ulaz i izlaz sanitetskih vozila s obzirom na novu izgrađenu cestu koja ide uz zapadnu granicu helidroma.
Na zapadnoj strani helidroma Izgrađen je betonski plato na kojem će se nalaziti tri montažna objekta: za čuvarsku službu sa osiguračima za paljenje noćnih svjetala, za Hrvatsku gorsku službu u kojoj će se nalaziti oprema za spašavanje ugroženih građana i objekt za medicinsku dežurnu službu što će biti važno kod uvođenja civilne hitne helikopterske službe.
Asfaltni krug koji je bio u funkciji slijetanja helikoptera punih 30 godina ostaje i dalje kao čvrsta podloga za dodatni asfaltni sloj debljine oko 20 cm kako bi sletna površina mogla podnositi još veća težinska opterećenja. Ukupna površina novog asfaltnog kruga iznosi oko 1600 m2 sa standardnim nagibom za sve helidrome od 2% da se voda od kiše ne bi zadržavala kod slijetanja helikoptera i time otežavala preuzimanje bolesnika.
Uređeno je parkiralište za vozila hitne pomoći i vatrogasce.
Nedavno otkrivena spomen ploča ostaje na istom mjestu u blizini zapadnog dijela zida helidroma s tim da će oko nje biti posađeno primjereno zelenilo i cvijeće.
Zemljani teren izvan asfaltnog kruga za slijetanje helikoptera bit će nešto niži od površine ovog kruga uz dojam kao da je površina za slijetanje nešto viša od okolnog terena. Iskopan je kružni zemljani kanal neposredno u blizini asfaltnog kruga u kojem će se ugraditi nova i suvremena svjetla za noćno slijetanje helikoptera (dosadašnja svjetla su nakon 30 godina rada dotrajala).
Ugrađen je i suvremeni hidrant u blizini čuvarskog montažnog objekta koji će vatrogasci koristiti u slučaju neke hitne potrebe.
Vjetrokaz će se postaviti na sjevernoj strani helidroma kao i noćne lampe koje pilotu pokazuju smjer slijetanja u odnosu na trenutačni smjer vjetra. Ugrađen je i kanalizacijski sustav povezujući postavljena tri montažna objekta. Oko asfaltnog kruga bit će postavljena noćna svjetla (ukupno 7 ) za noćno slijetanje helikoptera. Dodatno tome postavljaju se dva koncetrična kruga svjetala u asfaltu obilježavajući točno središte kruga na kojem slijeće helikopter.
Titrajući i rotirajući reflektor koji se nalazi na vrhu zgrade plućnog odjela KBC Split ostaje i dalje i nastavlja svoj rad koji je započeo prije 30 godina. On omogućava pilotu helikoptera da u noći vidi iz velike daljine na moru naše županije kojim smjerom usmjeriti helikopter da u najkraćem vremenu može sletjeti na helidrom KBC Split. To je posebno važno za one teške bolesnike kojima život može ovisiti o minutama.
Uporabom suvremene tehnologije piloti će moći sami iz helikoptera upaliti noćna svjetla na helidromu iz određene udaljenosti iako se ta svjetla uobičajeno pale iz dežurne sobe hitne medicinske pomoći čija vozila u tom trenutku odlaze na helidrom kako bi preuzeli bolesnika. U slučaju potrebe čak i čuvar na helidromu može upaliti noćna svjetla preko sustava koji se nalazi uz čuvarski objekt.
Ravnatelj KBC Split prof. dr. Julije Meštrović prati odvijanje radova s velikom pozornošću i željom da se preuređeni helidrom što prije stavi u funkciju imajući u vidu njegovu veliku ulogu u zbrinjavanju teških bolesnika ne samo u Splitsko-dalmatinskoj županiji već i drugih otoka i gradova u Dalmaciji, pa je zbog toga ovaj najveći helidrom kao središnja helidromska postaja ujedno po broju prevezenih bolesnika i najzaposleniji u Republici Hrvatskoj.
Svečano otvaranje preuređenog helidroma KBC Split očekuje se u veljači ili početkom ožujka po završetku svih građevinskih radova i dobijanja nove uporabne dozvole.
