Splitsko Sveučilište reagiralo je na predložene izmjene GUP-a prema kojima se u okviru Kampusa na Visokoj omogućava legalizacija bespravno sagrađenih objekata. Rektor, Šimun Anđelinović, tvrdi da od 20 hektara površine, četiri hektara otpada na legalizaciju.
– Ako se taj prijedlog usvoji, značit će to smrt Kampusa! To zadire i u pravnu problematiku jer se jedan javni sadržaj mijenja u privatni. Žao nam je i što kao akademska zajednica nismo bili upoznati s tim što se planira – rekao je Anđelinović.
Sveučilište apelira na Grad da se taj prijedlog promijeni i da Kampus ostane u davno određenim gabaritima, a da se ljudi koji tamo imaju zemlju i objekte kvalitetno obeštete.
– Razumijem gradonačelnika koji želi izaći ljudima u susret, ali ovo nije način, jer kada se legaliziraju objekti mi tamo više ne možemo graditi ni jedan sadržaj budući da trebamo dopuštenje vlasnika. Ovakvom odlukom je Kampus mrtav i ideja Kampusa bi bila zapečaćena. Na istočnom i južnom dijelu Kampusa je posebno označeno pet mjesta koja predstavljaju područje legalizacije. Postoje metode kojima se to ljudima može kompenzirati. Grad ima POS, neka ljudima da stanove u zamjenu za nekretnine na području Kampusa – drži rektor splitskog Sveučilišta.
Smatra da bi se problem mogao riješiti na zajedničkoj sjednici Gradskog vijeća i Senata Sveučilišta. Još prije godinu dana su taj zahtjev uputili Gradu, ali Anđelinović kaže da s njima nisu htjeli razgovarati dok nisu riješili dug za komunalu u iznosu od 33 milijuna kuna. Sada su taj zahtjev ponovili. Namjera im je upoznati vijećnike da zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa zaostaju za drugim Sveučilištima, Gradu će ponuditi daljnju stručnu suradnju na projektima, a posebna točka bi bila o Kampusu na Visokoj.
– Možemo razgovarati s Gradom, ali bez zajedničke sjednice na kojoj će se donijeti konkretne odluke, ništa se neće riješiti. Mi tražimo da Grad neke svoje prostore da Sveučilištu i da se riješe problemi na Kampusu, jer mi bez toga ne možemo povlačiti sredstva iz EU fondova – ističe Anđelinović, te dodaje kako im je i krivo što nisu bili na vrijeme obaviješteni o svemu, a 300 njihovih znanstvenika besplatno je za Grad radilo na projektu Urbane aglomeracije.
– Time smo pokazali da nismo zatvoreni i da smo spremni na suradnju. Kao dvije ključne institucije, mi moramo surađivati. Svi drugi gradovi podupiru razvoj svojih Sveučilišta, Osijek i Rijeka su dobili cijele vojarne, Zagreb je dao Borongaj, a mi smo dobili Kampus – rekao je Anđelinović.
Anđelinović: Ako gradonačelnik ima volje, mi ćemo doći na sastanak s vijećnicima
U sklopu Kampusa Sveučilište planira napraviti niz sadržaja; od Kineziološkog fakulteta, Umjetničke akademije, Pravnog fakulteta, izgradnje dodatnih smještajnih jedinica za studente, predviđeni su i sportski sadržaji, sadržaji za inkubatore, tehnološki park i kulturni sadržaji.
– Dakle, jedan mali grad koji bi trebao promijeniti sliku Splita. Kada bi sve to napravili imali bi sigurno oko 4500 studenata više. Radujemo se kada dođe 3000 ljudi s kruzera, a ne vidimo da na Sveučilištu imamo 20 tisuća ljudi dnevno – uspoređuje rektor.
Komentirao je navode koji su se mogli čuti na sjednici Gradskog vijeća da Sveučilište traži od Grada nekretnine, a istovremeno prodaje vrijednu nekretninu u Livanjskoj ulici. Pojasnio je da su tu radi o rješavanju problema Filozofskog fakulteta koji radi na šest lokacija. Ponudili su gradonačelniku da sudjeluju s pola iznosa u kupovini zgrade Brodomerkura. Sveučilište svoj dio za tu namjenu planira namiriti prodajom zgrade u Livanjskoj, dugom koje Ministarstvo ima prema Studentskom centru, a 7 milijuna kuna bi dao Filozofski fakultet.
– Mi bi time riješili 2000 studenata, a i Rektorat bi preselili bliže Kampusu gdje je većina naših studenata. Gradonačelnik se s tim složio, čak je rekao da bi i Grad mogao dijelom financijski sudjelovati u tome, a sada je rekao to da mi želimo ovo prodati radi trgovine. Ako gradonačelnik ima volje, mi ćemo doći na sastanak s vijećnicima, pokazat ćemo što su u zadnju godinu dobila druga hrvatska Sveučilišta samo zato što su imali riješene imovinsko-pravne odnose i mogli su aplicirati na EU fondove – kaže Anđelinović i zaključuje kako su razvoj Splita i razvoj Sveučilišta ista stvar.