Dugo vremena u znanstvenim krugovima i široj javnosti traju
rasprave oko pozitivnih i negativnih
aspekata ljetnog i zimskog računanja vremena. Indija, Japan i Kina samo su
neke od zemalja koje ovu metodu ne koriste. Isto tako, i Rusija je prije
nekoliko godina, a Turska odnedavno, prekinula s navedenom praksom, a sad i sve
veći broj zemalja svijeta dovodi u pitanje učinkovitost ljetnog i zimskog
računanja vremena. U Hrvatskoj je, kao i u ostalim članicama Europske unije,
zakonski regulirano ljetno i zimsko računanje vremena. Ured zastupnika u
Europskom parlamentu Davora Škrleca proveo je od 12. do 19. listopada 2016.
godine online anketno istraživanje
na temu treba li takvu praksu zadržati ili ukinuti u Hrvatskoj.
Na uzorku od preko 1500
ispitanika na razini čitave Hrvatske, koji pripadaju različitim dobnim skupinama,
životnim sredinama i stupnjevima obrazovanja, njih 85% izjasnilo se kako je potrebno ukinuti ljetno i zimsko
računanje vremena u Hrvatskoj.
Uz to, njih 68% izjavilo je kako smatra da promjena u
računanju vremena utječe na zdravlje
ljudi i životinja te ih je čak 73% doživjelo neugodnosti zbog pomicanja
kazaljki na satu, navodeći pritom kako se radilo o zdravstvenim tegobama (51%), problemima
u prometu (37%) te poteškoćama pri
izvršavanju svakodnevnih obveza (57%). Komentari ispitanika dodatno su
pokazali kako promjene u računanju vremena negativno utječu na bioritam, kako
kod odraslih ljudi, tako i kod djece, zatim, kako dovode do neučinkovitosti
prilikom izvršavanja poslovnih obveza, a neki su od ispitanika čak naglasili i
vidljive poremećaje u bioritmu kod domaćih životinja. Istraživanje je također
pokazalo i kako približno isti broj ispitanika smatra da promjene u računanju
vremena utječu (42%) i ne utječu (47%) na potrošnju
energije.
– Glavni razlog prihvaćanja ljetnog računanja vremena u
povijesti bila je ušteda glavnog energenta ugljena, posebice u jeku dotada
najvećeg svjetskog sukoba. Danas se više ne može tvrditi kako promjene u
računanju vremena pozitivno utječu na uštedu energiju. Zbog ljetnog računanja
vremena ljudi duže drže upaljene klimatske uređaje ljeti, a ranije pale
grijanje u jesen, što pridonosi povećanoj potrošnji energije. Postaje jasno
kako su uštede minorne i zanemarive, za razliku od ušteda kakve su bile u
prošlosti kada društvo nije doživjelo ovakav tehnološki razvoj. Jasno je kako
danas živimo u drugačijem vremenu te su nam stoga potrebni novi i drugačiji
načini uštede energije. Iz ovih bi razloga, uvažavajući pritom mišljenje
građana, kao i mišljenje stručnjaka i znanstvenika, Hrvatska trebala razborito
odabrati što je najbolje za nju u bližoj budućnosti, kako u gospodarskom, tako i
u ekološkom smislu – objašnjava Škrlec.
Odnedavno se zahtjevi za ukidanjem ljetnog i zimskog
računanja vremena mogu čuti i u samoj Europskoj uniji, a na tragu toga
zastupnici u Europskom parlamentu raspravljat će o potencijalnim štetnostima i
koristima ovakve prakse u četvrtak, 27. listopada, na plenarnoj sjednici u
Strasbourgu.