Sjevernoatlantski savez prvi put se složio u srpnju da rasporedi vojne snage u baltičkim državama i istočnoj Poljskoj te da pojača zračne i morske patrole, kako bi osigurao svoje saveznike nakon što je Rusija zauzela Krim od susjedne Ukrajine.
Tijekom posjeta glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga Rimu Gentiloni je rekao da bi Italija poslala vojnike da se priključe snagama pod kanadskim vodstvom u Latviji. One će vjerojatno biti raspoređene u proljeće 2017., rekao je dužnosnik ministarstva vanjskih psolova.
Odluka nije “dio politike agresije prema Rusiji, već osiguranje i obrana naših granica kao atlantskog saveza”, dodao je Gentiloni. Italija će voditi snage za ultrabrzu akciju u bivšoj sovjetskoj republici, koje će biti osposobljene intervenirati unutar pet dana u hitnim situacijama, rekao je Stoltenberg za talijanski list La Stampa.
Prema sporazumu postignutom u srpnju, NATO je obećao pokrenuti četiri bataljuna od ukupno 3000-4000 vojnika na sjeveroistoku Europe na rotirajućoj osnovi. Njemačka i Latvija u rujnu su testirale zračne obrane kao dio NATO-ve vježbe “Trajna prisutnost”. “Ovo nije Hladni rat, ali nema partnerstva koje smo gradili godinama”, rekao je Stoltenberg za La Stampu. “Na nepoznatu smo terenu, nikad dosad nismo imali takve odnose s Moskvom”, kazao je.