Počekom nove školske
godine, svi učenici osmih i prvi razreda srednje škole u Hrvatskoj, dobili su
letak na kojem se pozivaju da se, uz dakako pristanak roditelja, besplatno
cijepe protiv virusa HPV-a. Naravno, sve informacije o mogućnosti i
opravdanosti cijepljenja s obzirom na dob i druge okolnosti mogu se
dobiti u službi za epidemiologiju nadležnog zavoda za javno zdravstvo,
izabranog ginekologa, liječnika obiteljske
medicine ili školskog liječnika. No, koliko je uistinu roditelja ili
učenika zatražilo informacije o dostupnom
cjepivu protiv HPV-a koje je praktički 100 posto djelotvorno u
sprječavanju trajne infekcije genotipovima 16 i 18 HPV-a, a koji su odgovorni
za nastanak 70 posto raka vrata maternice?
Vjerojatno zanemarivo mali
broj. Naime, s nekim roditeljima učenika osmih razreda u razgovoru smo dobili
kategorično odbijajući stav. Zato smo umjesto onih koji bi trebali, savjet
potražili kod voditeljice Službe za školsku i sveučilišnu medicinu dr. Željke
Karin.
–
Cijepljenje
protiv HPV infekcije učenica i učenika preporučljivo je radi smanjenja rizika
od HPV infekcije i razvoja raka vrata maternice ili anusa jer je HPV infekcija
najčešća virusna infekcija reproduktivnog sustava. Cijepljenje ne uklanja rizik od oboljevanja od drugih tipova HPV
virusa kojih ima preko 100, već ga smanjuje, pa je važna i jednako vrijedna
preporuka za cijepljene i necijepljene osobe o odgovornom spolnom ponašanju
uključujući odgodu prvog spolnog odnosa u kasniju dob, promicanje i dostupnost
zaštite za one koji su spolno aktivni, spriječavanje konzumacije alkohola, nikotina, drugih sredstava
ovisnosti i ostalih rizičnih ponašanja, kao i preporuka o obveznim preventivnim
ginekološkim pregledima (PAPA test) cijepljenih i necijepljenih djevojaka i
žena – rekla je dr. Željka Karin
Kakve su nuspojave i koliko dugo se cjepivo upotrebljava u svijetu?
– Od početka primjene i registracije cjepiva od
2006. godine (u Hrvatskoj od 2007.godine)
praćena su sigurnost i moguća štetna djelovanja cjepiva, osobito moguće
povećanje incidencije ozbiljnih sistemnih bolesti koje bi bile povezane s
cijepljenjem. Procjenjuje se kako je više od 65 milijuna djevojčica i žena
diljem svijeta cijepljeno četverovalentnim cjepivom, a više od 19 milijuna
dvovalentnim cjepivom. U Hrvatskoj je do 2015.godine podijeljeno oko 18.000
doza cjepiva (Zagreb, Rijeka, Karlovac).
Registrirane
nuspojave najčešće su bile lokane reakcije na mjestu uboda (bol, crvenilo ili
otok) koji su spontano nestali, glavobolja, mialgija (bol u mišićima), opći
simptomi blagog i kratkog trajanja. Uočena je pojava kratkotrajnog gubitka
svijesti (sinkope) koja se može pojaviti nakon bilo kojeg medicinskog zahvata i
spriječiti jednostavnim mjerama kao što je sjedenje ili ležanje oko 15 minuta
nakon cijepljenja. Učestalost (incidencija) ozbiljnih bolesti kao autoimune
bolesti, Bellova paraliza i konfirmirani Guillain-Barre-ov sindrom, u
cijepljenih žena nije bila viša nego što je očekivana u općoj populaciji, niti
je utvrđena povezanost venske tromboembiolije s cijepljenjem. Treba naglasiti
da je povezanost primjene cjepiva i mogućih teških alergijskih reakcija jednaka
kao i kod primjene bilo kojeg drugog lijeka.
Na kraju kažimo i
to da se većina
spolno aktivnih mladića i djevojaka, muškaraca i žena, zarazi se u nekom
trenutku tijekom života, te se zaraza HPVom
najčešće spontano izgubi nakon nekoliko mjeseci (u 90% slučajeva do
dvije godine ) bez ikakvih znakova bolesti. No, kod osoba kod kojih infekcija postaje trajna
dovodi do premalignih promjena (abnormalnog rasta stanica na genitalnom
području) koje ako se ne liječe dovode do raka genitalne regije, pa prema
podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Hrvatskoj od raka vrata
maternice godišnje u našoj zemlji obolijeva više od 300, a umire više od 100
žena.
Mogućnost
besplatnog dobrovoljnog cijepljenja djece protiv humanog papiloma virusa
(HPV) nakon 9. godine života, bez posebnog dobnog
ograničenja, trajat će samo do kraja ove godine, a od sljedeće
školske godine bit će besplatno samo za učenike osmih razreda.